KAKO ZNATI JESMO LI DEPRESIVNI ILI SAMO NERASPOLOŽENI? Važno je prepoznati i liječiti ozbilljan poremećaj raspoloženja

Budući da je postalo uobičajeno u svakodnevnoj komunikaciji, kada se ne osjećamo dobro ili smo prolazno tužni ili čak zabrinuti, potužiti se kako smo u depresiji, važno je prepoznati kada se radi o razvoju depresivnog poremećaja, a kada je to neraspoloženje kratkotrajno.

Podrška okoline

Primjerice, normalno je nakon teškog životnog gubitka kao što je smrt bliske osobe, razvod braka ili saznanje o teškoj bolesti osjećati tugu i strah. U takvim životnim situacijama potrebna je podrška okoline u smislu da je to što se dogodilo zaista teško i normalno je osjećati tugu, žalost, strah. Većina ljudi u sličnim situacijama osjećala bi se isto, a vrijeme potrebno za prilagodbu na novonastalu životnu situaciju razlikovalo bi se od osobe do osobe. Ako se tuga pojavi bez nekog većeg razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vraća te se pojavljuju i ostali depresivni simptomi, onda se tu više ne radi o tužnom raspoloženju, nego o depresiji.

Depresivno raspoloženje podrazumijeva trajanje sniženog raspoloženja dulje od dva tjedna praćenog pojavom negativnih misli, pesimizma, osjećaja niske fizičke energije, smanjene motivacije i gubitka osjećaja uživanja u aktivnostima koje su osobu ranije veselile i zanimale. Karakteristično je nevjerovanje depresivnih bolesnika u mogućnost poboljšanja. Nagovaranje okoline da se pokrene, učini nešto za sebe, otputuje neće pomoći.

Osoba koja je depresivna duboko pati, povlači se od ljudi, odguruje ljude od sebe, ne povjerava se lako. Muče je osjećaji krivnje i vlastitog nefunkcioniranja. Upravo postojanje duboke patnje i emocionalne boli ukazivat će da se radi o depresiji.

Bez volje i inicijative

Depresivna osoba češće će teže funkcionirati kroz jutro. Budući da ne uživa u aktivnostima koje su je ranije veselile, teško se pokreće, bez volje je i inicijative. Javljaju se i tjelesni simptomi, pri čemu osjećaj umora i iscrpljenosti ne uspijeva ublažiti odmor i dovoljno sna. Osoba nema energije ni za uobičajene aktivnosti svakodnevnog života, poput održavanje higijene. Javljaju se poremećaji spavanja, od poteškoća usnivanja, ranojutarnjeg buđenja pa do pretjeranog dnevnog sna. Može biti prisutan gubitak apetita i tjelesne težine, ali i povećan apetit i debljanje.

Osjećaji beznađa i duboke tuge mogu postati toliko intenzivni da se kod depresivne osobe javljaju suicidalne misli. Depresija je više od obične tuge ili potištenosti i kada se pojavi potrebno ju je liječiti kako psihofarmakološkim pristupom tako i drugim psihoterapijskim tehnikama koje nam stoje na raspolaganju.