HZZO bolnicama: Vratite kune ili ih odradite prekovremeno

Između 600 i 900 milijuna kuna bolnice bi trebale vratiti u blagajnu HZZO-a do kraja ove godine ili pak u 2015. dodatno odraditi posao u tom iznosu! Hladan tuš za većinu bolnica s obzirom na to da sigurno nemaju tu količinu kuna za povrat, a teško da toliko mogu povećati broj usluga iduće godine. Ravnatelji tvrde da je prošlogodišnje snižavanje cijena usluga do čak 45 posto razlog što nisu mogli odraditi toliku količinu posla, a za neke od njih skuplji je potrošeni materijal od ukupne cijene koju plaća HZZO. Uz to, ističu da ne mogu raditi više jer su ograničeni kadrovima i uređajima kojima raspolažu

Direktorica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec tvrdi da bolnice neće morati vratiti neizvršene kune nego će “samo morati odraditi više posla u idućoj godini”.

Državna revizija

- Mi smo to morali učiniti jer je to od nas tražila državna revizija - kaže Prenđa Trupec. No, sve su hrvatske bolnice ovih dana iz HZZO-a dobile dopis u kojem se kaže: “Pokaže li konačni godišnji obračun bolnica da unaprijed primljeni limiti za liječenje pacijenata nisu pokriveni konkretnim uslugama, morat će vratiti HZZO-u tu razliku. Ako to ne budu mogle, onda će ‘višak’ prenijeti u sljedeću godinu, s tim da se za taj iznos mora povećati broj usluga”.

Početak problema

Ovaj dodatak ovogodišnjem ugovoru između bolnica i HZZO-a koji trebaju potpisati ravnatelji znači da bolnice koje su potrošile svoje mjesečne limite, a sve su to napravile, i to do zadnje lipe, moraju vratiti dio novca koji nemaju ako Zavod utvrdi da su u ovoj godini obavile manje usluga nego što je predviđeno na početku godine i na temelju čega su dobile taj novac. U slučaju da novca nemaju, a to je gotovo sigurno, onda će sljedeće godine morati odraditi više posla sve dok ne odrade ovogodišnji manjak.

I tu počinju nevolje i nelogičnosti hrvatskoga zdravstvenog sustava kojem su obveze propisane zakonom, ali ne i pokrivene prihodima. Zbog toga se snižava cijena rada i usluga do apsurda, tako da nije rijetkost da sam materijal košta više nego što HZZO priznaje za rad i materijal zajedno. Primjer je kiretaža (čišćenje sluznice maternice) u jednodnevnoj bolnici koja se plaća oko 700 kuna, a samo patohistološki nalaz košta 500 kuna. Sve ostalo, od anestezije do lijekova i rada liječnika, plaća se jedva 200 kuna!

Revizija cijena

Ovogodišnja situacija s nerazmjerom faktura i limita ne događa se prvi put. Primjerice, za prošlu godinu bolnicama je otpisano 650 milijuna kuna za plaćene, a neizvršene usluge. Uglavnom se radilo o općim bolnicama kojima limiti nisu dovoljni ni za isplatu plaća. Ministarstvo zdravlja i HZZO već su početkom ove godine rekli da više neće gledati kroz prste, pa će ponovi li se isto bolnice morati vratiti “nepotrošeno”.

No, ravnatelji bolnica ističu da su limiti općih bolnica dostatni tek za plaće pa dugovi stalno rastu. Samo za prvih šest mjeseci bolnički manjak bio je veći od 300 milijuna kuna.

A sve je počelo snižavanjem cijena usluga u zdravstvu u svibnju 2013. Tada je, ne bi li limiti pokrili bolničke usluge, njihova cijena smanjena za prosječno 30, a za neke usluge i 40 posto. Po toj novoj tarifi pregled kod kardiologa u bolnici koštao je oko 45 kuna. Premda je ministar obećavao da će revidirati preniske cijene, one su i dalje na snazi. HZZO najavljuje da bi se bolničke cijene ipak trebale promijeniti od 1. siječnja do visine onih iz 2012., ali i dodaje da će plaćanje bolnicama biti temljeno na novim DTP uslugama, odnosno na broju određenih pregleda na koje će se obvezati bolnice. Bolnice će se uskoro morati izjasniti koliko usluga po pojedinim djelatnostima planiraju u sljedećoj godini. - One ustanove koje kadrovski, opremom i brojem pacijenata ne mogu dostići ni ovogodišnji predviđeni opseg posla u pojedinim specijalnostima, bit će prisiljene na funkcionalno integriranje s drugim bolnicama, što znači kadrovsko okrupnjavanje, ali i integraciju odjela - kaže Prenđa Trupec.

Probni period

Prva tri mjeseca bolnice će 2015. funkcionirati na temelju privremenih ugovora, što će smatrati razdobljem prilagodbe i mjeriti koliko je tko učinio od planiranog posla. One bolnice koje budu zaostajale ostat će potpuno ili djelomično bez tih djelatnosti, a usluge će se plaćati onima koji posao mogu izvršiti. Dio bi se posla mogao ugovarati i s privatnicima. Nakon tog probnog roka s bolnicama će se potpisati i konačni ugovori.

Inače, bolnice su za 2013. dobile 600 milijuna kuna manje u odnosu na godinu ranije, a u 2014. godine 900 milijuna kuna manje u odnosu na 2013. godinu.