Cynthia Kenyon proslavila se otkrićima na području usporavanja starenja. Iz kalifornijskog je sveučilišta za nepoznat iznos otišla u tajne Googleove laboratorije gdje se pod okriljem kompanije Calico (California Life Company) istražuje - lijek protiv smrti. Sa svojim tipičnim osjećajem da je sve moguće, Google ulazi na jedno od najuzbudljivijih novih tržišta - rizična ulaganja u naprednu znanost o sprečavanju starenja. Novac se slijeva u niz istraživačkih područja i poslova, od avangardne genetike do ulaganja u specijalne lijekove za rak, imunoterapiju i kompleksne algoritme za analizu baza naših podataka. Cynthiju Kenyon doveli su radi malog crva, C. elegansa. Kenyon je kod njega pronašla modifikacije gena zvanog daf-2, koje su udvostručile crvićev životni vijek. Drugi gen, daf-16, kroz cijeli ga je taj produljeni život održao mladim. Kao da čovjek umjesto 80 poživi 150 godina s tijelom 20-godišnjaka. Mogućnost vrijedna milijarde.
A liga u Calicu
Drugi znanstvenici otkrili su slične gene za kontrolu životnog vijeka kod drugih životinjskih vrsta i tragaju za sličnim kodovima u ljudskom tijelu. Promjenom gena mogla bi se usporiti starost, pojačati otpornost na bolesti starenja poput nekih vrsta raka, infarkta ili bolesti agregacije proteina. Nije to još jedan Googleov “čudački” plan.
Cynthiju Kenyon na novom su poslu dočekali ozbiljni igrači: bivši direktor biotehnološke kompanije Genentech Arthur Levinson koji sada vodi Calico, zatim bivši medicinski direktor Rochea Hal Barron, glavni Genentechov onkolog Robert Coheb i David Botstein, bivši direktor Princetonova Instituta za integrativnu genomiku Lewis-Sigler. Njihovi ciljevi nadilaze uobičajene pojmove o produljenju životnog vijeka i poboljšanju kvalitete života u starosti. Oni traže lijek protiv smrti, formulu ekstremno dugog života u zdravlju i snazi kakve imamo u mladosti.
Okupljanje A lige genetičkih istraživanja poslovnim analitičarima daje naslutiti da je Google u istraživanje “lijeka protiv smrti” uložio puno više nego što želi priznati. Larry Page tvrdi da se financiraju donacijama “do 100.000 dolara”, ali po blogovima posvećenima venture ulaganjima nagađa se o vrtoglavim iznosima.
Google nije prvi koji se upušta u potragu za vječnom mladošću. Prema tvrdnjama LA Timesa, ruski milijarder Dmitrij Itskov osnovao je Inicijativu 2045 u sklopu koje mu znanstvenici pokušavaju stvoriti avatare s ljudskim mozgom u koje će Itskov ili njegovi budući klijenti prije smrti moći pohraniti svoju osobnost.
Osnivač Oraclea Larry Ellison donirao je 445 milijuna za borbu protiv starenja i staračkih bolesti, a osnivač PayPala Peter Thiel dao je 3,5 milijuna. Google je svoje ulagače u istraživanja navodno privukao bez problema, iako nitko ne zna koji je poslovni model Calica niti ima li smisla procjenjivati uspješnost projekta. Larry Page je izjavio da je riječ o najzahtjevnijem Googleovu pothvatu jer žele otkriti nešto što su stotine stručnjaka godinama bezuspješno pokušavale.
Sve je singularnost
Kako piše Time, tražiti lijek protiv smrti zvuči suludo, ali Larry Page ima iskustva. Dugogodišnji je fan izumitelja Raya Kurzweila koji je proslavio koncept “singularnosti”, teorijsku točku preokreta u kojoj je tehnologija toliko napredovala da radikalno mijenja tkivo našeg postojanja. Page je od 2008. financirao njegovo sveučilište da bi ga zatim zaposlio u Googleu, upravo zbog Kurzweilove opsesije temom vječnog života. Kurzweil je u Google doveo najbolje znanstvenike s kojima je surađivao na sveučilištu. Razvio je radikalni režim prehrane, vježbanja i meditacije, koji želi dograditi s dva “mosta” prema besmrtnosti: genskom terapijom te korištenjem nanotehnologije i umjetne inteligencije. Priča se da je “singularnost” temeljni koncept projekta Calico.
No, postoji i praktičniji razlog Googleova ulaska u znanost o životu. Iako su rizična ulaganja u istraživanja na tom području od 2008. značajno pala, tvrtka Google Ventures, nadležna za Calico, jedna je od rijetkih koja širi svoj krug ulagača. Istraživanje života danas se odvija u genetici, a genetika je postala pitanje kompjutora i strojnog učenja, dakle baza podataka.
Google je na tom području apsolutni dominator i njegov je izbor da se upuste u utrku iz koje se povukla većina tradicionalnih igrača bio očigledan. Naprave li ikakav pomak, dobar ili loš, izazvat će žestoku javnu raspravu.
Kritičari ovakvih istraživanja upozoravaju da je Zemlja ionako prenaseljena, omjer radno aktivne i pasivne populacije neodrživ te da ljudi imaju pravo na starost i mirovinu. Pristaše tvrde da bi svaki pomak u istraživanju vječnog života mogao donijeti dragocjene lijekove koji bi danas smrtonosne bolesti pretvorili u kronične ili ih čak iskorijenili. “Fantastično je što bi se prosječni životni vijek, kada bismo se riješili raka, produljio za tri godine”, rekao je Page u jednom intervjuu. “Ali, Google želi produljiti ljudski život na 100 godina. Američka populacija stari kao i sve u razvijenom svijetu. Do 2030. imat ćemo 75 posto više građana starijih od 65 godina, danas ih je 13 posto.” New Yorker je pisao da Thiel, zakleti libertarijanac, kroz fondaciju Methusaleh financira slavnog znanstvenog ekscentrika s Cambridgea Aubreyja de Greya u istraživanju produljenja života.
“Razlika između živih i mrtvih krajnji je oblik nejednakosti”, tvrdi Thiel. U biotehnološki start-up za traženje lijeka protiv raka i starenja, Halycon Molecular, njegov je Founder fond već uložio 500.000 dolara.
Baby boomeri
Ulagači ne mare za koji milijun više, oni žele mijenjati svijet, poručuje Thiel. U njegovu je portfelju 14 biotehnoloških i medicinskih tvrtki posvećenih najvećem životnom problemu - smrti. Suosnivač i direktor Proteus Venture Partnersa, Gregory Bonafiglia, za International Business Times objasnio je da novo tržište, a posebno regenerativnu medicinu, pokreće generacija “baby boomera”. “Većina misli da su anti-ageing plastične operacije i kreme protiv bora”, kaže Bonafiglia. “Zapravo je riječ o borbi protiv tjelesnih procesa koji ugrožavaju sustave organa, od Parkinsonove bolesti do osteoporoze, bolestima povezanima sa starenjem. Starenje stanovništva stvara novo tržište.”
Tržište regenerativne medicine vrijedi 1,6 milijardi dolara, a do 2025. moglo bi narasti na 20 milijardi. Start-upi su u regenerativnoj medicini 2001. zaradili 130 milijuna dolara, a lani više od dvije milijarde. Na tržištu je više od 400 regenerativnih proizvoda, razvija ih se još najmanje 600. U laboratorije se slijeva silan novac. Znanstvenici su nekad oklijevali s objavljivanjem svojih najjačih otkrića, ali privatne inicijative poput Metusaleha ohrabrile su ih da dijele informacije s kolegama, što je potaklo još neviđenu istraživačku aktivnost. Više ih nitko ne ismijava što istražuju besmrtnosti. A zašto i bi? Najgore što se može izroditi iz Googleove i sličnih inicijativa jest da ljudima dodaju nekoliko zdravih godina, a neke pritom i ozbiljno obogate.
Tajna Flatiron Healtha
Google je preko svoje kompanije za rizična ulaganja sa 130 milijuna dolara ušao u Flatiron Health Inc., tvrtku koja iz raznih izvora agregira desetke milijuna podataka o pacijentima oboljelima od raka i pomaže liječnicima u odlukama o terapijama. Flatiron Health 2012. osnovali su Nat Turner i Zach Weinberg, a prije Googlea u njih su uložili First Round Capital, Laboratory Corporation of Amerika i nekoliko poslovnih anđela. Navodno su ulaganja već prešla 400 milijuna dolara. Flatiron kupuje tvrtku Altos Solutions specijaliziranu za razvoj i upravljanje digitalnim zdravstvenim kartonima, a njihov softver već koristi više od 1000 onkologa. Samo 4 posto pacijenata sudjeluje u kliničkim istraživanjima raka. Pomoću analize baza podataka iz različitih izvora Flatiron i slične platforme povećavaju uvid u pravo stanje liječenja za najmanje 30 posto i višestruko ubrzavaju potragu za boljim lijekovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....