PREVENTIVA

Rak se može spriječiti!

 Thinkstock
Prestanite pušiti, počnite vježbati, pazite na prehranu i obavite nužne kontrole pa će se i rizik od zloćudnih bolesti znatno smanjiti

Svakoga dana u Hrvatskoj od neke zloćudne bolesti umre gotovo 40 osoba, odnosno 14.000 godišnje, a širom svijeta zbog karcinoma godišnje umre sedam milijuna ljudi. I dok znanstvenici tragaju za cjepivima i lijekovima koji bi smanjili tu crnu statistiku, liječnici naglašavaju kako se gotovo polovica karcinoma može prevenirati. Vitini stručnjaci pripremili su najbolje savjete o zaštiti od zloćudnih bolesti.

Prestanite pušiti i pazite na prehranu

* Prof. dr. sc. Nadan Rustemović, spec. gastroenterolog-hepatolog

Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome, u skladu s preporukama SZO, jesu pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost, infekcije i korištenje određenih lijekova. Primjerice, pušenje je najčvršće povezano s karcinomom pluća, no ono se javlja i kao udruženi čimbenik rizika u brojnim drugim malignim bolestima, kao što su leukemija, karcinom usne i nosne šupljine s paranazalnim sinusima, ždrijela, jednjaka, gušterače, jetre, želuca i debelog crijeva. Pušenje ima utjecaj na karcinogenezu na nekoliko nivoa: direktno putem trajne iritacije i inflamacije tkiva te interferiranjem s brojnim prirodnim zašitnim mehanizmima u tijelu. S druge strane, prestanak pušenja smanjuje rizik nastanka navedenih bolesti i mortalitet, neovisno o dobi ovisnika, a povoljni učinci mogu se egzaktno evaluirati vrlo brzo po prestanku pušenja.

Konzumacija voća, povrća i "dobrih" masti i hrane sa smanjenim rizikom za razvoj karcinoma uglavnom nema potvrdu u epidemiološkim humanim studijama, a zaključci se svode na preporuke poput one da konzumacija crvenog mesa može potaknuti razvoj karcinoma debelog crijeva ili da izuzetno obilan unos rajčice vjerojatno smanjuje rizik za razvoj karcinoma prostate. Pretpostavlja se da vitamin D može smanjiti rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma i karcinoma prostate, a unos kalcija, minimalno 700 mg dnevno, može biti koristan u prevenciji karcinoma debelog crijeva. No, imajte na umu da unos od preko 2 grama dnevno povećava rizik za razvoj karcinoma prostate. Još jedna informacija: nadomjestak folata udružen je sa smanjenim rizikom za razvoj kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke, posebice u žena koje piju alkohol. Konzumacija alkohola, čak i u umjerenim količinama, povećava rizik razvoja karcinoma kolona, dojke, jednjaka i orofarinksa (korijena jezika). Redovita fizička aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine zasigurno reduciraju rizik razvoja karcinoma. Debljina se povezuje s brojnim malignim bolsetima, a opservacijske studije u SAD sugeriraju da je pretilost povezana s mortalitetom vezanim za karcinom, 14% u muškoj i 20% u ženskoj populaciji.

Poslije 45. jednom godišnje urologu

* Dr. med. Tomislav De Both, spec. urolog

Karcinom prostate je vrlo česta bolest muškaraca starijih od 55 godina i na drugom je mjestu po uzroku smrti od svih malignih bolesti muškaraca. Rizik da muškarac razvije karcinom prostate je 9 posto. Rijetko se pojavljuje prije 40. godine, a najčešće oko 80. godine. U Hrvatskoj od raka prostate godišnje umre oko 400 muškaraca. U početnim fazama bolest rijetko daje izražene i specifične simptome. Obično se javljaju simptomi poput otežanog mokrenja, učestalog mokrenja, oslabljenog mlaza mokrenja, pojave krvi u mokraći i ejakulatu, boli u slabinama i grčeva u završnom dijelu debelog crijeva. Svi ti simptomi nisu specifični i potpuno su identični s problemima kod benignog povećanja prostate. Tek u kasnijoj fazi bolesti mogu se javiti bol u kostima i neurološki ispadi.

Od presudne važnosti za pravodobnu terapiju je rana detekcija karcinoma prostate. Svaki muškarac poslije 45. godine mora jednom godišnje posjetiti urologa, pogotovo ako ima smetnje mokrenja. Time smanjuje rizik od otkrivanja uznapredovalog karcinoma prostate. Osim toga, za rano otkrivanje karcinoma prostate važno je pridržavati se sljedećih pravila: obavezan digitorektalni pregled, određivanje PSA iz krvi (tumorski marker specifičan za prostatu), ultrazvučni pregled prostate i mokraćnog mjehura, rektalni ultrazvučni pregled prostate kod pacijenata s pozitivnim nalazom PSA ili pozitivnim digitorektalnim nalazom, analize krvi i mokraće te punkcija ili biopsija prostate. Pridržavanje ovih pravila olakšava otkrivanje ranih sumnjivih promjena na prostati. Nakon postavljene sumnje na karcinom bolesnik se podvrgava punkciji ili biopsiji prostate. Jedino pozitivan citološki ili histološki nalaz dokazuje postojanje karcinoma.

U smislu prevencije preporučuju se tjelesna aktivnost i smanjenje tjelesne težine jer se smatra da pretilost može imati utjecaj na incidenciju pojave karcinoma prostate.

Zdrave navike i redoviti ginekološki pregledi

* Dr. Tihana Mazalin, spec. ginekologije i porodništva

Ginekološki rak je svaki zloćudni tumor koji počinje u nekom od organa ženskog genitalnog sustava i uključuje rak vrata maternice (drugo najčešće sijelo raka u žena), rak jajnika, rak tijela maternice, rak rodnice, rak stidnice i rak jajovoda. Svaki ginekološki rak ima svoje simptome, faktore rizika, različite mjere prevencije i liječenja te različit tijek bolesti, odnosno kvalitetu života nakon liječenja. Općenito vrijedi pravilo da što se prije rak otkrije, to su i liječenje i oporavak lakši i bolji. U tom smislu jako je važno poznavati svoje tijelo te znati kako ono izgleda i funkcionira, jer se jedino tako mogu uočiti promjene koje će nas navesti da odemo liječniku. Postoje određeni simptomi koji se ne smiju zanemariti, a to su abnormalna krvarenja, osjećaj nadutosti, smetnje s mokrenjem i stolicom te bolni spolni odnosi. Postoje i određeni faktori rizika koji povećavaju mogućnost pojave ginekološkog raka, poput rane spolne aktivnosti, više spolnih partnera, nezaštićenih spolnih odnosa, HPV infekcije, pušenja, neadekvatne prehrane s malo voća i povrća, debljine i životinjskih masnoća u prehrani.

No, najvažnije je ići na redovite ginekološke preglede (ako je nalaz uredan, jednom godišnje) jer se na temelju kliničkog pregleda, citološke analize uzorka (Papa-test), HPV testiranja, mikrobiološkog testiranja, UZV pregleda i tumorskih biljega mogu otkriti predstadiji maligne bolesti. Danas postoji i cjepivo protiv HPV infekcije, ali budući da se cjepivom štitimo samo protiv dva, odnosno četiri tipa HPV-a, cijepljenje ne isključuje daljnje redovite kontrole. Izuzetno je važna i edukacija mlade populacije o odgovornom spolnom ponašanju i urednim higijensko-prehrambenim navikama, a jako bi bio koristan i dobro organiziran probir jer bi se na taj način spriječilo čak 80 posto slučajeva raka vrata maternice.

Prehranom protiv raka

* Mr. Mimi Vurdelja, nutricionist-farmakolog

Ako pođemo od činjenice da hrana ima najbiološkiji učinak na naš organizam, onda zasigurno možemo reći da odgovarajuća ili pravilna prehrana može znatno prevenirati pojavu bolesti, pa i raka, ako čovjek poštuje nekoliko važnih postulata pravilne prehrane, a to su:

- jesti raznovrsno i s pravom mjerom

- svaki obrok treba biti svježe pripremljen (ne podgrijavati hranu)

- jesti namirnice iz svog podneblja jer naš organizam želi i treba upravo takve namirnice koje naše stanice prepoznaju

- ne konzumirati previše šećera i previše soli

- ne odlaziti na posao ili u školu bez doručka

- dnevno pojesti pet do šest porcija voća i povrća

- što češće jesti ribu

- jela pripremati na maslinovu ulju bogatom antioksidansom skvalenom

- čaša crnog vina i komadić tamne čokolade dobro su došli antioksidansi

- đumbir, kurkuma i čili začini su snažnog protuupalnog i antikancerogenog učinka

- piti dovoljno vode, jer voda čini 60 do 70% našeg organizma

- piti barem čašu svježe iscijeđenog soka od povrća i voća dnevno jer su oni odličan eliksir za naš organizam

- nakon svakog obroka piti čaj od mente, kadulje, maslačka, koprive, čička kako bismo detoksicirali jetru i gušteraču

- kretati se, šetati, plivati, planinariti

- naći u tjednu dan ili dva za sebe i svoju radost, uživati u malim stvarima.

Dodaci prehrani

U crijevima počiva 70% imuniteta, stoga je dobar bakterijski milje crijeva važan. Uredna probava i redovita stolica su važni čimbenici našeg zdravlja. Svakodnevno treba konzumirati probiotike i prebiotike.

Antioksidansi poput vitamina A, B, C, E te Q10, beta glukana, selena, cinka mogu poduprijeti antioksidativnu zaštitu i zaštititi zdravlje.

Omege 3-6-9 poželjna su nezasićena masnoća snažnog protuupalnog učinka.

Dodatke prehrani valja uzimati isključivo prema stvarnim potrebama i dijagnosticiranom deficitu. Organizam ne smijemo dovesti u kiselost, upalu i oksidaciju.

Kolonoskopija za starije od 50 godina

* Prim. dr. Nenad Nola, kirurg

Kada je riječ o prevenciji kolorektalnog karcinoma, najvažnije je rano otkrivanje polipa. Naime, najveći broj kolorektalnog karcinoma nastaje upravo iz polipa. Stoga je od neizmjerne važnosti polipe ukloniti na vrijeme, a to se može samo ako se pravodobno provede kolonoskopija - pretraga debelog crijeva koja se provodi najmodernijim uređajima, uz anesteziju, tako da danas to više nije bolna pretraga. Najvažnije je da se u tijeku pretrage, ako se uoče polipi, odmah uklone i proslijede na patohistološku analizu. To je pretraga koju je danas obavezno provesti prvi put sa 50 godina života, a ako u obitelji postoje članovi koji su oboljeli od karcinoma debelog crijeva, obavezno ju je provesti prvi put u dobi od 40 godina. Kako postupno svi shvaćamo važnost preventivne medicine, tako i na ovu pretragu dolazi sve više pacijenata iz preventivnih razloga, a ne samo zbog pojave specifičnih simptoma. Kolonoskopija je etablirana skrining metoda za otkrivanje polipa, a pravodobno otkrivanje i odstranjivanje polipa znači uklanjanje rizika od razvoja karcinoma.

Preventivni pregledi promjena na koži

* Dr. sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerologije

Kada je riječ o melanomu kože i karcinomima kože, osim klasične prevencije koja obuhvaća izbjegavanje izlaganja suncu i uporabu preparata s visokim zaštitnim faktorima, u najnovije se vrijeme sve veća pozornost pridaje preventivnim dermatološkim pregledima i operativnim odstranjivanjima atipičnih promjena kože, pogotovo ako je riječ o pigmetniranim promjenama. Preventivni pregledi u ovom slučaju podrazumijevaju dermatoskopiju, koja se provodi visokosofisticiranim dermatoskopom. Dermatoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja je obavezni dio dermatološkog pregleda madeža i drugih tumora kože i predstavlja premosnicu između standardnog kliničkog pregleda i histopatološke analize operiranih promjena. Dermatoskopija omogućuje analizu pigmenta i strukture promjene kroz sve slojeve kože, što je nemoguće vidjeti golim okom. Na taj način nam je omogućeno ranije otkrivanje atipije kod pigmetniranih i nepigmentiranih promjena kože, i odluka o operativnom zahvatu može se donijeti prije nego što se uspije razviti promjena vidljiva golim okom. Dakle, dermatoskopijom pigmentiranih i nepigmentiranih lezija kože omogućuje se još ranije otkrivanje zloćudnih promjena kože i donošenje odluke o preventivnom operativnom zahvatu uz patohistološku analizu, što je od iznimno velikog značenja kada govorimo o melanomu i karcinomu kože.

Redoviti pregled grudi

* Dr. Ivo Gregurić, spec. radiolog

Važno je da svaka žena upozna strukturu svojih dojki i obavlja samopregled kao dio zdravstvene prevencije. Uz ginekološki pregled obavezno treba obaviti i pregled grudi. Ultrazvuk grudi često je prva pretraga koja se primjenjuje za razjašnjavanje promjena u dojkama žena mlađih od 35 godina, čije bi mamografske snimke bilo vrlo teško interpretirati zbog vrlo gustog tkiva dojki. Novija su ispitivanja pokazala da je u dijagnosticiranju raka dojke u žena mlađih od 45 godina ultrazvuk točnija metoda od mamografije. Mamografija se pak preporučuje kao metoda ranog otkrivanja, može se otkriti rak dojke i dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv. Redovita mamografija dokazano smanjuje smrtnost od raka dojke za 30% među ženama u dobi od 50 do 69 godina, a prema nekim podacima njezina podjednaka korisnost može se očekivati i u žena između 40. i 50. godine života.

Rana detekcija i probir

Rana detekcija karcinoma uvelike povećava šanse za uspješnu terapiju. Prepoznavanje alarmantnih simptoma, poput pojave krvi u stolici, iskašljavanja krvi, rapidnog gubitka tjelesne težine, kronične promuklosti ili rana na koži koje ne cijele te promptno postupanje po dijagnostičkim algoritmima za određene karcinome vode ranoj dijagnozi. Rana detekcija karcinoma relevantna je uglavnom kod karcinoma dojke, cerviksa, usne šupljine, larinksa, debelog i ravnog crijeva te kože. Što se tiče probira, pod tim se pojmom podrazumijeva uporaba jednostavnih testova u zdravoj populaciji putem kojih se izdvajaju osobe koji imaju bolest, ali ne još i simptome. Primjeri takvih testova su mamografija za karcinom dojke, Papa-test za karcinom cerviksa te test na okultno krvarenje u stolici za kolorektalni karcinom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 06:58