IGRANJE ZA STVARNO

VIDEO Japanski znanstvenici zauzdali kvantnu levitaciju i napravili utrku lebdećih brodova! Sjećate li se Wipeouta? PROČITAJTE OVO

Ako ste pripadnik muškog spola, mlađi od 30 i u jednom ste trenutku svog života uspjeli nagovoriti roditelje da vam kupe Sony PlayStation, na kojem ste satima lomili prste, onda znate za hit video-igru Wipeout .

U slučaju da nemate pojma o čemu se priča, riječ je o video-igri u kojoj upravljate futurističkim antigravitacijskim brodovima kojima jurite po utopijski uređenim trkaćim stazama. Originalna je igra smještena u 2052. godinu što je u vrijeme njezina izdanja 1995. bila budućnost, dovoljno daleko da postoji mogućnost da se takva tehnologija izumi.

Međutim, primite se čvrsto za miša jer slijedi iznenađenje - Wipeout već postoji. Dobro, možda ne u stvarnoj veličini, no kao što ćete moći vidjeti u filmiću staza je tu, kao i levitirajući brodovi koji u zavojima zanemaruju gravitaciju.

Kako radi?

Mini Wipeout koristi 'kvantnu levitaciju'. Kada se električki i magnetski neutralan objekt, omotan slojem keramike - što su ovom slučaju brodovi, ohladi na - 185 Celzijevih stupnjeva on postaje supravodič, znači provodi električnu energiju bez otpora i gubitka iste.

Sad, supravodljivi objekti i magnetska polja se međusobno odbijaju zahvaljujući nečemu nazvanom Meissnerov efekt koji pak čini da objekt ostaje 'zarobljen' u magnetskom polju. U prijevodu, objekt precizno lebdi iznad magneta.

Upravo zahvaljujući tome možete 'utrkivati' dva supravodljiva trkaća broda iznad magnetske staze i stvoriti vlastiti Wipeout.

Ima li ova tehnologija potencijala za korištenje u svakodnevnom životu još uvijek ostaje vidjeti. Naime, hlađenje velikih objekata na temperature daleko ispod ništice vjerojatno bi se pokazalo vrlo neisplativim. No, slični se magnetski sustavi već koriste u današnjim najmodernijim vlakovima poput japanskog 'Magleva' koji postiže brzine veće od 550 kilometara na sat. Prednost Magleva je nedostatak trenja današnjih vlakova, a jedina mu je prepreka prema većoj brzini zapravo otpor zraka.

Iako ovaj eksperiment sa supravodičima sigurno neće tako brzo postati svakodnevica u javnom prijevozu niti će zamijeniti bolide Formule 1, no morate priznati izgleda jako cool.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 20:52