EKSKLUZIVNI INTERVJU S JEDNIM OD KLJUČNIH INVESTITORA U SILICIJSKOJ DOLINI Ovaj tjedan će biti u Zagrebu, a nama je prije svih otkrio budućnost biznisa

Russella Siegelmana ne treba posebno predstavljati. Više od 20 godina jedan je od ključnih investitora u Silicijskoj dolini, mjestu s kojeg se tehnološka revolucija proširila na cijeli svijet. Ulagao je u više od 40 startup kompanija, a osim što je 11 godina bio partner u uglednom kalifornijskom investicijskom fondu Kleiner Perkins Caufield & Byers, radio je i u Microsoftu s Billom Gatesom te odigrao važnu ulogu u pokretanju Slatea i MSN-a. Profesor je na Stanfordu, a ovaj ponedjeljak gostuje u Zagrebu s više od 30 svojih studenata na eventu Piknik koji zajedno organiziraju agencija 404 i Pepermint, a u sklopu kojeg će u kavani Johann Franck održati predavanje.

Piknik će se ubuduće održavati svaka dva mjeseca, a Siegelman će kao prvi gost domaću publiku sutra upoznati s poviješću Silicijske doline i savjetovati domaće poduzetnike kako da uskoče u vlak tehnološkog razvoja. U povodu toga za Jutarnji list Siegelman ekskluzivno priča o budućnosti biznisa i tehnološkim trendovima.

• Koliko dobro poznajete našu startup scenu? Planirate li i sami ovdje ulagati?

- Ovo je moj prvi posjet Hrvatskoj tako da ne znam puno o vama, ali jako sam uzbuđen što dolazim. Nedavno sam na Stanfordu upoznao Sandra Mura, suosnivača uspješnog hrvatskog startupa Bellabeat, i u razgovoru s njim doznao sam puno o stanju u vašoj zemlji, pa se radujem susretu s vašim poduzetnicima. Iako osobno ne ulažem u tvrtke izvan Silicijske doline, jer ako su mi geografski predaleko ne mogu ih upoznati i točno procijeniti vrijedi li u njih ulagati u ranoj fazi, mislim da svugdje, pa tako i kod vas, ima dobrih prilika za investicije. Svojim kolegama uvijek savjetujem da ulažu u dobre projekte bez obzira na to iz kojeg kutka planeta dolaze.

• S obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo, što biste savjetovali mladim ljudima s idejama, čime da se bave, koje trendove da prate, što je sljedeća velika stvar?

- Bilo što vezano uz nove tehnologije, softver, big data, cloud computing, to je zanimljivo svugdje u svijetu. Osnovno je pitanje koliko dobro poduzetnici mogu razumjeti svoje korisnike i što žele od projekta. Problematično je jedino ako razvijate projekt za koji vam trebaju ljudi s posebnim vještinama koje ne možete pronaći na domaćem tržištu rada. Ali osim toga ne vidim zapreke zbog kojih bilo koji startup koji se bazira na novim tehnologijama ne bi mogao uspjeti bilo gdje u svijetu. Znanje je prilično ravnomjerno raspoređeno planetom i pristup različitim tržištima slobodniji je nego ikad.

• Kao čovjek koji je bio menadžer u Slateu, jeste li tada, na njegovim počecima prije 20 godina, uopće mogli zamisliti kako će svijet medija izgledati danas?

- Da budem iskren, mislim da tada nismo znali kakva će biti budućnosti medija. Predosjećali smo da će se sve više i više sadržaja konzumirati putem interneta i time smo se bavili, nismo se širili na print ili radio. Pitanje je tada bilo možemo li takve sadržaje financirati od online oglasa koji su bili tek u povojima ili će se financirati putem online pretplate. Konačni odgovor još nemamo. Dvojba je danas hoće li online mediji preživjeti adblockere koji su sve rašireniji i mogu li biti održivi ako se okrenu isključivo pretplati. Iako su Wall Street Journal i New York Times uspjeli nakon što su uveli paywallove, oni su veliki i poznati brandovi pa ne znam bi li isti pristup vrijedio za nove, još nepoznate internetske medije. Prošlo je 20 godina, a ja još nisam siguran koje je rješenje naplate.

• Kakva je budućnost medija? Umire li doista tisak, ili je možda već umro?

- Sve vrste medija trenutačno prolaze kroz velike i zanimljive promjene. Od načina na koji ih ljudi plaćaju do razdvajanja sadržaja na uobičajeni besplatni i premium koji dodatno košta. To će utjecati i na gigante poput CNN-a i u sljedećih 20 godina promijenit će se način na koji ih gledatelji konzumiraju i plaćaju. Iako će sportski sadržaji na, primjerice, ESPN-u uvijek biti relevantni, mnogi danas uspješni medijski biznisi u budućnosti će izgubiti na svojoj važnosti. Doći će neki novi, uspješniji. Tisak je vrsta medija koja je već na udaru i koja se zbog interneta znatno promijenila, ali mislim da neće potpuno nestati. Ja i dalje čitam tiskanu verziju WSJ-a, svaki dan, iako ih pratim i na webu. Puno ljudi čita magazine, ne samo zato što su uz njih odrasli i na njih se navikli, nego i zato što ih više vole u takvoj formi, kao što neki vole slušati glazbu na pločama. Moguće je da sudbina vinila čeka i tiskane novine. Ali nestati neće, jer se poslovni model tiska stalno mijenja i prilagođava. Novac od oglasa više neće dolaziti u količinama kao prije, ali otkrit će se novi modeli. Morate se ponovno izmisliti, da se tako izrazim, jer preživjet će samo najbolji.

• Tijekom karijere radili ste u Microsoftu, uz Billa Gatesa. Kakav je kao šef, a kakav kao osoba?

- Za Billa sam direktno radio, dok sam još bio u Windows grupi u Microsoftu, netom prije nego što sam pokrenuo MSN. To je bila njegova vizija, u danima kad je Amerika tek otkrivala online svijet, a iako smo prvo htjeli kupiti AOL, na kraju smo odlučili pokrenuti nešto svoje. Tada sam otišao iz njegova odjela, ali uživao sam radeći za njega, jer on je vizionar i superpametni tehnolog. Velik dio Microsoftova uspjeha temelji se na njegovoj viziji i vodstvu.

• Što ste htjeli postići kad ste pokretali MSN, jeste li imali plan?

- MSN je trebao Ameriku uvesti u online svijet, otkriti im forume i sportske informacije. Iako smo htjeli da usput bude i oblik tehničke potpore za Microsoftove proizvode, na kraju se ispostavilo da je njegova najveća vrijednost u zabavi korisnika. MSN je danas nešto sasvim drugo od onoga kako smo ga zamislili. U međuvremenu se pojavio primjerice Twitter, koji nitko nije mogao predvidjeti, ali MSN i dalje ostaje servis za informacije koje generiraju njegovi korisnici.

• Na čijoj ste strani u sukobu FBI-a i Applea, koji se spore oko toga trebaju li federalne vlasti imati pristup otključavanju iPhoneova?

- O ovome sam puno razmišljao i čvrsto stojim na strani FBI-a. Mislim da tehnološka industrija ne bi trebala određivati kakva će nam biti nacionalna politika sigurnosti. Ideja da se iPhone ili bilo koji drugi mobitel mogu zaključati na način da istražitelji ne mogu vidjeti sadržaje u njima je pogrešna. Ovdje nije riječ o tome je li važnija privatnost svakog pojedinca ili nacionalna sigurnost, nego o tome hoće li tu odluku donijeti zakonodavstvo ili privatni sektor. Uostalom, zašto smo onda birali dužnosnike, ako oni ne smiju odlučivati? Nije mi ugodna pomisao da bi privatna korporacija odlučivala o tome jer ona će uvijek odlučivati u svojem, a ne našem interesu. Nadalje, telekomunikacijske tvrtke ionako moraju poštivati naredbu vlasti kad traži pristup njihovim kanalima i podacima, zašto bi Apple bio povlašten? Ne znam jeste li znali, ali istražitelji FBI-a su informacije o ubojici u San Bernandinu dobili iz clouda, pa ne vidim zašto bi itko odbio suradnju na takvim slučajevima ako može pomoći. Naravno da je ljudima u Appleu teško stati pred svoje korisnike i priznati im da vlast ima pravo pristupa podacima u njihovim telefonima kad je u pitanju nacionalna sigurnost, ali mislim da će na kraju morati pristati na takve uvjete.

• Kad biste morali odabrati u koju biste od najvećih tehnoloških kompanija, poput Googlea, Facebooka, Applea ili Amazona, uložili novac, koja bi to bila i zašto?

- Mislim da bih odabrao Amazon, i to ne zato što je to najbolje od ponuđenog, nego zato što sam njihov veliki obožavatelj. Njihovi proizvodi koji su potpuno okrenuti korisnicima su fenomenalni i stalno sam na Amazonu. Ima nešto u tom brandu, način na koji osmišljavaju proizvode, način na koji vode svoj biznis, zbog čega mi djeluju inovativno i pametno. Što god naprave je čudesno, odlično upravljaju golemim brojem kupaca i transakcija i izuzetno rijetko pogriješe. Zato su mi odlični i zato bih uložio u njih. Google s druge strane ima velik tržišni udio koji će se s vremenom smanjiti, ali i dalje je riječ o nevjerojatnoj kompaniji koja svijetu nudi puno više od obične tražilice, a Facebook je naravno najveći u sferi društvenih mreža i online marketinga. Sve su to zanimljivi brandovi, ali i dalje biram Amazon. Ta će tvrtka još dugo rasti.

• Gdje u tehnološkoj industriji vidite najveću mogućnost rasta? Koje su to tvrtke i trendovi, softverski ali i hardverski?

- To su stvari o kojima se već priča. Cloud computing, big data, društvene mreže, to su stvari koje će odjekivati u bližoj budućnosti, za pet, deset ili 15 godina. Trend koji je još relativno nov i nije još toliko uspješan koliko bi u budućnosti mogao biti je zdravstveni hardware. Pritom ne mislim samo na potrošačku elektroniku, nego na proizvode namijenjene klinikama, a koji će ljudima omogućiti da održavaju i popravljaju svoje zdravlje. Za veći uzlet takvoj će tehnologiji trebati malo više vremena jer se zdravstvo sporije mijenja, ali za 15 godina to će biti veliki trend i velika poslovna prilika.