OMOGUĆAVA A1 HRVATSKA

FUTURE OF WORK Istražujemo: zanimanja koja prije deset godina uopće nisu postojala, a sada su super plaćena i tražena

Demijan Grgić, Kristijan Bambir i Andrej Zvonimir Crnković, Gordana Svetličić
 CROPIX
 

Napredne tehnologije i umreženost zauvijek su promijenile način na koji radimo: kako biti agilan, eksperimentalan, inovativan, produktivan i zadovoljan na poslu, a uz to kontinuirano testirati ideje i koncepte i učiti iz neuspjeha? A1 Hrvatska i Jutarnji vjeruju u budućnost u kojoj pobjeđuju inovativni, kreativni, znatiželjni, odvažni. U serijalu Future of Work donosimo vodiče i istraživanja stručnjaka kako do tamo stići. Filip Pavić i Mihovil Horvat istražuju koje su nove vještine potrebne za poslove budućnosti i donose listu poslova kojih prije deset godina uopće nije bilo...

Prema posljednjim istraživanjima, 65% djece koja upisuju osnovnu školu neće raditi poslove koji sada postoje. Razvoj digitalnih tehnologija dramatično je promijenio način na koji živimo i - radimo. Donosimo popis poslova i novih zanimanja koja su danas tražena i dobro plaćena, a prije samo deset godina nisu postojala.

MENADŽER DRUŠTVENIH MREŽA

Poznati lanac brze hrane Wendy's prošle je godine povećao svoje prihode za gotovo 50 posto. Začudo, sve zahvaljujući društvenim mrežama. Točnije, njihovoj menadžerici Amy Brown i njezinom posebnom stilu komuniciranja na društvenim mrežama, koju su za odgovaranje na korisničke upite preko društvenih mreža zaposlili 2012. Kada je lani Burger King predstavio novu akciju nudeći 5 proizvoda za samo 4 dolara, korisnici Twittera pitali su Wendy's što oni imaju za ponuditi. "Jestivu hranu", bio je odgovor. Ta je komunikacija danas njihov zaštitni znak. Osim domišljatosti i pismenosti, taj vrlo traženi posao zahtjeva znanje iz više disciplina kao što su dizajn, photoshop, editiranje teksta, marketing, poznavanje tržišta i novih korisnika, i dobro razumijevanje očekivanja ljudi na Facebooku, Instagramu, LinkedInu, Snapchatu. S obzirom na to da ne postoje škole za ovakav tip posla tu su najčešće ljudi sa diplomom u novinarstvu ili marketingu. U Googleu i Yahoo plaća za ovaj posao iznosi godišnje približno 80.000 dolara bruto.

PRODUCENT PODCASTA

Možda najpopularniji Youtube podcast kreator, Amerikanac Joe Rogan ima gotovo 4 milijuna pretplatnika na svojem Youtube kanalu, a lani je, u prosjeku, ostvarivao 23 milijuna pregleda mjesečno. Prema zadnjim dostupnim informacijama, Youtuber na 1000 pregleda zaradi malo više od 2 dolara od oglasa. Njegovu mjesečnu plaću nije teško izračunati. Tu, dakako, valja dodati i reklamiranje proizvoda. Neki podcasti tako ostvaruju i dvije trećine svojih prihoda. Inače, kreator podcasta često je čovjek sa širokim interesima i znanjem o raznovrsnim temama. Rogan je, primjerice, stand-up komičar, komentator borilačkih sportova, biznismen, filozof. Iako je za uspješan podcast često presudna osobnost voditelja, ništa manje važne nisu ni praktične vještine. Primjerice, poznavanje video opreme, video montaže pa i osnove novinarskog istraživanja i prezentacije. Postoji nekoliko tipova podcasta. Jedan na jedan intervju kao što je «WTF sa Marc Maronom» na kojemu je prisustvovao bivši predsjednik SAD-a Barack Obama. Također, grupni intervju ili solo komentiranje sadržaja, poput filmskih ili glazbenih recenzija, a ponekad i kombinacija više podvrsta. Istraživanja Infinite Diala iz 2017. pokazuju da 24% svjetske populacije barem jednom mjesečno posluša podcast.

SCRUM MASTER

Oni su facilitatori tima, nikako šefovi ili nadređeni. Scrum master prekida uobičajenu korporativnu hijerarhiju i predstavlja sasvim novi princip poslovnog upravljanja. Timovi su agilni, nemaju šefa, već su samoorganizirajući, a "vodi ih", ali im i služi scrum master. Riječ "scrum", inače, dolazi iz ragbi terminologije, a opisuje formaciju igrača koji spojenih glava, na okupu, dogovaraju plan igre. Isti se taj okvir prenio i na poslovni svijet. Agilan tim je multidisciplinaran, sastavljen od različitih profesija, kao što su prodajni agenti, IT stručnjaci ili ekonomisti, oni zajednički dogovaraju plan rada i rješavaju probleme. Posao i odgovornost scrum mastera, u tom procesu, čak i nije da točno zna sve korake, već da pazi da se tim pridržava scrum pravila. Ta su pravila posebno oblikovana oko filozofije regiranja na promjene. Tako će scrum master i agilni tim imati sastanke po dva tjedna, svaki dan u nizu i raditi na rješenju problema i razvoju određenog proizvoda. Uz to, periodički pregledavaju i revidiraju sva svoja prethodna rješenja i prilagođavaju se novonastaloj situaciji.

EKSKLUZIVNO: PRVI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL O NOVIM PRAVILIMA POSLA

Primjerice, ako bi klijent zatražio transport od točke A do točke B, tradicionalni bi tim odmah razvio rješenje – automobil. Krenuli bi od kotača, pogona, karoserije, boje pa sve do gotovog proizvoda. No što ako klijent na kraju nije zadovoljan rješenjem, a puno se novca i vremena uložilo u taj razvoj. Imajući to na umu, scrum pristup ima sasvim drugačiji okvir djelovanja.

- Mi krećemo, slikovito rečeno, od skateboarda. Predložimo to klijentu, a cijeli naš daljni posao ovisi o njihovoj povratnoj informaciji. Ako primjerice filozofiju scruma preslikamo u okruženje telekomunikacijske industrije, to bi konkretno značilo da razvoju novih usluga i proizvoda pristupamo na način da pratimo potrebe korisnika, prikupljamo povratne informacije od njih kroz istraživanja korisničkih navika i testiranja, a onda ta saznanja primjenjemo prilikom osmišljavanja i nadogradnje proizvoda i usluga – objašnjava nam scrum filozofiju Gordana Svetličić, pionirka domaćeg scrum masteringa koja radi u A1. Kako kaže, ovisno o želji klijenta dalje se razvija romobil, bicikl, motor, pa sve do automobila ako treba. Nije potrebno odmah u početku sve isplanirati do detalja, već se neprestano prilagođavati promjenama - povratnim informacijama koje daje klijent, ali i njihova vlastita introspekcija.

Zagreb, 301018.
A1, Vrtni put.
Gordana Svetlicic, scrum masterica i njezin agilni tim za NATIVE poslovni buducnosti.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
Gordan Svetličić (treća s lijeva) sa svojim timom

Goga je diplomirana inženjerka matematike koja već sedamnaest godina radi u A1, a od svibnja 2017. godine je i certificirana scrum masterica Od tada vodi agilne timove koji se bave razvojem proizvoda. Njezin je posao usmjeravati ih u skladu sa scrum pravilima. Ona je samo uslužni vođa, rekla bi. Posjetili smo je na jednom od jutarnjih scrum sastanaka u prostorijama A1. Veliki je stol na sredini sobe, ali za njim nitko ne sjedi. Peteročlani multidiciplinarni tim je na nogama u krugu. Razgovaraju, a svako malo netko postavi još jedan šareni post-it papirić na zid koji je njima gotovo pa ispunjen. Goga je fokusirana na tim. Ne mora imati dubinsko znanje o temi, ali mora znati na koji način postići da se tim bolje razumije. Puno se tu vještina isprepliće. Komunikacijski stručnjak, psiholog, tehnolog, menadžer, analitičar. Mora dobro poznavati karakter članova tima. Na pitanje kako rješava situaciju kada neki član tima želi preuzeti vodstvo, uspostaviti dominaciju kaže da zato postoji retrospektiva. Jedna od ceremonija scruma na kojoj se članove potiče da kažu ono što ih muči, ali ono što ih veseli.

UBER VOZAČ

Od pokretanja kompanije u 2009. Uber se uzdignuo na mjesto jednog od najvećih startupova u svijetu koji posluje u 83 države i 674 gradova. Do 2017. je dostigao 1.5 milijuna aktivnih vozača i više od 40 milijuna vožnji odrađenih mjesečno čega je posljedica otvaranje enormnog broja radnih mjesta svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Iz Ubera kažu da je u Hrvatskoj aktivno blizu 4000 vozača na njihovoj platformi. Ključni razlog zašto netko postaje vozač Ubera su dodatni prihodi s obzirom na to da većina vozi Uber kao sekundaran posao što pokazuje i činjenica da 50% uber vozača vozi 15 ili manje sati tjedno. Ostala dva razloga su samostalna organizacija radnog vremena i činjenica da postaješ sam svoj šef.

DATA SCIENTIST

Osoba koja stvara vrijednost putem obrade velikih baza podataka. Posao se sastoji od prikupljanja informacija, detaljne analize podataka i zatim kreiranjem algoritama i različitih programa kojima se automatiziraju i pojednostavljuju različiti procesi. Nužno je intenzivno znanje iz kompjuterskih znanosti i različitih područja kompjuterskog programiranja.

- Idealni je Data Scientist kao jednorog - kaže nam Demijan Grgić, istraživač u FER-ovom SocialLAB laboratoriju i jedan od ponajboljih domaćih Data Scientista - Jednorozi, kao i idealni znanstvenici podataka, zapravo ne postoje, ali o njima svi pričaju - šali se.

Zagreb, 301018.
Demijan Grgic, student FER-a.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
Berislava Picek / CROPIX
Demijan Grgić

To je zato što je tim multidisciplinarnim područjem, o kojem se još 2011. počelo pričati kao poslu budućnosti, teško ovladati. Nalazi se ono na križanju različitih profesija - statistika, obrada podataka, programiranje, razumijevanje poslovnog okvira, sve su to vještine koje bi trebao imati dobar znanstvenik podataka, tvrdi Grgić. Iako su to sve znanja koja se predaju na našim fakultetima, uključujući FER, PMF, Ekonomski fakultet, teško je za očekivati da će znanstvenik podataka završiti nekoliko fakulteta. Grgića to, pak, nije sprječavalo pa je nakon FER-a i prije upisanog doktorata, završio i ekonomiju. No svakodnevno usavršavanje je potrebno, naglašava, jer je riječ o području koje se neprestano razvija. Na pitanje kako je to zanimanje zapravo nastalo Grgić kratko odgovara "prirodno". Kako se razvijao Internet, tako je rastao i broj podataka, a ljudi su zaključili da se ti podaci mogu iskoristiti. Najpoznatije se primjene tako ostvaruju u trgovini, primjerice, analiza ponašanja kupaca ili psihologija, na primjeru društvenih mreža, tu je i računalna sigurnost, Internet stvari. U budućnosti, Grgić predviđa, neke će lakše zadatke obrade podataka preuzeti automatizirana obrada, dok će čovjekov posao i dalje ostati onaj kreativni – odlučivanje, pronalaženje najboljeg rješenja i poslovna interpretacija podataka. No svi oni koji su se odlučili time baviti nemaju lagan put ispred sebe, upozorava.

- Najbolju podlogu za ovladati svim vještinama koje jedan Data Scientist mora imati imaju oni koji završe FER ili PMF – ističe, ali dodaje da ne postoji jedna formula, jedan decidirani smjer. Za početnike, savjetuje, najbolja je polazna točka naučiti osnove statistike, osnove obrade podataka, kao i osnove programskih jezika Python i R.

PROGRAMER MOBILNIH I WEB APLIKACIJA

Oni su kreativni umovi iza web i mobilnih aplikacija koje svakodnevno koristimo kada smo online. Najčešće su to ljudi sa diplomom u kompjuterskim znanostima sa znanjem u računalnim jezicima poput Java, .NET, Python, ObjC... Rade u timovima, često podijeljeni po stadijima razvijanja aplikacije radi bolje organizacije i lakšeg identificiranja koncepata i realizacija ideja. Posao web i app developera je u usponu zbog projiciranog rasta potražnje do 2026. od 26%, a godišnja prosječna plaća u Americi iznosi 103.000 $ bruto godišnje, a u Hrvatskoj se mjesečni prihodi kreću minimalno od sedam do devet tisuća kuna neto mjesečno.

Na pitanje kako izgleda njegov radni dan, Kristijan Bambir, JavaScript inženjer u tvrtki Infinum, kaže da nema fiksno radno vrijeme. Može doći i otići kad želi, ali često rokovi projekta na kojem radi to diktiraju. Njegov posao uključuje puno sjedenja za kompjuterom. Eh, to je život programera, posao koji je na tržištu rada toliko tražen da se kompanije natječu koja će svojem programeru dati veću plaću.

Zagreb, 261018.
Strojarska cesta 22.
Iskusne osobe iz poduzetnistva i dizajna raspravljaju pod radnim naslovom Ured 2025. o tome kako ce izgledati suvremeni ured poslovnih subjekata u buducnosti.
Na fotografiji: Kristijan Bambir i Andrei Zvonimir Crnkovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
Kristijan Bambir i Andrej Zvonimir Crnković

Iznenađujuće, tvrdi, za ovaj posao nije presudno imati faks.

- Sada već ima puno samoukih programera, ako si kvalitetan nitko te neće pitati za diplomu – veli, ali dodaje da dobru podlogu za programera web i mobilnih aplikacija, već poslovično, pružaju fakulteti kao što su FER, FOI i TVZ. On je završio FER, ali priznaje, u developerskom poslu ima dosta toga na što te fakultet ne može pripremiti.

- Rad s korisnicima. Na faksu je to sve bilo na teorijskoj razini. Također, komunikacija s klijentima koji nekada znaju biti teški jer ni oni sami često ne znaju što zapravo žele. Tu se otvaraju i izazovi usklađivanja očekivanja, vremena i budžeta – navodi.

Međutim, ono što je ključno za dobrog developera jest njegova sposobnost da "razmišlja izvan kutije".

- Mora moći gledati nekoliko koraka unaprijed, vidjeti širu sliku. Kada se radi neka komponenta za web, primjerice, sekcija za komentiranje, važno je da ona bude generička, odnosno da se može uklopiti u što više drugih funkcija – objašnjava. Dobro poznavanje programiranja je osnova web i mobilnog developmenta. Premda se sve može naučiti, Bambi, kako ga u uredu odmilja zovu, drži da bi dobar programer ipak trebao imati smisla za matematiku i logiku jer se na tim disciplinama sve temelji. Za sve koji se žele uključiti u developerski posao potrebno je krenuti što ranije.

- Preporučujem da se u informatiku uključe što ranije, već u osnovnoj školi. Da sudjeluju u projektima i natjecanjima – savjetuje Bambir i dodaje da je sada već moguće naći i online tečajeve i vodiče preko kojih je se mogu naučiti osnove.

INSTRUKTOR PILOTA DRONA

Pojava dronova otvorila je nova zanimljiva radna mjesta u raznim industrijama. Korištenje dronova je došlo od isljučivo vojne uporabe sve do danas kada možemo otići u dućan i kupiti dron za 250 kuna. U 2015. američka vlada i budući farmeri amerike (FAA) zajedno sa nekim kompanija poput Googlea i Amazona osnovali su nacionalni registar dronova koji je prošle godine imao popisano 630.000 tisuća korisnika u Americi. Najviše dronova koristi se u agrikulturi, a ostali su raspršeni kroz razne druge industrije poput: nekretnina, građevine, rudarstva, filmske industrije, javnog osiguranja, novinarsta, telekomunikacija i privatnog osiguranja. Potražnja za pilotima dronova je toliko porasla u dvije godine da su se počele otvarati škole za učenje vožnje dronovima koje nude jedinstvene tečajeve nakon kojih se ljudi isključivo sa tim znanjem zapošljavaju u raznovrsnim industrijama.

VLOGGER

Zanimanje je niknulo pojavom video platformi na internetu i rastom popularnosti videa. Vlogeri najčešće komentiraju vijesti, aktualne teme, osmišljavaju zabavne i kreativne priče, snimaju i prikazuju vlastite živote. Možda najpoznatiji primjer je Amerikanac Roman Atwood. Njegov vlog “"RomanAtwoodVlogs" sastoji se od snimljenih spački koje priređuje poznanicima i nepoznanicima, priča i događaja iz njegovog života, a skupio je do sada 13 milijuna pretplatnika i njegove su video objave ukupno pogledane 3,6 milijardi puta. Fakultet za vlogera ne postoji, ali se na studijima ekonomije sve do političkih znanosti na sveučilištima u državama poput SAD-a ili Nizozemske potiče studente da se uče kreiranju audio vizualnog sadržaja. Atwood je primjerice od najranije dobio pokazivao interes za video sadržaj, a prije Youtube karijere radio je u filmskoj industriji. On, kao i svi

vlogeri zarađuju kroz reklame: iznos koji dobivaju na svakih tisuću pregleda u prosjeku iznosi približno 10 kuna, što je jako velika svota za vloggere sa nekoliko milijuna pregleda po videu.

PROFESIONALNI IGRAČ VIDEOIGARA

Vrijednost gaming industrije u svijetu, prema nekim podacima, dosegnula 137 milijardi dolara i raste godišnje između 10 i 15 posto. Nešto što je bilo isključivo zabava za mlade danas je jedan od najunosnijih poslova. Tome u prilog govori i podatak da se e-sportu, kroz organizaciju turnira, okrenula i košarkaška organizacija NBA, ali i krovna svjetska nogometna organizacija FIFA koja svake godine organizira turnir u video igri FIFA i to od 2004. Prije pet godina oborili su svjetski rekord i ušli u Guinnessovu knjigu rekorda kao najmasovnije igranje igrice s 2,3 milijuna sudionika. Nagrada za prvo mjesto u prošloj godini iznosila je 50 tisuća dolara. Prema istraživanju stranice esportsearning, najviše je novca u igri Dota 2. S gotovo 3 tisuće profesionalnih igrača i preko tisuću održanih turnira do sada, igrači su ukupno zaradili 170 milijuna dolara. Najbogatiji i najtrofejniji među njima, 20-godišnji Nijemac Kuro Takhasomi, poznat pod imenom KuroKy do sada je na toj igri zaradio 3,6 milijuna dolara. Dalje slijedi League of Legends, ali i Counter Strike: Global Offensive s 60 milijuna dolara, koji ujedno broji i najveću bazu profi igrača, preko 10 tisuća.

Naš najpoznatiji Counter Strike igrač i kapetan jednog od uspješnijih domaćih e-sport timova Locastic, mladi Mario Grdović, kodnog imena Mariuchii kaže da on ipak igrajući Counter Strike ne zarađuje toliko da bi od toga mogao živjeti.

Mario Grdović

- Sve je to nesigurno jer e-sport kod nas još uvijek nije dovoljno razvijen – kaže dodajući da svaki klinac u Hrvatskoj koji bi htio biti profesionalni e-sportaš još uvijek ima problema s podrškom roditelja. No ima nekih pomaka. Teleoperator A1 je zasad pokazao najviše interesa, organizirajući regionalni turnir za Counter timove. Nagrade za prvo mjesto tu se kreću od 5 do 10 tisuća eura. Također, nogometni klub Rudeš je donedavno imao svoju e-sportsku momčad, a isto je pokušao i košarkaški klub Cedevita. Njegov tim, Locastic, do sada je na natjecanjima najviše zaradio 1000 dolara, ali postoje regionalna natjecanja poput Balkanskog Counter Strike turnira na kojem je prva nagrada čak 20 tisuća eura. No, kaže, nije njemu do novca.

EKSKLUZIVNO: PRVI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL O NOVIM PRAVILIMA POSLA

- Da mi je do para radio bih dva posla, a ne bih igrao igrice – šali se. Zasad, reklo bi se, živi dvostruki život. Preko dana je informatičar u jednoj zadarskoj tvrtki, a po noći gamer. Uozbiljio je svoj pristup, kako kaže, pa mu njegov "hobi" danas oduzima puno vremena. Svaki dan, naime, trenira barem tri sata. I to zaista jest trening, pravi e-sportski.

- Counter je poseban jer to nije samo pucačina, mora se paziti i na ekonomiju. Primjerice, kada kupiti koji kozmetički dodatak, oružje. To je stvar taktike. Ima dosta kalkulacija koje treba obraditi pa to vježbamo na našim treninzima – objašnjava. Na svjetskoj razini to je i puno ozbiljnije. Najuspješniji svjetski timovi koji igraju na velikim turnirima iza sebe imaju cijele organizacije. Čak i ljude koji paze što igrači jedu, priča Mariuchii.

- Turniri su jako iscrpljujući pa igrači ne piju gazirana pića s puno šećera jer će ih, kad šećer popusti, umor brzo svladati – tumači nam.

DIZAJNER VIRTUALNE STVARNOSTI

Dizajneri virtualne stvarnosti bave se upravo time: dizajniranjem virtualne stvarnosti no iako zvuči jednostavno to je jedan od najzahtjevnijih, a ujedno i najtraženijih poslova. Oni se bave stvaranjem ideja za aplikacije koje se koriste u uređajima poput Oculus Rift, a zatim i njihovom realizacijom. Znanje koje je potrebno varira od industrijskog dizajna do perfektnog znanja u 3D modeliranju, kompjuterskim programima poput Autodeska, Adobea pa sve do intenzivnog znanja u programima za kreaciju videoigara. Neke od najjačih kompanija trenutačno u svijetu koje razvijaju takvu tehnologiju su Snap (CameraPlatform), Google (Tango, ARCore), i Facebook (OcculusVR, B8). Potražnja za dizajernima VR-a raste iz godine u godinu te ukupni prihodi koje su ostvarili samo u Americi prošle godine je iznosila 3.2 milijarde dolara, a prema istraživanjima International Data Crop. bi se trebala povećati do 215 milijardi dolara do 2021. No problem nije potražnja već nedostatak ljudi koji bi radili na tim pozicijama zbog enormnog raspona znanja koji je potreban.

INŽENJER UMJETNE INTELIGENCIJE

Programer umjetne inteligencije pomaže pri razvitku računalnih programa koji se koriste za robote, samo razvijanje umjetne inteligencije i programa te aplikacija koje se koriste umjetnom inteligencijom. To znači da pomažu pri razvijanju programa tako da im omogućuju da se mijenjaju ili adaptiraju ovisno o novim informacijama koje primaju, poput učenja robota da komuniciraju jedni sa drugima ili učenje programa da obavljaju određene radnje u specifičnim uvjetima. Za rad na takvim pozicijama potrebno je akademsko znanje u područjima kompjuterskih znanosti, umjetne inteligencije, robotike i inžinjerstva. Potražnja je iznimno visoka i samo raste. Prema istraživanjima Tencenta u svijetu postoji približno 300.000 aktivnih programera umjetne inteligencije, a u razgovorima sa NewYork Timesom se pokazalo da ih se samo 10.000 smatra majstorima svog zanata. Zahtjev za programerima umjetne inteligencije se u protekle tri godine poduplao te konstantno raste, a najveći poslodavci su SAD, Ujedinjeno Kraljestvo, Kina i Japan. Što se tiče godišnjih prihoda podjeljenih među četiri države koje najviše zapošljavaju radi se od iznosima od 300.000 do 500.000$ bruto, a oni koji su pri vrhu svog radnog umijeća dospijevaju ostvariti prihode koje prelaze i milijun dolara bruto.

KAKO DO POSLA U INOVATIVNOM OKRUŽENJU


Projekt Future of Work napravljen je u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i A1, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 17:35