NASA-ini inženjeri uspjeli su ovaj tjedan popraviti kvar na svemirskoj sondi Voyager 1, u nesvakidašnjoj akciji koja je oborila sve rekorde u servisu na daljinu. Riječ je, naime, o najudaljenijem predmetu izrađenom ljudskom rukom, koji je trenutačno oko 23,5 milijardi kilometara od Zemlje.
Voyager 1 lansiran je zajedno sa sestrinskom sondom Voyager 2 davne 1977. na petogodišnju misiju obilaska svih plinovitih divova u Sunčevu sustavu: Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Gotovo 45 godina poslije obje sonde još odašilju znanstvene podatke, i to iz - međuzvjezdanog prostora.
Obje su letjelice napustile područje utjecaja Sunčeva vjetra i prešle u hladno i dosad neistraženo područje svemira u kojem su čestice koje dolaze s drugih zvijezda naše galaksije znatno brojnije od čestica koje dolaze od našeg Sunca.
Voyager 1, brža od dvije sonde, sada se kreće oko 17 kilometara u sekundi (pedeset puta brže od zvuka) i nalazi se 157 astronomskih jedinica daleko od Sunca - točno 157 puta dalje nego Zemlja. Njegov odašiljač ima snagu od samo 23 W, a radiosignalu, koji putuje brzinom svjetlosti, potrebno je 21 sat i 48 minuta da bi stigao do Zemlje. Dok njegov signal stigne do NASA-inih antena na Zemlji, njegova je snaga manja od atovata - milijardinke milijardinke vata.
Iako sonde Voyager postojano jure svemirom već gotovo pola stoljeća, njihove komponente ipak počinju pokazivati znakove starenja. U svibnju ove godine sustav za održavanje i nadzor položaja (AACS) na Voyageru 1 počeo je slati zbunjujuće podatke o svojem statusu i aktivnostima, iako se doimalo da radi ispravno.
Uz vrlo mali broj stručnjaka koji se još razumiju u pola stoljeća staru tehnologiju na sondama Voyager, NASA-i su trebali mjeseci da otkriju razlog kvara - AACS je počeo slati svoju telemetriju u krivo letno računalo, koje se pokvarilo prije mnogo godina, te je sada počelo prosljeđivati krive informacije iz sustava za održavanje položaja.
Voditelji misije odlučili su se za najmanje riskantno rješenje - narediti letjelici da se ponovno koristi rezervnim, ispravnim računalom, a ovaj je tjedan stigla i potvrda da je letjelica tu zadaću izvršila ispravno, nakon što su počeli pristizati ispravni podaci.
Problem je što i dalje ne znaju zašto je telemetrija uopće usmjerena na pogrešno računalo, no vjeruju kako se radi o jednokratnoj grešci na rezervnom računalu te da dugoročno zdravlje sonde nije ugroženo. NASA očekuje da će sonda raditi još barem dvije godine, a moguće i dulje.