NE ZABORAVITE!

SVE ŠTO MORATE ZNATI O ZIMSKOMRAČUNANJU VREMENA Mijenja se sat, ali i naše stanje organizmate društveni život. Doznajte kako

Ljetno računanje vremena završava u noći sa subote na nedjelju prelaskom na zimsko vrijeme, pa će vozači i danju morati paliti svjetla, dok će se struja po nižoj tarifi, umjesto od 22 do 8 sati, obračunavati od 21 do 7 sati.
 iStock

Ljetno računanje vremena u 2015. završava u nedjelju, 25. listopada, u tri sata tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata, izvijestio je na svojim internetskim stranicama Državni zavod za mjeriteljstvo.

MUP podsjeća vozače da po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u razdoblju zimskog računanja vremena na motornom vozilu za vrijeme vožnje moraju danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Vozači bicikla također od prvog sumraka do potpunog svanuća i u slučaju smanjene vidljivosti na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. Vozači mopeda i motocikla dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu.

Vozačima u slučaju nepoštivanja tih propisa prijete kazne od 300 kuna, navodi MUP, koji apelira na vozače da tijekom vožnje imaju upaljena svjetla, kako bi bili što uočljiviji drugim sudionicima u prometu.

Hrvatska elektroprivreda podsjeća da se s povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.

Foto: iStock

Sve što morate znati o zimskom računanju vremena

Vraćanjem sata na zimsko računanje vremena zapravo smo i organizam vratili u njegovo pirodno stanje, jer će u narednom periodu organizam i priroda biti u savršenoj ravnoteži.

Do zimskog, odnosno ljetnog računanja vremena došlo je, prije svega, iz praktičnih, ekonomskih, ali i političkih razloga. U jednom trenutku državama diljem svijeta bilo je jasno da moraju osmisliti način kako uštedjeti na potrošnji energije u vrijeme zimskih mjeseci kada u umjerenom pojasu dan traje znatno kraće. Ideja je trajno zaživjela u travnju 1916. godine kada je došlo došlo do prve promjene sata te prijelaza na ljetno računanje vremena i pokazala se iznimno uspješnom.

Zimsko računanje vremena je ljudskom organizmu prirodnije od ljetnog, stoga bi u ovom periodu promjene mnogi mogli doći na svoje i uspostaviti zdraviji bioritam.

Utjecaj na zdravlje

Istraživanje koje je 2014. provela bolnica u Michiganu pokazalo je kako ponedjeljkom, nakon prelaska na ljetno računanje vremena primaju i do 25 posto više pacijenata s problemima kardiovaskularnog sustava te da se rizik od srčanog udara smanji za 21 posto u vrijeme zimskih mjeseci.

Zašto baš u 2 ujutro?

Istraživanja su pokazala kako je to vrijeme kada se najmanje narušavaju dnevne i noćne obaveze i kada je najbezbolnije prijeći na novo računanje vremena, bez utjecaja na brojne industrije, radno vrijeme barova ili restorana i sl.

Uvijek politika

I ovdje su politički razlozi imali svoje mjesto pa je tako SAD u vrijeme Prvog svjetskog rata privremeno implementirao novo računanje vremena kako bi se smanjila potrošnja ugljena .

Prometne nesreće

Smanjena vidljivost u ranim jutarnjim i popodnevnim satima zbog nedostatka sunca, može biti izvor čestih nesreća. Posebice u prvom tjednu zimskog računanja, dok još uvijek traje prilagodba. Budite na oprezu.

Jesmo li spomenuli snažan utjecaj na zdravlje?

Jesmo, ali ćemo još jednom. Ljetno računanje vremena često mijenja hormonalnu sliku koja pak utječe na pojavu migrene, nervoze i depresije, a učestale su i pojave srčanih udara i brojnih drugih bolesti i poremećaja. Prelaskom na zimsko računanje - sve to bi moglo nestati ili se znatno smanjiti.

Društveni život

Kraći dan ostavlja vam mogućnost bolje organizacije društvenog života pa će tako mnogi popodnevne sate ostaviti za obiteljska druženja, posjete prijatelja ili izlazak na kuhano vino i čaj.

Ne zaboravite na vitamin D

Vitamin D je iznimno važan za zdravlje, a sprečava osteoporozu, depresiju, rak prostate, rak dojke, utječe na dijabetes i pretilost. Stoga ne zaboravite da ga zimi, zbog nedostatka sunčeve energije, može nedostajati. U prehranu uključite namirnice kao što je riba, goveđa jetra, žumanjak jajeta, sir i mliječni proizvodi...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 04:11