HRVATI SU LIDERI PO DARIVANJU I TRANSPLANTACIJI ORGANA, NO NEKI TO NE ŽELE 'Godinu dana ganjala sam obrazac o nedarivanju'

Hrvatska je, kada je riječ o broju transplantacija, ali i broju donora, u samom svjetskom vrhu, piše Al Jazeera Balkans.

Ipak, dio građana ne želi donirati svoje organe.

Iako se o tome službeno mogu izjasniti još od 2007. godine, mnogi ne znaju da ta mogućnost uopće postoji. Naime, doći do obrasca o nedarivanju organa nije nimalo jednostavno.

Suzana Sara Jurišević htjela je i pisanu potvrdu da ne želi biti donor, no s adrese na adresu šetali su je mjesecima, nakon čega je kontaktirala i Ministarstvo zdravstva.

Nakon gotovo godinu dana uspjela je ispuniti obrazac i to iskustvo podijelila je na Facebooku.

U Ministarstvu tvrde kako su liječnici informirani, a potvrdu o nedarivanju od 2007. potpisalo je 2200 ljudi.

Osobe koje žele biti donori ispunjavaju donorsku karticu, no nakon smrti traži se pristanak njihove obitelji.

- Ako se obitelj izričito protivi ili kaže da znaju da je bio takav stav ili ne znaju stav, ali se protive doniranju organa... To su ti etički standardni kodeksi gdje se nikada ne pristupa darivanju organa - navodi Mirela Bušić, državna koordinatorica za transplantacijski program.

No, čak 80 posto obitelji u Hrvatskoj pristalo je na doniranje organa preminulog člana, što je među najvišim postocima u svijetu. Posljednjih osam godina Hrvatska je i dio mreže Eurotransplanta u kojoj se razmjenjuju organi, ovisno o hitnosti slučajeva. Svake godine gotovo 400 hrvatskih pacijenata dobije organ. Hrvatska je broj jedan u svijetu po broju transplantiranih jetara i bubrega, a druga po broju presađenih srca, piše Al Jazeera Balkans.