Melanom je najzloćudniji tumor kože, koji može nastati bilo gdje na koži. Kod 50% bolesnika maligni melanom razvija se na klinički nepromijenjenoj koži. U početnoj fazi razvoja ovog tumora nema subjektivnih simptoma, kao i kod ostalih sijela raka, pa se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju, navodi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije (ZZJZDNZ), a prenosi Slobodna Dalmacija.
Hrvatska liga protiv raka navodi:
Maligni melanom spada u zloćudne tumore koji nastaju iz melanocita. Gotovo uvijek se pojavi na koži, no može nastati i na ostalim dijelovima tijela u kojima se nalaze melanociti. Može se razviti na prethodno normalnoj koži ili malignom promjenom postojećih madeža. Incidencija posljednjih nekoliko desetljeća pokazuje značajan porast u Hrvatskoj ali i u ostalim zemljama svijeta.
Ukoliko primjetite madež koji se prezentira kao nepravilno tamno pigmentirana kožna promjena koja je narasla ili se počela mijenjati u nekom proteklom periodu, a osim promjene u veličini i izgledu vrlo često se može javiti i svrbež. To su znakovi koji vas moraju upozoriti da se javite na pregled dermatologu. Prilikom pregleda služimo se ABCDE pravilom (asimetrija, borders- rubovi, color - promjena boje, diameter - promjer veći od 6mm, elevacija/evolucija – uzdignutost iznad razine ostale kože, promjena veličine, krvarenje i svrbež). Prilikom pregleda također koristimo dermatoskopiju gdje se na povećanju mogu pratiti najsitnije promjene na madežu te se slike mogu arhivirati radi buduće usporedbe.
Više o melanomima pročitajte OVDJE.
Boja kože, svijetla put, plave oči, izloženost UV zrakama te česte opekline od sunca u mladosti su rizični faktori za razvoj melanoma. Također ovdje spadaju i neka druga stanja kao veliki urođeni madeži ili pak sindrom displastičnih madeža.
Prognoza bolesti ovisi o debljini primarnog tumora (T klasifikacija), prisutnosti površinske ulceracije, zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova (N klasifikacija), broju mitoza na 1mm2 (patohistološki pokazatelj), prisutnosti satelitskih i in-tranzitnih čvorova (kožne ili potkožne metastaze u blizini primarne promjene) te prisutnosti udaljenih metastaza (M klasifikacija).
ZZJZDNZ još navodi:
Prema službenim procjenama Europskog informacijskog sustava za rak (European Cancer Information System, ECIS) za 2022. godinu u zemljama Europske unije (EU-27) otkriveno je ukupno 101.507 novih melanoma kože, odnosno 51.998 kod muškog i 49.509 kod ženskog spola. Prosječne dobno-standardizirane stope incidencije za kožni melanom na 100.000 stanovnika iznose 24,1 za muški spol i 19,5 za ženski (1). Najveću dobno-standardiziranu stopu incidencije melanoma kože kod muškog spola imaju: Švedska (54,0), Danska (52,1), Nizozemska (47,8) i Finska (42,2), a najmanju Bugarska (7,9), Portugal (10,6), Latvija (11,2) i Poljska (12,3). Kod ženskog spola najveću incidenciju kožnog melanoma imaju Danska (55,8), Švedska (48,3), Nizozemska (45,1) i Belgija (39,3), a najmanju Bugarska (5,4), Poljska (9,0), Cipar (9,3) i Portugal (9,9).
Kod oba spola stope incidencije rastu prema dobi. Za dobnu skupinu 15-39 godina dobno-standardizirane stope incidencije kožnog melanoma za EU-27 su 6,1 za muški spol i 8,1 za ženski; za dobnu skupinu 40-64 godine 24,9 za muškarce i 23,5 za žene, a za dob 65 godina i više 71,2 odnosno 46,8.
Prema procjeni ECIS-a za 2022. godinu, u Hrvatskoj je otkriveno 966 novih slučajeva melanoma kože; 559 kod muškog i 407 kod ženskog spola. Dobno-standardizirana stopa incidencije kožnog melanoma za muški spol je viša od europskog prosjeka i iznosi 30,1 (na 10. mjestu među zemljama u EU-27), a ženski spol niža i iznosi 17,5 (na 15. mjestu). I kod muškog i kod ženskog spola najveće stope su u najstarijim dobnim skupinama (tablica 1).
Smrtnost ili mortalitet od melanoma kože u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Prema procjenama ECIS-a za 2022. godinu u zemljama Europske unije zbog melanoma kože umrlo je ukupno 16.736 osoba, odnosno 9.663 muškarca i 7.073 žene (1). Dobno-standardizirane stope smrtnosti za kožni melanom na 100.000 stanovnika iznose 4,6 za muški spol i 2,6 za ženski. Najveću dobno-standardiziranu stopu smrtnosti melanoma kože kod muškog spola imaju: Slovačka (8,4), Hrvatska (8,0) i Poljska (7,5), a najmanju Španjolska (2,7) i Bugarska (2,9). Kod ženskog spola najveću smrtnost kožnog melanoma imaju Danska (4,5) i Slovenija (4,3), a najmanju Malta (1,5) te Grčka, Španjolska i Bugarska (1,6). Promatrajući ukupnu dob, dobno-standardizirane stope smrtnosti kožnog melanoma u svim zemljama Europske unije veće su za muški spol.
Preživljavanje od melanoma
Brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci, što se objašnjava činjenicom da žene više pozornosti poklanjaju svome izgledu, ranije zapažaju promjene na koži te se ranije javljaju liječniku. To potvrđuje kako je rano otkrivanje melanoma ključan čimbenik bolje prognoze. Najbolje stope preživljavanja imaju zemlje sjeverne, zapadne i centralne Europe, a najlošije istočnoeuropske zemlje.
Hrvatska se, prema ECIS-u, nalazi među zemljama koje imaju lošije stope petogodišnjeg preživljavanja od ovog sijela raka, 64,96% za muškarce i 76,02% za žene (za dob 15 godina i više).
Iako se radi o najzloćudnijem tumoru kože, preventivnim mjerama može se smanjiti rizik za nastanak melanoma, a redovitim pregledima rano ga otkriti. Zdravstveni radnici sa stručnim savjetima trebaju informirati i educirati kako svoje pacijente tako i cjelokupnu opću javnost radi podizanja svijesti o važnosti izbjegavanja rizičnih čimbenika za nastanak melanoma i obavljanja redovitih preventivnih pregleda. Pokazatelji o incidenciji i stopi preživljavanja ukazuju kako je nužno kontinuirano razvijati i unapređivati suradnju zdravstvenih i drugih nezdravstvenih djelatnosti za bolje zdravstvene ishode i promicati zdravstvenu pismenost vezanu uz ovu bolest.