Održivost, kao nova karika u poslovnoj strategiji, jedan je od glavnih ciljeva Specijalne bolnice za plućne bolesti, kojem svakako doprinosi i cjelovita obnova, iz sredstava EU fondova, radi ojačanja konstrukcije. Cilj je i daljnje poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite uz međunarodnu usporedivost zdravstvene učinkovitosti pruženih zdravstvenih usluga te nastavak dobrih trendova kako u poslovanju tako i u kvaliteti pružanja zdravstvene usluge svim građanima Grada Zagreba, ali i ostalima koji se ovdje liječe. O svim izazovim tijekom pandemije i ulozi bolnice razgovarali smo s ravnateljem doc. prim. dr. sc. Marinkom Artukovićem.
U godini obilježavanja 90-e obljetnice postojanja Bolnice, u okolnostima izraženih kritika zdravstvenog sustava od strane pacijenata i mladih liječnika, možete li dati ocjenu aktualnog stanja u vašoj Bolnici?
- Bolnica baštini veliko nasljeđe koje je ostavljalo svoje medicinske tragove kroz vrijeme burnih povijesnih događanja. Ispunjavala je svoje zadaće u različitim zdravstvenim ugrozama, od inicijalne namjene liječenja tuberkuloze do suvremene bolnice prepoznate po djelatnostima pulmologije, palijativne medicine, te prve javne zdravstvene ustanove u RH s međunarodnom akreditacijom kvalitete. Okolnosti zahtijevaju ulaganje maksimalnih napora u održanje povjerenja pacijenata prema cijelom zdravstvenom sustavu, pa i našoj Bolnici, tim više što se nalazimo na početku provedbe operacije Cjelovite obnove Bolnice za koju su Gradu Zagrebu dodijeljena bespovratna financijska sredstva. Pri tome ćemo osigurati funkcioniranje svih djelatnosti Bolnice u punom opsegu što zahtjeva dodatan angažman svih naših djelatnika. Cjelokupan proces pri tome će biti kontinuiran i osigurati nesmetano pružanje medicinskih usluga. Uz sve to, promatrajući razdoblje unazad nekoliko godina, rastemo brže od prosjeka.
Kakva je uloga Specijalne bolnice za plućne bolesti tijekom pandemije COVID-19 kada su u cijelom sustavu nastale poteškoće u provođenju zdravstvene skrbi za ne-covid bolesnike. Kako ste se nosili s ovim poteškoćama?
- Pravovremena ulaganja u edukaciju medicinskog kadra, izgrađenost i opremljenost na način da se osigura dobrobit i sigurnost pacijenata, zaposlenika i posjetitelja, pokazala se važnom i opravdanom posebno u trenutku početka pandemije COVID-19. Prve uređaje za liječenje visokim protokom kisika kao i edukaciju osigurali smo jedinici intenzivnog liječenja već tijekom 2019. godine, te ih s pojavom prvih težih pacijenata čak posuđivali kliničkim bolnicama. Opskrba medicinskim plinovima, obzirom na djelatnost, bila je zanovljena i održavana na visokoj razini. Prethodna ulaganja u kontekstu razvoja djelatnosti olakšale su prilagodbu prostora, formiranje izolacijskih jedinica i organizaciju rada u novim uvjetima. Tako smo uspjeli, uz hvalevrijedne napore svih naših liječnika, medicinskih sestara, tehničkog i administrativnog osoblja, održati sve djelatnosti i izvan COVID odjela. Moramo istaknuti naše voditelje COVID odjela, dr. Joška Šemničkog i dr. Marinu Perković. Omogućili smo direktne komunikacijske kanale prema kolegama specijalistima obiteljske medicine, organizirali brze prijeme za hitne i prioritetne pacijente. U takvim uvjetima rada, uz kontinuirani nadzor našeg tima za kvalitetu, prvenstveno diplomirane medicinske sestre Marine Malbaše, spriječili smo proboj virusa u ne-covid prostore, što je u to vrijeme bio velik izazov. Moram naglasiti kontinuiranu pomoć Ministarstva zdravstva RH, kao i našeg osnivača Grada Zagreba, u rješavanju svih teškoća tijekom ovog razdoblja.
Kakve rezultate ste postigli otvaranjem prve ambulante za visokorizične alergičare kojim ste omogućili cijepljenje ovoj osjetljivoj skupini pacijenata?
- Svakom prilikom volim istaknuti da Bolnica kao dio zdravstvenog sustava RH sudjeluje u borbi protiv pandemije na tri razine: kao prva gradska "COVID bolnica" u kojoj se liječe akutno oboljeli, kao ustanova sa najvećim brojem post-COVID rehabilitacija te konačno, na preventivnoj razini. Naime, u trenutcima najvećeg straha od koronavirusa, kada je cjepivo tek postajalo dostupno, pojavili su se podatci o teškim alergijskim reakcijama na cijepljenje kod skupine alergičara uključujući i neke smrtne ishode. Bilo je potrebno omogućiti i ovoj skupini pacijenata da se cijepi uz minimalne rizike. Tada sam najprije kao specijalist alergologije-kliničke imunologije i predsjednik Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju, ali i s pozicije ravnatelja ustanove predložio Gradskom uredu za zdravstvo te Nastavnom zavodu za javno zdravstvo formiranje dnevne bolnice za cijepljenje tzv. rizičnih pacijenata uz osiguranje uvjeta za specijalističko praćenje i maksimalnu sigurnost svakog pacijenta. Sve se moglo ostvariti obzirom da je u Bolnici unazad nekoliko godina formiran tim subspecijalista alergologije. Promptnom reakcijom Grada Zagreba i javnozdravstvenih ustanova te uz potporu Ministarstva zdravstva od prijedloga do realizacije prošao je jedan dan – i cijepljenje alergičara je počelo. Ovdje moram naglasiti ulogu naše alergologinje, profesorice Asje Stipić Marković. Rezultat je najveća skupina cijepljenih alergičara u svijetu u našoj maloj Bolnici kao i znanstveni doprinos jer je rad o rezultatima cijepljenja ove skupine nedavno objavljen u renomiranom časopisu Medicine.
Aktivna uloga Bolnice u pandemiji očitovala se i kreiranjem prvih smjernica za respiratornu rehabilitaciju akutnih bolesnika, kao i formiranjem platforme za telerehabilitaciju. Koliko je važna respiratorna rehabilitacija u eri koronavirusa?
- Kao što je Bolnica osigurala prve uređaje za visoki protok kisika već prije pojave prvog pacijenta u RH, tako je i naš tim fizioterapeuta vođen od dr. sc. Snježane Benko prateći svjetsku literaturu spoznao važnost fizioterapije tijekom akutnog COVID-a. Nakon edukacije i certificiranja od strane Svjetske konfederacije fizioterapeuta naši djelatnici ulaze na COVID Odjele i prvi u RH provode rane fizioterapeutske postupke u akutnoj bolesti, čiji je cilj prevencija pogoršanja do razine potrebe za respiratorom. Hipokratova zakletva ali i društvena odgovornost nalagala je da unatoč cjelodnevnom radu na COVID odjelima, nakon što smo i sami naučili, napišemo prve smjernice za respiratornu rehabilitaciju COVID bolesnika. Smjernice su postale dostupne i kroz videomaterijale i tako stavljene na raspolaganje svim našim COVID bolnicama. Pacijent uvijek jednako treba našu pomoć, bez obzira na to kojoj instituciji pripadamo. Pojavom sve većeg broja bolesnika s preboljelim COVID-19 uz pojavu post-covid sindroma pokazala se potreba za njihovom, prvenstveno respiratornom, rehabilitacijom. Radi obuhvata što većeg broja pacijenata koji su u potrebi, ali i digitalizacije kao mjere održivosti, formirali smo platformu za online rehabilitaciju te do sada odradili više od 4000 pacijenata. Iskustvo i rezultati našeg programa telerehabilitacije polazna su osnova za sudjelovanje u konzorciju zdravstvenih ustanova Austrije i Slovenije u prijavi projekta EU iz programa HORIZON.
Više godina Bolnica je prepoznata kao vodeća ustanova u djelatnosti palijativne medicine. Kako je to funkcioniralo u vrijeme pandemije?
- Strategija Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba u kontekstu razvoja palijativne skrbi rezultirala je osnivanjem djelatnosti i palijativnim posteljama u Rockefellerovoj još 2015. godine, pod vodstvom dr. Marjane Zadro-Bahnik i glavne sestre Mire Jelić. Kolegice su zajedno sa svojim timom i za vrijeme pandemije brinule o odjelu na kojem se kontinuirano liječio najveći broj palijativnih bolesnika. Zasigurno da je funkcioniranje ove djelatnosti u punom opsegu u "COVID bolnici" zahtijevalo dodatan angažman svih naših djelatnika, s ciljem kontinuiteta i nesmetanog pružanja medicinskih usluga ovoj, možda najvulnerabilnijoj skupini pacijenata.
Vi ste prva javna zdravstvena ustanova s međunarodnom akreditacijom kvalitete zdravstvene zaštite. Koliki je značaj akreditacije u unapređenju sigurnosti pacijenata?
- Apsolutno velik! Naime, područje kvalitete zdravstvene zaštite zahtijeva kontinuirana ulaganja u edukaciju, ljude, prostor i opremu, ali zahtijeva i promjenu u zdravstvenoj kulturi, što je osobito zahtjevno i u našem okruženju teško ostvarivo. Sama međunarodna akreditacija kvalitete ne znači samo potvrdu provedbe pojedinih medicinskih procedura u skladu sa standardima, već zahtijeva optimizaciju svih poslovnih procesa unutar zdravstvene ustanove. Postupak je kontinuiran, zahtjeva godine rada, ali uz značajno poboljšanje sigurnosti pacijenata pridonosi i cjelokupnoj transparentnosti i društvenoj odgovornosti.
Kako se profilirao stručni i znanstveni razvoj Bolnice tijekom posljednjih godina?
- Uz ulaganja u specijalizacije mladih kolega, te priznavanje stupnja obrazovanja naših medicinskih sestara, Bolnica je danas suradna ustanova tri hrvatska sveučilišta te surađuje sa brojnim znanstvenim institucijama. Osim toga, u njoj se prvi puta od osnivanja odvija i dodiplomska nastava za studente Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Uz jednog sveučilišnog profesora te jednog docenta, u Bolnici radi i nekoliko doktora znanosti a nekoliko kolega je upisalo doktorski studij. Sadržajniji kontakti između znanosti i medicinske struke jedina su garancija razvoja u pravom smjeru.
Zdravstvene ustanove teško posluju u uvjetima zadanih tzv. "limita" i cijena usluga koje određuje HZZO. Jeste li uspjeli održati financijsku likvidnost uz istovremeno unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite?
- Poslovanje svake bolnice oslonjeno je na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Iz cijena usluga proizlaze i dugovi zdravstvenih ustanova. Međutim, u Hrvatskoj do sada nezabilježen porast izvršenja od 100% tijekom dvogodišnjeg razdoblja, višestruki porast broja usluga pruženih pacijentima te uvođenje novih djelatnosti i novih "kategorija" liječenja kao i peterostruko smanjenje duga prema dobavljačima lijekova prepoznato je od strane nacionalnog zdravstvenog osiguravatelja kojem zahvaljujemo na praćenju razvoja Bolnice u vidu povećanja tzv.limita. Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb kontinuirano prepoznavaju naš razvoj i napredak, te osiguravaju Bolnici dodatnu financijsku stabilnost. Kapitalna ulaganja od strane Grada Zagreba zasigurno su pacijentima osigurala najkvalitetniju zdravstvenu skrb, ali i kontinuitet zdravstvene zaštite tijekom pandemije i dva razorna potresa. Njihove posljedice danas se u Bolnici ne vide.
Javnost pozitivno prihvaća niz humanitarnih aktivnosti provedenih s ciljem opremanja. Koliko je za to bio važan angažman djelatnika bolnice?
- Bolnica podržava sve aktivnosti civilnog društva kojima je cilj poboljšanje uvjeta liječenja. Skupina djelatnica s izraženom filantropijom do sada je inicirala nekoliko humanitarnih aktivnosti koje su rezultirale dodatnim poboljšanjem uvjeta i mogućnosti rada. Na ovaj način Grad Zagreb postao je bogatiji ne samo po značajnoj vrijednosti opreme, nego po služenju pacijentu. Moram istaknuti da je u razvijenom svijetu uobičajeno da se palijativne ustanove financiraju kroz "charity".
Preuzeli ste dužnost ravnatelja prije više od šest godina. Koliko se sadašnje stanje razlikuje od zatečenog?
- Grad Zagreb želi pomoći ustanovama čiji je osnivač i to redovito čini. Vizija razvoja zdravstva u Gradu Zagrebu, unatoč nedostatku financijskih sredstava, rezultirala je potpunom transformacijom Bolnice u stručnom, organizacijskom i prostornom smislu uz dobru opremljenost i održavanje. Proces transformacije započeo je 2015. godine uz vodstvo dr. Marjane Zadro-Bahnik, a godinu kasnije nastavili smo zajedno. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez zajedničkog rada svih djelatnika, liječnika, sestara, administracije, tehničke službe, pomoćnog osoblja.. Žao mi je da ih ne možemo sve poimence pobrojati. Neizmjerno smo im zahvalni, jer su postavljeni standardi bili visoki, a dodatno zalaganje dobrovoljno. Formirali smo funkcionalne timove, to je vrlo važno. Danas Bolnica zapošljava tridesetak liječnika različitih specijalnosti (prije 7 godina, desetak liječnika), sve je veći interes (i realizacija) dolaska liječnika iz drugih ustanova, što je za male bolnice rijetkost. Postali smo poželjan poslodavac.
Potporu ulaganja u dobar i pouzdan bolnički sustav doživjeli smo i dolaskom gradonačelnika gosp. Tomislava Tomaševića prilikom otvaranja izdvojene polikliničke lokacije za post-covid pacijente prije nekoliko mjeseci, što nas dodatno osnažuje.
Kako postižete suradnju i povjerenje svih sudionika u poslovnim procesima bolnice, danas kada su javne ustanove često na meti kritika?
- Citirao bih kolegu predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića koji je na temu nezadovoljstva djelatnika zdravstvenog sustava poručio da dijalog nema alternative. Argumentirana rasprava dobra je za sustav, i za ustanovu. Dijalog nije lako graditi pa se nerijetko događa da se stvari komentiraju iz površne ili samo vlastite perspektive. U svakoj ustanovi pa tako i u našoj ima disonantnih tonova koji s evidence based argumentima gube na značaju. Komentare koji se povremeno, čak sa upornošću, kreiraju i plasiraju mimo općeprihvaćenih etičkih i moralnih kodeksa nastojimo preusmjeriti prema većem angažmanu kritičara u njihovoj struci.