EKSKLUZIVNO 'Roditelji koji odbijaju cijepljenje zapravo svojom glupošću ubijaju vlastitu djecu'

Magazin New Scientist prozvao ga je "rotvajlerom racionalnosti" prema analagiji s "Darwinovim rotvajlerom" Richardom Dawkinsom. Baš kao što evolucijski biolog Dawkins beskompromisno brani teoriju evolucije, britanski liječnik i znanstveni pisac Ben Goldacre strastveno brani znanstvenu racionalnost u borbi s raznim šarlatanima, pseudoznanstvenicima, nadriliječnicima, ali i moćnom farmaceutskom industrijom.

Od 2003. godine za britanski dnevnik Guardian piše subotnju kolumnu "Loša znanost" (Bad Science), u kojoj sustavno razotkriva besmislice koje nam serviraju nutricionisti, homeopati, ali i kozmetičke i farmaceutske tvrtke. Iz tih kolurrmi 2008. godine nastala je istoimena knjiga koja je samo u Velikoj Britaniji prodana u pola milijuna primjeraka te postala kultni publicistički bestseler. Knjiga "Loša znanost" prevedena je na 25 jezika, a u izdanju OceanMore 2010. godine objavljena je i na hrvatskom.

Nakon planetamog uspjeha knjige "Loša znanost", Goldacre je 2012. godine objavio knjigu "Big Pharma" (Loši lijekovi) u kojoj se obračunava s farmaceutskom industrijom vrijednom 600 milijardi dolara. Ta druga Goldacreova uspješnica ovih će dana biti objavljena i na hrvatskom pod nazivom "Loši lijekovi", a kao njezinu prethodnicu izdavač OceanMore nedavno je objavio novo, nadopunjeno izdanje knjige "Loša znanost". "Izabrao sam naziv 'Loša znanost' za moje kolumne u Guardianu jer je dvoznačan. Naime, s jedne strane govorim kako ljudi zloupotrebljavaju znanost, a s druge strane objašnjavam kako funkcionira stvarna znanost", kaže mi Ben Goldacre.

Britanski liječnik i znanstveni pisac Ben Goldacre

Benjamin Michael Goldacre rođen je 1974. godine u Velikoj Britaniji, no njegovi su roditelji Australci. Njegov otac Michael Goldacre profesor je javnog zdravstva na Sveučilištu Oxford, a majka Susan Traynor sedamdesetih godina bila je poznata pop-pjevačica, koja je pod imenom Noosha Fox nastupala u skupini Fox. Benova prapradjeda Henryja Parkesa smatraju pak ocem australske federacije. Ben Goldacre diplomirao je medicinu 1995. godine na Oxfordu, a zatim se usavršavao na Sveučilištu Milano kao kognitivni neuro-znanstvenik. Potom je na University College I London stekao diplomu iz ldiničke medicine, na Kings College u Londonu magistrirao filozofiju te specijalizirao psihijatriju. Kao liječnik radio je za britanski Nacional Health System (NHS), a od 2012. godine radi kao epidemiolog na London School of Hygiene and 1 I Tropical Medicine.

Pitam ga što ga je motiviralo da postane i znanstveni pisac. "Ne vidim da kao liječnik radim nešto što je različito od ljudi koji tvitaju I ili imaju blogove te pišu o temama koje ih zanimaju. Ljudi provode vrijeme baveći se onim što ih zanima ili vode razgovore o temama kojima se bave u svom svakodnevnom poslu. I ja to radim, ali razlika je u tome što imam veći auditorij", rekao je Goldacre.

Pseudoznanost je kada ljudi navuku na I sebe znanstveni ogrtač kako bi sebe učinili uvjerljivima na površnoj razini. Kidanje toga ogrtača je uvijek zabavno", ustvrdio je Goldacre, a zatim se osvrnuo na homeopatiju. Ta metoda alternativne medicine, čiji je moto "slično se liječi sličnim", vrlo je populama na Zapadu, ali sve više i u Hrvatskoj. Iako su neke valjano provedene znanstvene studije dokazale kako homeopatski lijekovi nisu djelotvorniji od jednostavnog placeba, ljudi i dalje rado kupuju homepatske pripravke. Kako za to plaćaju nemale iznose novca, homeopatija je postala biznis težak milijarde dolara.

"Ljudi kupuju šarlatanske homeopatske pripravke iz niza vrlo različitih razloga. Zapravo, i mnogi od tih ljudi su obmanuti. Često je razlog kupnje homeopatskih pripravaka politički stav: ljudi misle da se tako bore protivkrupnog biznisa u zdravstvu, iako su mnogi od šarlatanskih lijekova, također, proizvod velikih kompanija. Ponekad homeopatske pripravke kupuju iz straha, a ponekad jer ih je zavaralo njihovo vlastito tijelo. Naime, zbog učinka placeba nakon uzimanja homeopatskih lijekova ljudima uistinu može biti bolje", pojasnio je Goldacre.

Razgovor nastavljamo na temu sve snažnijeg pokreta koji se protivi cijepljenju kojim se Goldacre bavio u nizu svojih kolurrmi. Iako je cijepljenje jedno od najvežih medicinskih dostignuća koje nam je pomoglo da iskorijenimo mnoge teške bolesti, posljednjih godina na Zapadu, a sada i u Hrvatskoj, sve je više onih koji su protiv cijepljenja. Oni šire netočne informacije da cijepljenje uzrokuje više štete nego koristi. Masovna histerija, u kojoj uz vjerske fanatike i pobornike akernativnih metoda liječenja, sudjeluju i neke holivudske zvijezde, dovela je do toga da su u SAD-u zadnjih godina djeca, ali i odrasli počeli umirati od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

Pokret protiv cijepljenja u usponu je od 1998. godine kad je ugledni medicinski časopis Lancet objavio studiju dr. Andrewa Wakefielda u kojoj se ukazivalo kako kombinirano cjepivo MMR protiv ospica, zaušnjaka i rubeole može izazvati autizam i Chronovu bolest. Iako je Wakefiedlova studija odbačena kao netočna, izazvala je paniku kod roditelja koja i danas traje. U kojoj mjerije odbijanje cijepljenja reakcija na nepovjerenje u vladu, a u kojoj na nepovjerenje u medicinu, pitam Goldacrea. "Mislim daje to i jedno i drugo. Baš zato je taj fenomen tako fascinantan. U rrmogim zemljama, posebice onima u kojima smo razmaženi te doživljavamo zdravstvenu zaštitu kao samu po sebi razumljivu, zdraystvo se identificira s vladom, dakle s autoritetom", smatra Goldacre. No kako možemo nagovoriti ljude da prihvate cjepivo ako oni ne vjeruju u znanost?

"Možemo govoriti o dokazima i boriti se kad god vidimo da su novinari i nadriliječnici obmanuli javnost. Zdravstveni i znanstveni establišment vrlo je spokojan kad su u pitanju posljedice nadriliječnika i jako prestrašen da osnovano kritizira novinare kad obmanjuju javnost oko cijepljenja. Ta smirenost nas košta živote", istaknuo je Goldacre.

Zanimalo me donosi li skepticizam oko cijepljenja ipak nešto vrijedno i korisno u raspravi. "Uistinu ne. Postoje mnogi istinski ozbiljni problemi oko toga kako velike farmaceutske kuće iskrivljuju dokaze za prepisivane lijekove, uostalom o tome sam napisao cijelu knjigu. No teorije zavjera protiv cijepljenja samo izbacuju iz kolosijeka ozbiljne razgovore koji su nam potrebni kako bismo smanjili korupciju i manjak relevantnih podataka u medicinskim studijama", istaknuo je Goldacre i dodao: "A najveća opasnost u odbijanju cijepljenja je ta da ćete vašom glupošću ubiti vlastitu djecu."

Kritičko pisanje o šarlatanima, nadriliječnicima i pseudoznan-stvenicima u "Lošoj znanosti" Goldacreu je priskrbilo brojne neprijatelje, ali i niz tužbi za klevetu. Zbog toga se često povlačio po sudovima. Najpoznatiji je sudski proces s Matthiasom Rathom, kontroverznim njemačkirn liječnikom i vitaminskim poduzetnikom te bivšim suradnikom dvostrukog nobelovca Linusa Paulinga. Naime, Rath je neko vrijeme bio voditelj Kardiovaskulamih istraživanja pri Zavodu Linusa Paulinga u Palo Altu u Kaliforniji da bi se zatim u Europi upustio u vitaminski biznis. Kad je berlinski sud naložio Rathu da prestane tvrditi kako vitaminima može liječiti rak, kontroverzni se liječnik okrenuo Južnoafričkoj Republici.

Agresivna marketinška kampanja u kojoj je tvrdio kako su vitamini lijek za AIDS, a ne antivirusni lijekovi, pala je na plodno tlo. Rath je dobio moćnog saveznika, južnoafilčkog predsjednika Thaba Mbekija, poklonika teorije urote da HIV ne uzrokuje AIDS te da antivirusni lijekovi više štete nego koriste. Na žalost, takav stav na vrhuncu epidemije AIDS-a zauzela je i cijela južnoafrička Vlada, pri čemu je važnu ulogu odigrala i tadašnja ministrica zdravlja Manto Tshabalala-Msimang. U "Lošoj znanosti" Ben Goldacre iznio je procjenu iz jedne znanstvene studije kako je takav pristup HIV/AIDS infekciji između 2000. i 2005. godine rezultirao nepotrebnom smrću 330.000 Južnoafrikanaca.

Zbog optužbi koje je protiv njega izrekao u "Lošoj znanosti", Rath je tužio Goldacrea i dnevnik Guardian za klevetu. Kakav je sudski epilog toga slučaja, upitala sam. "Dobio sam sudski spor, Rath je platio 220.000 funti troškova. Ubrzo smo pokrenuli uspješnu kampanju u Velikoj Britaniji kako bi se izmijenile zakonske odredbe oko klevete. Međutim, Matthias Rath je i dalje vrlo aktivan i uspješan diljem svijeta", kaže. Razgovor nastavljamo o njegovoj drugoj knjizi "Loši lijekovi", znakovita podnaslova "Kako se medicina iskvarila i kako je popraviti" za koju priznaje da je napad na farmaceutsku industriju. Zašto je odjednom fokus s psuedoznanosti skrenuo na kritiku farmaceutske industrije i medicine?

"Zapravo sam o tome pisao cijelo desetljeće u mojim kolumnama. No želio sam cijelu knjigu posvetiti toj temi jer je to kompleksno područje s brojnim problemima koji su međusobno isprepleteni. Stoga svi argumenti trebaju biti na jednom mjestu", rekao je Goldacre koji farmaceutsku industriju optužuje zbog prikrivanja negativnih rezultata kliničkih pokusa.

"Lijekove testiraju oni koji ih i proizvode, u sklopu loše osmišljenih ispitivanja, na iznimno malom broju čudnih nereprenzentativnih pacijenata, i analiziraju ih metodama koje su u samoj zamisli manjkave, tako da se prenaglašava korist od liječenja. Ne iznenađuje stoga da ta ispitivanja obično daju rezultate koji proizvođaču idu na ruku. Kad ispitivanja daju rezultate koji tvrtkama ne odgovaraju, one tad imaju puno pravo da ih zataje liječnicima i pacijentima, pa vidimo jedino iskrivljenu sliku stvarnog djelovanja bilo kojeg lijeka", upozorava Goldacre.

Navodi kako se cijena dovođenja novog lijeka na tržište kreće i do 800 milijuna dolara, a većina toga novca potroši prije nego što lijek i dođe na tržište.

Zanimalo me koliko je Goldacreova vlastita liječnička praksa promijenila njegove poglede na ulogu liječnika u medicini.

"To znači da sam svjestan prljave realnosti na uličnoj razini kada govorim kako bi se dokazi trebali koristiti u medicini. U realnosti, medicina zasnovana na dokazima je često vrlo buntovna i transgresivna aktivnost: trošite svoje vrijeme kako biste pokazali što ne se radi kako treba, a to vam može priskrbiti velike neprijatelje", rekao je Goldacre.

Kažem mu kako je alternativna medicina često predmet kritika jer se ne zasniva na rezultatima istraživanja ili su oni vrlo loši. Ukazuje li Goldacre u knjizi "Loši lijekovi" da se i konvencionalna medicina ponaša na sličan način?

"Nikako. Nadriliječnički pripravci u principu ne djeluju ili su aktivni tako da čine više štete nego koristi. Prilično se rijetko u širokoj uporabi mogu naći lijekovi koji su aktivno štetni, u smislu da čine više štete nego koristi. Međutim, postalo je prilično učestalo spoznati da smo bili obmanuti oko toga koji je najbolji tretman, a to je rezultat kombinacije prešućenih podataka, loše dizajniranih kliničkih pokusa i pristrane diseminacije dokaza oko učinkovitosti lijeka putem marketinga. Međutim, pružanje suboptimalnih tretmana zbog loših dokaza nanosi nepotrebne patnje i smrt pacijenata. Na nama je odgovornost da promoviramo medicinu zasnovanu na dokazima što savršenije to možemo jer u pitanju su ljudski životi", rekao je Goldacre.

Nije li farmaceutska industrija ta koja je ipak zaslužna za mnoge učinkovite lijekove i terapije?

"Naravno, nije sve loše. Kao što sam rekao u knjizi 'Loši lijekovi', farmaceutska industrija proizvodi terapije koje spašavaju ljudske živote. Ali to nije isprika za loše ponašanje. Ja sam liječenik, ali ne mogu reći: Spasio sam živote u bolnici pa stoga nije važno ako pijem dok vozim i mojim automobilom ubijem nekoliko djece", ustvrdio je Goldacre.

."Budući da se podaci o lijekovima prikrivaju, to može biti opasno za svakoga od nas. Mogu ignorirati marketing koji obmanjuje ili liječnike obmanjivače koji su prikriveno plaćeni kako promovirali farmaceutski proizvode. Ali da se cijeli negativni klinički pokusi prikrivaju i da nitko ne zna da smo svi obmanuti, to mi je teško prihvatiti. Kada se testira novi lijek, rezultate ispitivanja bi trebalo učiniti dostupnim čitavom medicinskom svijetu. To je i razlog zbog koga sam pokrenuo kampanju Alltrials (www.alltrials. net), kako bi se zaustavilo prikrivanje i zadržavanje podataka o kliničkim studijama. Ta je kampanja postala globalno uspješna",naglasio je Goldacre.

Zanimalo me je li knjiga "Loši lijekovi" dovela do napretka u transparentnosti kod ispitivanja novih lijekova.

"Vrlo sam zadovoljan napretkom. Knjiga je potaknula dvije vladine istrage u Velikoj Britaniji, a kampanja Alltrials ima utjecaj na politike diljem svijeta", rekao je Goldacre koji se naposljetku osvrnuo na etiketu "rotvajler racionalnosti".

"Sretan sam zbog toga nadimka. To nikako ne znači da sam nepristojan. No mislim da mnogi ljudi toleriraju neke strašna, opasna, obmanjujuća ponašanja jer ne žele biti nepristojni. A ja kad spoznam nešto loše, to i kažem te objasnim zašto je tako", zaključio je Goldacre.