U ZADNJIH 40 GODINA

Broj spermija prepolovio se, a muška plodnost drastično smanjila, otkriven uzrok: ‘Ne znam je li situacija popravljiva‘

 Dmitrii Melnikov/Alamy/Alamy/Profimedia/Dmitrii Melnikov/alamy/alamy/profimedia
Od 2000. stopa pada se ubrzala na više od 2,6 posto godišnje

- Možemo to riješiti. Nema problema. Možemo ti pomoći - rekao je liječnik Jennifer Hannington. Okrenuo se njenom mužu Ciaranu pa nastavio: - Ali ne možemo mnogo učiniti za tebe.

Par iz Yorkshirea u Engleskoj dvije je godine pokušavao dobiti dijete. U početku su znali da će teško zatrudnjeti jer Jennifer ima sindrom policističkih jajnika. No, nisu očekivali da će problem biti i u Ciaranu. Testovi su pokazali kako ima slabo pokretljive spermije kojih je uz to i malo, prenosi BBC.

- Kad sam saznao nisam vjerovao. Poricao sam sve. Mislio sam da su liječnici pogriješili. Osjećao sam se kao da sam iznevjerio svoju suprugu – prisjeća se Ciaran koji se za utjehu okrenuo alkoholu. Na kraju je došao, otkriva, do mračnog mjesta, do krizne točke.

Ciaran je neplodan. Našao se u stanju koje je svojevrsni tabu iako obuhvaća sedam posto muške populacije i odgovorno je za polovicu svih slučajeva neplodnosti. Ciarana je obuzeo sram, patio je, kao i mnogi muškarci, u tišini.

Problem muške neplodnosti, prema istraživanjima, u budućnosti bi mogao postati rašireniji, a između ostalog, na nju utječe i onečišćenje koje smanjuje kvalitetu sperme. Točnije, istraživanja navode da je cijeli spektar reproduktivnih problema kod muškaraca u porastu, uključujući smanjenje broja spermija, smanjenje razine testosterona i povećanje stope erektilne disfunkcije i raka testisa.

- Spermiji su izvrsne stanice. Sićušni su, plivaju, mogu preživjeti izvan tijela. Nijedna druga stanica to ne može – govori Sarah Martins Da Silva, ginekologica sa Sveučilišta Dundee.

Na njih snažan učinak mogu imati male promjene, posebno na sposobnost da oplode jajašce. Presudni aspekt za plodnost su njihova pokretljivost, oblik, veličina i brojnost u određenoj količini sjemena.

- Kad padnete ispod 40 milijuna spermija po mililitru, počinju se javljati problemi s plodnošću - kaže Hagai Levine, profesor epidemiologije na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Dodaje kako veći broj spermija ne znači nužno veću vjerojatnost začeća, ali da ispod navedenog praga ona opada.

Prošle godine je Levine sa svojim suradnicima objavio podatke s globalnim trendovima u broju spermija koji su pokazali da je njihov borij padao u prosjeku za 1,2 posto od 1973. godine - ukupno se snizio sa 104 na 49 milijuna. Od 2000. stopa pada se ubrzala na više od 2,6 posto godišnje.

Kao razlog drastičnom smanjenju spermija imenuje epigenetske promjenama - promjene u načinu na koji geni funkcioniraju. Uzrokovane su okolišnim čimbenicima ili načinom života.

- Ovo je pokazatelj lošeg zdravlja muškaraca, možda čak i čovječanstva. Suočavamo se s javnozdravstvenom krizom i ne znamo je li popravljiva – jasno će Hagai Levine. U borbi s tom krizom neće biti dovoljne ni individualne promjene u načinu života.

Rebecca Blanchard, istraživačica na Sveučilištu u Nottinghamu, bavi se istraživanjem učinka kemikalija iz okoliša koje se nalaze u domu na reproduktivno zdravlje muškaraca. Pritom se koristi psima.

- Pas dijeli naše okruženje. Živi u istom kućanstvu i izložen je istim kemikalijama kao i mi. Ako pogledamo psa, mogli bismo vidjeti što se događa u čovjeku – opisuje Blanchard.

Njezino istraživanje usredotočilo se na kemikalije pronađene u plastici, usporivačima gorenja i uobičajenim predmetima koje se nalaze u svakom kućanstvu. Studije koje je Blanchard provela otkrile su da kemikalije mogu poremetiti naše hormonalne sustave i štetiti plodnosti pasa i muškaraca.

- I kod ljudi i kod pasa smo otkrili smanjenje mobilnosti spermija. Došlo je i do povećanja fragmentacije DNK sperme koje se odnosi na oštećenje ili prekide u njezinom genetskom materijalu – objašnjava.

Nastavlja kako je fragmentacija sperme potencijalno opasna i za zametak jer kad se njezine razine povećavaju dolazi do ranih pobačaja.

Sve te kemikalije isto utječu na žene, ali i na bebe. Primjerice, dokazano je da crni ugljik dospijeva do beba u maternici.

Osim štetnih tvari, na plodnost muškaraca mogu utjecati klimatske promjene. Tijekom istraživanja provedenih na životinjama ustanovljeno je kako su spermiji osjetljivi na učinke povišenih temperatura. Pokazalo se da toplinski valovi oštećuju spermu kod insekata, a sličan je učinak primijećen i kod ljudi. Svoju ulogu u smanjenju kvalitete imaju i loša prehrana, alkohol, droga, stres te sjedilački način života.

Ciaran Hannington, s početka ove priče, nakon početne depresije od djece nije odustao. On i njegova supruga su, nakon pet godina liječenja i tri runde intracitoplazmatske injekcije sperme gdje se ona ubrizgava u središte jajašca, dobili dvoje djece.

- Nemojte patiti u tišini. Zahvalan sam za svoju djecu svaki dan, ali ne zaboravite, moj problemi će uvijek biti dio mene – povjerio se novinarki BBC-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 15:54