Nakon katastrofe na Jakuševcu kvaliteta zraka loša, stručnjaci objašnjavaju: ‘Ma tako je uvijek...‘

Kvaliteta zraka u Zagrebu u podne bila je loša, pokazuju to podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (Mingor). No, stručnjaci kažu da se ne podaci ne razlikuju bitno od onih koji se inače bilježe u ovo doba godine.

- Prema podacima Ministarstva gospodarstva, sve zagrebačke postaje su u kategoriji loše. Treba napomenuti da postoje i kategorije vrlo loše i izuzetno loše. No, izmjerene vrijednosti su kod nas nažalost uobičajene u ovo doba godine. Uzrok lošije kvalitete zraka na postajama u Zagrebu su povišene razine lebdećih čestica PM10 i PM2,5 što je posljedica povišenih emisija iz ložišta zbog grijanja i meteorološke situacije – rekla nam je dr. Gordana Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) u Zagrebu.

Zagađen zrak u Zagrebu

/Accuweather

Slično su nam rekli i u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

- Trenutno je kvaliteta zraka u Zagrebu uobičajena za ovo doba godine. Najveći broj dana u kojima se pojavljuju povišene koncentracije lebdećih čestica je raspoređeno u hladnijem dijelu godine tijekom zimskih mjeseci i za stabilnih meteoroloških prilika kada su dominantni izvor onečišćenja sustavi za grijanje, kao što su uređaji za loženje i kućna ložišta, i promet. Na koncentracije lebdećih čestica zimi značajno utječu klimatski uvjeti kontinentalne Hrvatske, gdje česta pojava slabog vjetra u uvjetima stabilnog plitkog sloja atmosfere uzrokuje zadržavanje onečišćenja što onemogućava provjetravanje i uklanjanje istog. Povišene koncentracije lebdećih čestica su u takvim uvjetima tijekom mjeseci u zimskom razdoblju karakteristične i za mnoga kontinentalna područja u Europi i svijetu – rekla je Jadranka Škevin-Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a.

- Koncentracije onečišćujućih tvari mijenjaju se tijekom dana, tjedna i godine ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima tvari, zatim aktivnostima stanovništva kao i o meteorološkim uvjetima.

Razina onečišćenja lebdećim česticama u urbanim područjima nije samo posljedica količine emisija iz kućnih ložišta i cestovnog prometa nego i otežane disperzije, tj. zadržavanja onečišćujućih tvari na mjestu nastanka zbog konfiguracije okolnih građevina što otežava provjetravanja i uklanjanje onečišćenja iz tog prostora. U zimskim mjesecima na porast koncentracija onečišćujućih tvari utječe i pojava poznata pod nazivom temperaturna inverzija, odnosno porast temperature sa visinom. Pri noćnom hlađenju ili prodoru hladnog zraka, sloj hladnijeg zraka, koji je gušći, nađe se ispod sloja toplijeg zraka, koji je rjeđi,te je tada atmosfera statički stabilna što onemogućava dizanje zraka u vis, pa je svako zagađenje ‘uhvaćeno‘ odnosno zadržano na razini zemlje – ustvrdila je Jadranka Škevin-Sović.

Naglasila je kako je problematika kvalitete zraka vrlo kompleksna. - Poboljšanje kvalitete zraka nije uvijek u skladu sa smanjenjem emisija uzrokovanih ljudskim aktivnostima, a razlozi su brojni: ne postoji jasan linearni odnos između smanjenja emisija i koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, na kvalitetu zraka u velikoj mjeri utječu meteorološke prilike, topografija terena, kemijska svojstva onečišćujućih tvari i drugo – zaključila je Jadranka Škevin-Sović.