Hrskavičnjače su skupina riba za koju je karakterističan kostur izgrađen od hrskavice, za razliku od riba koštunjača čiji je potporni sustav izgrađen od kostiju. One se danas smatraju najugroženijom skupinom morskih riba u Sredozemlju, a prva asocijacija na jednu hrskavičnjaču koja će većini pasti na pamet jest, naravno, morski pas. Gotovo sigurno je to zbog njegove loše reputacije koja ga karakterizira kao nemilosrdnog ubojicu iz morskih dubina, a kultne Spielbergove Ralje te cijeli niz sličnih filmova samo su tu reputaciju dodatno učvrstili.
Petstotinjak je vrsta morskih pasa u svjetskim morima i oceanima, ali vrlo ih je malo zaista opasno za ljude. O ovoj se manje zloglasnoj većini malo govori, a ako se i čuje neki glas, onda je često u kontekstu različitih specijaliteta u našem tanjuru. Većina morskih pasa, uz raže i sklatove, jesu vršni predatori i kao takvi imaju iznimno važnu ulogu u održavanju zdravlja ekosustava. Utječu na regulaciju populacija ostalih skupina na nižim razinama hranidbenog lanca i sprječavaju širenje različitih bolesti hraneći se bolesnim i iznemoglim jedinkama. Smanjenje populacije vršnih predatora narušava ravnotežu cijelog morskog ekosustava.
Prekomjernim ribolovom kao i biološkim značajkama hrskavičnjača, koje uključuju nisku stopu reprodukcije, duge periode rasta i kasnu spolnu zrelost, kao i gubitkom prirodnih staništa ova je skupina riba danas postala visoko ugrožena u Jadranu, ali i globalno. Iz dana u dan njihova se brojnost drastično smanjuje, a iako su mnoge vrste već odavno zaštićene, one se i dalje love pa se njihova populacija nikako ne uspijeva obnoviti. Kao jedna od mjera zaštite i upravljanja ribarstvom u Hrvatskoj, u prostoru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u studenome ove godine je održan drugi krug pregovora o Prijedlogu Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu. U planu je provođenje značajnih promjena u ribarstvu koje su, osim što se tiče cijena ribolovnih dozvola, usmjerene na zaštitu i očuvanje vrsta, te ograničavanje količine i vrste ulova. U dnevnom ulovu čija količina, kao i do sada iznosi pet kilograma uz mogućnost ulova jednog trofejnog promjerka, sada se s određenog popisa koji uključuje zubatca, pagara, gofa, škrpinu, kovača ili kirnju smije naći samo jedna jedinka, dok su hobotnica i veliki crv ograničeni na svega dva primjerka. Svaki višak u ulovu mora biti vraćen u more po mogućnosti živ i neozlijeđen, prije njegova izvlačenja na površinu jer je u suprotnom ribolovac u prekršaju.
Hrskavičnjače su u ovoj tablici osvojile bingo jer će njihov izlov biti potpuno zabranjen. I dok se slučajni ulov morskog psa, sklata ili raže, zbog njihove velike ugroženosti ionako događa sve rjeđe, ovom se odredbom spasila i nešto manje rijetka hrskavičnjača – morska mačka. Prema IUCN-u, od 2020. godine mačke spadaju u najmanje zabrinjavajuću (LC) kategoriju i klasificiraju se kao neznatno ugrožene. Ova mala vrsta morskog psa je lokalno rijetka i još uvijek se ne nalazi u kritičnoj opasnosti, ali ribolov, promjene stanja staništa i sveopće zagađenje uzeli su svoj danak i u njezinoj populaciji.
Može je se vidjeti diljem Jadrana, a najbrojnija je populacija kod Dugog otoka te između Šolte i Visa. Mi smo našu s fotografije susreli u Istri, kako se odmara u jednoj od brojnih brodskih olupina tog akvatorija. Naizgled uspavana riba, vrlo je kratko podnosila ljudsku prisutnost, nakon čega je hitro nestala iz vida ostavivši samo uskovitlani oblak finog sedimenta na čeličnoj konstrukciji broda.
Morske mačke su široko rasprostranjene u svjetskim morima, dok su kod nas najzastupljenije mačka mrkulja Scyliorhinus stellaris i mačka bljedica Scyliorhinus canicula. Mrkulja je nešto veća i tamnija a pjege na leđima su joj rjeđe i krupnije, dok je bljedica svjetlija, manja, s gušćim rasporedom sitnijih pjega. Oba tipa pripadaju podrazredu prečnousta, vrlo razvijenim organizmima s obilježjima brzog i okretnog plivanja, dobro razvijenog mozga, jakih čeljusti i istančanih osjetnih organa. Kao i sve ostale hrskavičnjače, nemaju koštani skelet ni škržni poklopac, kao ni pluća ni plivaći mjehur. Morska mačka je priobalna, bentonska vrsta koja za svoje stanište bira pješčano, muljevito dno, gdje miruje preko dana, a aktivna je uglavnom noću. Može je se pronaći na dubinama i do preko 200 metara. Osim hrskavičnog kostura, sve hrskavičnjače, pa tako i mačke, imaju jaku čeljust položenu s donje strane u kojoj su smješteni brojni šiljati zubi, imaju dobro razvijene osjetne organe, parne trbušne i prsne peraje te neparne leđnu, podrepnu i repnu peraju. One omogućavaju morskoj mački brzo i spretno gibanje kroz morsku vodu, laku i naglu promjenu smjera uz sprečavanje neželjenog okretanja.
Morske mačke su predatori, a izvor hrane pronalaze na morskom dnu, najčešće beskralježnjake i manje bentonske ribe. Svoj plijen vrlo lako detektiraju Lorenzinijevim ampulama, posebnim elektroreceptorima kojima mogu pratiti električni naboj žrtve. Ti su receptori smješteni na glavi i pomoću njih mogu uhvatiti svoj plijen i bez da ga vide. Morska mačka ima i snažan osjet mirisa, koji prima kroz mirisne vrećice smještene na dnu nosnih pukotina. Ove neuroosjetne stanice koje direktno prenose signal prema mirisnim režnjevima u prednjem mozgu, karakteristične su za sve hrskavičnjače, a zahvaljujući njima morski su psi u stanju osjetiti krv na nekoliko kilometara udaljenosti.
Morske se mačke u divljini pare od rane jeseni do kraja studenoga, oplodnja je unutarnja, a jaja polažu tijekom čitave godine. Jedna je od tridesetak vrsta morskih pasa koja ne rađa žive mlade već se legu iz jaja. U proljeće ili rano ljeto polažu istovremeno dva jaja dugačka od četiri do šest centimetara, jedno iz svakog jajovoda, a u sezoni razmnožavanja mogu ih položiti dvadesetak. Umotana su u ovojnice koje zametku pružaju zaštitu i veću mogućnost preživljavanja. Ovojnica sadrži četiri duge, fleksibilne niti pomoću kojih ih ženka pričvrsti za kamenje ili morsku travu, a često ih se može naći i na širokim lepezama gorgonija. Jaja mačke popularno se nazivaju sirenine torbice, a sadrže dovoljno žumanjka za rast i razvoj zametka koji prosječno traje devet mjeseci. Kada je mlada morska mačka spremna za izvaljivanje, žumanjak je iskorišten, a njena je duljina tijela dvostruko veća od jajeta. Dva niza zubaca na leđima pomažu pri izlasku iz torbice, a tek izvaljena mačka dugačka je oko deset centimetara. Jako je aktivna, pliva i odmah kreće u potragu za hranom. Morska mama mačka nakon što izleže jaja o njima više ne vodi brigu. S obzirom na spretnost i snalažljivost morske mačke, teško ćemo vidjeti trenutak njihova dolaska na svijet, ali je to ipak uspjelo znanstvenicima u pulskom akvariju, gdje se ove ribe uspješno razmnožavaju već dvadeset godina.
Pronalazak sirenine torbice u mnogim se zemljama smatra simbolom sreće i blagostanja. Bili smo zato vrlo zadovoljni kada smo jednu od njih pronašli pričvršćenu na grane žute rožnjače. Pozadinsko svjetlo pokazalo je sasvim mladi zametak mlade morske mačke. Još su mjeseci razvoja potrebni dok mlada riba ne napusti sigurnost pričvršćenog jastučića. Ponekad se, iako vrlo rijetko, jaje morske mačke može pronaći i na plaži. U tom ga je slučaju, ako je zatvoreno, najbolje vratiti u more, idealno u dublju vodu, što dalje od valova, za slučaj da se embrij još uvijek razvija. Uspijemo li spasiti jednu mladu ribu, pronalazak se torbice najpoznatijeg mitskog morskog bića vjerojatno računa kao dupla sreća.
Osim specifičnih mačjih očiju, tupasto zašiljene glave i izduženog i vitkog tijela, morsku mačku, ali i hrskavičnjače općenito, krasi i neobična koža. Gruba je i hrapava jer je prekrivena plakoidnim ljuskama. Vanjski sloj kože je višeslojni epitel u kojem se nalaze brojne žlijezdane stanice. Sluz koju izlučuju pruža zaštitu od infekcija i regulira propusnost. Gornji dio kože sastavljen je od vezivnih vlakana raspoređenih u više slojeva i smjerova što omogućava koži prilagodbu svakom pokretu životinje, dajući joj čvrstoću i savitljivost. Plakoidna ljuska se sastoji se od bazalne ploče na koju se nastavlja zubić u čijoj se unutrašnjosti nalazi pulpa. Glavna uloga plakoidnih ljuski je sprečavanje prihvaćanja nametnika na površinu tijela, ali i smanjivanje hidrodinamičkog otpora vode prilikom plivanja jer su zubići usmjereni prema repu. Građa ovih ljuski vrlo je slična građi zuba, a zubi morskih pasa su modificirane plakoidne ljuske. Pod kožom ovih riba se nalazi i sloj kromatofora što ovim ribama omogućuje osim osjeta dodira ili boli i prilagodbu boji okoliša.
Zbog negativnog ljudskog utjecaja, od 54 vrste hrskavičnjača koliko ih ima u Jadranu, čak ih je 16 na rubu izumiranja, a 23 vrste su za sada strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode.
Da ove fascinantne životinje trebaju našu zaštitu je sigurno, a boljim razumijevanjem njihovih navika i migracija već smo napravili prvi korak. Kreiranje novog pravilinika o sportskom i rekreacijskom ribolovu izazvalo je burne reakcije i nezadovoljstvo među brojnim ribolovcima, a pojedine odredbe i ogorčenost, pa ako su i istinite tvrdnje da je do ove promjene došlo zbog onih koji dosadašnje propise nisu poštivali, pa sada danak plaćaju svi, činjenica je da se ove vrste na neki način moraju zaštititi. Koliko su one važne govori i činjenica da njihova ugroženost služi kao indikator propadanja morskog okoliša. Mjera evidencije lova unošenjem podataka u aplikaciju čini se za sada komplicirana, ali to je način da se dobiju konkretne informacije o realnom stanju ribljeg fonda u moru i jedini način monitoringa.
Uključivanje u zaštitu hrskavičnjača moguće je i preko Tshark platforme koja omogućuje znanstvenicima zajedničko praćenje kretanja i ponašanja morskih pasa i raža u Jadranskom i Sredozemnom moru. Prikupljanjem podataka o označenim životinjama, platforma pomaže u razumijevanju migracija, životnih ciklusa i staništa, što je ključno za očuvanje. Na stranici je upućen i poziv ribarima: Ako slučajno ulovite označenog morskog psa ili ražu, prijavite ulov putem tshark platforme ili telefonskog broja na oznaci (dostupno i putem WhatsAppa). Prijava je brza i jednostavna – unesite osnovne podatke i, ako možete, priložite fotografiju ulovljene životinje. Svi podaci ostaju povjerljivi i koriste se isključivo za znanstvena istraživanja i očuvanje vrsta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....