Stručnjaci savjetuju kako se sačuvati od online prevara

Prema izvještaju tvrtke Cisco, Facebook je zbog svojeg kontinuiranog rasta broja korisnika postao poput magneta za cyberkriminalce svih vrsta koji žele iskoristiti lakovjernost i neopreznost gotovo 1,6 milijardi korisnika, prenosi The Guardian.

Analitičari tvrtke Cisco identificirali su više od 33 milijuna primjera pokušaja varanja ljudi putem Facebooka, čineći napade putem te društvene mreže najčešćim modelom online napada. 'Popularnost napada korisnika interneta je velika zbog velike financijske isplativosti takvih napada i brzog pristupa velikoj količini ljudi', rekao je Ciscov direktor za cybersigurnost za Veliku Britaniju, Irsku i Afriku, Terry Greer-King.

Prevare putem Facebooka dolaze u nekoliko različitih oblika. Lažne vijesti te kvizovi osobnosti najčešći su sadržaj putem kojeg se korisnicima pokušavaju ukrasti vrijedni podaci. Varalice tako često počnu sa širenjem legitimnog sadržaja koji se onda nakon širenja po Facebooku pretvara u nešto posve drugo. Kada se sadržaj proširi i mutira, odnosno biva zamijenjen, tada se pokušava korisnike natjerati na plaćanje stvari i usluga koje su inače ili besplatne ili u vlasništvu nekog drugog. Stručnjaci za sigurnost upravo ovaj tip sadržaja koji većina korisnika rado ispunjava i dijeli smatraju izninmno rizičnim. Skriveni iza dobre zabave, ovi kvizovi zapravo prikupljaju vrlo bitne informacije o korisnicima koji se poslije mogu potencijalno prodati trećim stranama.

'Ljudi prihvaćaju uvjete za sudjelovanje u kvizovima bez da čitaju kakva dopuštenja njihovim autorima uopće daju', kaže direktor tvrtke Comparitech, Richard Patterson. Kada su anketirali tisuću korisnika interneta u Velikoj Britaniji, Comparitech je otkrio da bi samo sedam posto njih dobrovoljno predalo svoje osobne podatke Facebook aplikacijama. Međutim, 2015. je godine 18 milijuna korisnika na Facebooku igralo kviz o najkorištenijim riječima, a sudjelovanje su platili predavanjem svojih osobnih podataka trećoj strani.

Tvrtka Vonvon koja je podatke prikupila rekla je da ih neće koristiti u komercijalne svrhe, a taj je slučaj mnogima bio zvono za uzbunu. 'Društvene su mreže atraktivne prevarantima zbog mogućnosti brzog širenja. To nije slučaj s email prevarama koje se vrlo brzo iz vaše dolazne pošte prebacuju u smeće ili u spam', objašnjava Mike Lee, direktor tvrtke Proofpoint koja se bavi sigurnosnim rješenjima za društvene mreže.

Razvijanjem online komunikacije i širenjem iste na aplikacije kao što su WhatsApp i Messenger, prevaranti pokušavaju i putem tih novih alata doći do osjetljivih podataka korisnika. Korisnike se tako putem društvenih medija mami povećanjem broja sljedbenika i fanova na stranicama, ali mogućnošću da vide tko je sve posjetio njihove profil te obećanjem gubitka kilograma primjenom neke 'dokazane' metode. Korisnici se potiču na periodičko provjeravanje svojih sigurnosnih postavki budući da se one znaju na suptilne načine mijenjati te da zahtjeve za prijateljstvo prihvaćaju samo od ljudi koje poznaju i u pravom životu, premda dakako to nije garancija sigurnosti.