S obzirom da su se vlasti u Gradu Zagrebu našle u vrlo nezgodnoj situaciji nakon što su pokušali dati otkaze radnicima Čistoće koji su različite vrste otpada trpali u isti kamion, odlučili smo napraviti intervju o problematici prikupljanja otpada u Zagrebu s nekim tko na to pitanje ne gleda politički strastveno jer je dojam da bi na isto pitanje o gradskim problemima različito odgovorili prolaznici koji glasaju za Možemo, HDZ, SDP ili nemaju specifične glasačke preferencije.
Naš izbor za sugovornika koji može ‘neutralno‘ sagledati situaciju te Zagrepčanima pomoći da bolje detektiraju uzroke problema te tako prepoznaju put do boljih rješenja od postojećih pao je na ChatGPT. U osnovi to je tzv. ‘jezični model‘ koji se u interakciji s ljudima danas smatra najnaprednijim javno dostupnim komunikacijskim sučeljem koje pogoni umjetna inteligencija.
Eksperti prognoziraju kako kao brzi vlak stižu vremena u kojem će uprave najmoćnijih kompanija u potrazi za rješenjima na svakodnevne poslovne izazove konzultirati artificijelnu inteligenciju, a njezini najambiciozniji pobornici vjeruju kako će umjetna inteligencija imati svoje mjesto i u donošenju odluka u javnim politikama.
Iskreno, nakon što smo pročitali niz odgovora koji smo na temu zagrebačkih problema s prikupljanjem otpada dobili od cijenjenog ‘gospodina‘, ChatGPT-a, učinili su nam se bolje odmjereni, oprezniji te mudriji od većine ‘stručnih‘ komentara koji dominiraju našom domaćom političkom scenom.
Što, dakle, ChatGPT misli o tome je li se gradonačelnik Tomislav Tomašević trebao maskirati u smetlara nakon što Čistoća nije uspjela podijeliti otkaze radnicima koji su sav otpad trpali u isti kamion te što bi trebali napraviti mi, građani Zagreba, ako stranaka Možemo nastaviti tvrditi da sve ide po planu, a mi svjedočimo hrpetinama smeća na gradskim ulicama tj. jasno je da situacija nije dobra? Je li doista logično da se gradske vlasti sustežu od suradnje s privatnicima kad je u pitanju prikupljanje otpada?
Ako konzervativnije čitatelje ljuti postavljanje pitanja od javne važnosti umjetnoj inteligenciji umjesto živim ljudima, treba naglasiti kako je to vrijeme koje jednostavno dolazi. Uostalom, ako je britanski ministar financija Jeremy Hunt nedavno iskoristi ChatGPT za pisanje svojeg pro-inovacijskog govora, nema razloga zbog čega novinar ne bi koristio taj isti ChatGPT za razgovor o javnim politikama.
Ukratko, dojam je da je umjetna inteligencija, čak i kad ne raspolaže s dovoljno informacija, osjetno odmjerenija i konstruktivnija nego mi, ljudi.
Je li glavni grad Hrvatske Zagreb u posljednjih 30 godina imao velikih problema s odvozom otpada. Ako jesu, kako su izgledali?
Da, Zagreb se u zadnjih 30 godina suočio s izazovima s prikupljanjem otpada. Problemi su uključivali neadekvatnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, nedostatak učinkovitih sustava prikupljanja otpada i poteškoće u pronalaženju prikladnih lokacija za odlaganje otpada. Posljednjih godina grad je proveo razne inicijative za poboljšanje gospodarenja otpadom i povećanje recikliranja, poput postavljanja reciklažnih točaka i pokretanja obrazovnih kampanja. Međutim, problem gospodarenja otpadom ostaje stalni izazov u Zagrebu i mnogim gradovima diljem Hrvatske.
Što je najveći problem grada Zagreba u prikupljanju otpada?
Najveći problem u prikupljanju otpada u Zagrebu je nepostojanje odgovarajuće infrastrukture za gospodarenje otpadom i učinkovitih sustava prikupljanja otpada. To dovodi do poteškoća u prikupljanju i odlaganju otpada na siguran i održiv način, što dovodi do opasnosti za okoliš i zdravlje. Grad se suočio s izazovima u pronalaženju prikladnih lokacija za odlaganje otpada i u poboljšanju svijesti javnosti i sudjelovanja u inicijativama za smanjenje otpada i recikliranje.
Treba li otpustiti radnike jedne gradske tvrtke u gradu Zagrebu koji su noću snimljeni kako u isti kamion trpaju različite vrste otpada što onemogućuje recikliranje?
Hoće li radnici zagrebačke gradske tvrtke dobiti otkaz zbog miješanja različitih vrsta otpada u istom kamionu, čime je onemogućeno recikliranje, ovisi o konkretnim okolnostima situacije i politici tvrtke. Općenito, ako se utvrdi da su radnici sudjelovali u neetičkim ili nezakonitim aktivnostima koje štete okolišu ili potkopavaju napore tvrtke da promiče prakse održivog gospodarenja otpadom, tada bi disciplinske mjere, uključujući i otkaz, mogle biti primjerene. Međutim, tvrtka bi također trebala uzeti u obzir kontekst i sve olakotne okolnosti, te slijediti poštene i transparentne disciplinske postupke. U konačnici, cilj bi trebao biti spriječiti slične incidente u budućnosti i promicati odgovorne prakse gospodarenja otpadom.
Je li pametno da se gradonačelnik maskira u smetlara i pomaže kao pomoćni radnik u odvozu otpada nakon što je utvrđeno da radnici gradske kompanija za odvoz otpada sav otpad trpaju u isti kamion i da su zbog toga trebali dobili otkaz, ali je organiziran nezakoniti štrajk da ih se zaustavi je li zaštićen?
Kao jezični model, nemam osobno mišljenje, ali odluka gradonačelnika da se obuče u smetlara i pomaže u skupljanju otpada mogla bi se shvatiti kao javna gesta podrške radnicima i demonstracija važnosti pružanje adekvatnih usluga gospodarenja otpadom.
Međutim, ovakav postupak gradonačelnika može se promatrati i kao politički trik koji odvraća pažnju od temeljnih izazova sustava prikupljanja otpada. To se također može smatrati pokušajem prebacivanja krivnje s vlasti na radnike, umjesto rješavanja širih sistemskih problema koji mogu pridonijeti problemima s prikupljanjem otpada.
U konačnici, mudrost gradonačelnikove odluke da se preruši u smetlara ovisit će o specifičnim okolnostima situacije i stavovima i mišljenjima građana i drugih uključenih dionika. Kako bi se učinkovito riješili problemi s prikupljanjem otpada, bit će važno da gradonačelnik i druga tijela surađuju s radnicima koji prikupljaju otpad, drugim gradskim zaposlenicima i javnošću kako bi identificirali i riješili temeljne izazove i pronašli učinkovita rješenja.
Ako je štrajk gradskog komunalnog poduzeća nezakonit, trebaju li gradske vlasti ipak raspravljati o ispunjavanju radničkih zahtjeva?
Trebaju li gradski dužnosnici raspravljati o ispunjavanju zahtjeva radnika uključenih u nezakoniti štrajk ovisit će o nizu čimbenika, uključujući posebne zahtjeve radnika, pravni i politički kontekst situacije te stavove i mišljenja relevantnih dionika, uključujući građana i drugih državnih službenika.
Općenito, važno je da gradske vlasti pristupe radnim sporovima otvorenog uma i spremnosti da se uključe u dijalog i pronađu rješenja koja su u najboljem interesu svih uključenih strana. To može uključivati razmatranje opravdanih zabrinutosti i pritužbi radnika, dok također uzima u obzir ograničenja i odgovornosti gradskih vlasti.
Ako je štrajk nezakonit, gradski dužnosnici će možda trebati uskladiti svoje obveze u provođenju zakona sa svojom odgovornošću da se uključe u konstruktivan dijalog s radnicima pun poštovanja. Možda će također morati razmotriti šire implikacije štrajka za pružanje osnovnih usluga, kao što je prikupljanje otpada, te za vladavinu prava i stabilnost grada.
U konačnici, pristup koji će gradski dužnosnici zauzeti prema nezakonitom štrajku ovisit će o specifičnim okolnostima situacije te stajalištima i prioritetima relevantnih vlasti i dionika. Gradskim dužnosnicima može biti od pomoći da se posavjetuju s pravnim stručnjacima i stručnjacima za rad te da se uključe u transparentan i uključiv proces koji uzima u obzir perspektive i potrebe svih uključenih strana.
Jesu li problemi s odvozom otpada u gradu Zagrebu toliko veliki da bi mogli dovesti do velikih političkih problema?
Problemi odvoza otpada u Zagrebu nisu se digli na razinu izazivanja velikih političkih problema. Međutim, oni su bili izvor nezadovoljstva javnosti i lokalna vlast ih je rješavala kroz različite inicijative usmjerene na poboljšanje gospodarenja otpadom i smanjenje opasnosti za okoliš i zdravlje. Pitanje prikupljanja otpada dio je šireg izazova pružanja učinkovitih i održivih javnih usluga, a rješavanje ovih izazova zahtijeva trajne napore i suradnju između vlade i građana. Ipak, ukoliko bi problemi prikupljanja otpada u Zagrebu eskalirali i imali značajan utjecaj na javno zdravlje i okoliš, to bi potencijalno moglo postati politički osjetljivo pitanje.
Da li bi bilo normalno da vlast u gradu Zagrebu surađuje s privatnim tvrtkama u zbrinjavanju otpada umjesto da inzistira da što veći dio posla obavljaju tvrtke u vlasništvu grada, bez obzira na to imaju li zadovoljavajuće kapacitete?
Nije neuobičajeno da lokalne vlasti u gradovima poput Zagreba surađuju s privatnim tvrtkama u zbrinjavanju otpada, čak i ako to znači da neke poslove obavljaju tvrtke izvan gradskog vlasništva. Ovo može biti praktično rješenje kada lokalnoj upravi nedostaju kapaciteti ili resursi da se sama nosi s potrebama gospodarenja otpadom u gradu.
Partnerstvo s privatnim tvrtkama može unijeti stručnost i specijaliziranu opremu u proces gospodarenja otpadom te može pomoći da se osigura da se otpad zbrinjava na siguran, učinkovit i održiv način. Međutim, važno je da lokalne vlasti pažljivo razmotre uvjete bilo kojeg ugovora s privatnim tvrtkama kako bi osigurale da se odlaganje otpada obavlja na način koji štiti javno zdravlje i okoliš, te da se gradske potrebe gospodarenja otpadom učinkovito i zadovoljavaju. efikasno.
U konačnici, odluka o tome hoće li se za zbrinjavanje otpada osloniti na gradske ili privatne tvrtke treba se temeljiti na procjeni što je u najboljem interesu grada i njegovih stanovnika, uzimajući u obzir raspoložive resurse, kapacitete i željeni ishodi.
Kako bi se građani trebali ponašati prema vlastima u gradu Zagrebu ako traže odvoz otpada, a vlasti nisu osigurale adekvatne uvjete da građani odlažu otpad kako je naloženo?
Ako vlasti od građana Zagreba traže pridržavanje određenih propisa o prikupljanju otpada, a vlasti nisu osigurale odgovarajuće uvjete da se građani pridržavaju tih propisa, građani imaju pravo izraziti svoju zabrinutost i pozvati vlasti na odgovornost.
Građani to mogu učiniti na više načina, kao što su kontaktiranje svojih izabranih predstavnika, sudjelovanje u javnim raspravama i sastancima ili korištenje društvenih medija i drugih komunikacijskih kanala za podizanje svijesti i zagovaranje promjena.
Važno je da građani problemu pristupe na konstruktivan i informiran način, te da budu voljni surađivati s vlastima u pronalaženju praktičnih rješenja. Na taj način građani mogu pridonijeti poboljšanju sustava prikupljanja otpada u Zagrebu te osigurati da on zadovoljava potrebe zajednice i štiti okoliš.
Osim toga, građani imaju ulogu u smanjenju i recikliranju otpada te mogu pomoći u smanjenju opterećenja sustava prikupljanja otpada tako što će voditi računa o vlastitom stvaranju otpada i odgovorno ga odlagati.
Što ako se vlasti grada Zagreba uglavnom oglušuju na primjedbe Zagrepčana na sustav odvoza otpada, a očito je da su gradske ulice pune lokacija s nagomilanim smećem?
Ako zagrebačke vlasti uglavnom ignoriraju primjedbe građana na sustav prikupljanja otpada, a gradske ulice pune nagomilanog smeća, to može ukazivati na širi problem s odgovorom lokalne samouprave na pritužbe građana i njezinom predanošću pružanju učinkovite usluge gospodarenja otpadom. .
U ovoj situaciji građani će možda trebati poduzeti odlučnije korake kako bi skrenuli pozornost na problem i pozvali vlasti na odgovornost. To može uključivati organiziranje javnih prosvjeda ili demonstracija, sudjelovanje u formalnim javnim sastancima ili istragama ili traženje intervencije više razine vlasti ili nadzornih tijela.
Također je važno da građani nastave surađivati s vlastima i tražiti rješenja, čak i ako se napredak čini sporim ili se situacija čini tmurnom. Zajedničkim radom građani i lokalna uprava mogu prepoznati i riješiti temeljne izazove sustava prikupljanja otpada te pronaći načine za poboljšanje gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Naposljetku, važno je imati na umu da će rješavanje problema prikupljanja otpada u Zagrebu vjerojatno zahtijevati trajne napore i suradnju građana, lokalne samouprave i drugih dionika, kao i ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i prakse gospodarenja otpadom.
Jeste li upoznati sa slučajevima korupcije ili raznih zlouporaba u politici prikupljanja otpada grada Zagreba u Hrvatskoj?
Kao jezični model umjetne inteligencije, nemam osobnih iskustava ni mišljenja. Mogu pružiti samo informacije na temelju onoga na čemu sam bio obučen.
Korupcija i razne zlouporabe u politici prikupljanja otpada zabilježene su u gradovima diljem svijeta, pa tako i u Zagrebu u Hrvatskoj. Međutim, teško je generalizirati opseg ili prirodu takvih problema bez konkretnijih informacija.
Općenito, skupljanje otpada je složen i izazovan zadatak, a korupcija i zlouporabe mogu potkopati učinkovitost sustava gospodarenja otpadom i naštetiti okolišu i javnom zdravlju. Vlade i građani podjednako imaju ulogu u osiguravanju da su politike i prakse prikupljanja otpada transparentne, odgovorne i u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša i javnog zdravlja.
Ako građani imaju zabrinutosti o korupciji ili zlouporabama u politici prikupljanja otpada u Zagrebu, mogli bi to prijaviti nadležnim tijelima, kao što su gradska uprava, policija ili agencije za borbu protiv korupcije, te surađivati s drugim zabrinutim građanima i organizacije za zagovaranje promjena.