SCUBA SKENER

Opuštena atmosfera i srdačno osoblje Ronilačkog centra Top Dive ronjenje u Malom Lošinju čine pravom uživancijom

Pogled na centar s morske strane

 Ivana Nobilo/Cropix
Na ronjenja se ne ide prerano jer, kako kažu u centru, ovdje ljudi dolaze na godišnji odmor i ne treba im netko da ih tjera i naganja

Trasa našeg Scuba skenera dovela nas je do cresko-lošinjskog arhipelaga na sjeveru Jadrana. Stigli smo u Kvarnerski zaljev. Trideset i četiri otoka, otočića i hridi smještenih oko otoka Cresa i Lošinja te još šest nastanjenih otoka uz južnu i zapadnu stranu Lošinja ovu skupinu otoka čini teritorijalno najvećom na Jadranu.

Naš je cilj bio Lošinj, a put automobilom od Splita, zatim trajektom od Krka do Cresa, pa potom cestom koja vodi sredinom otoka do 11 metara dugačkog pokretnog mostića u mjestu Osor, činio se beskrajan. Ali pogled na svjetlucavo, tirkizno-plavo more koje nas je objeručke dočekalo, na izrazito bujnu vegetaciju makije, ponosno razgranate borove i taj poseban miris kojim odiše ovaj otok, u trenutku su odagnali naš umor i vrućinu koja je žestoko pržila asfalt.

Otok Lošinj je nekada s Cresom predstavljao jednu cjelinu, a kanal preko kojeg prelazi most Osor prokopan je tek kasnije, zbog lakše plovidbe i povezanosti Istre i Kvarnerskih otoka. Osor danas predstavlja granicu između ova dva otoka; teritorijalno pripada Cresu, ali administrativno gradu Malom Lošinju.

Ovo područje je u prometnom smislu vrlo važno. Ima stratešku poziciju u turizmu. Lošinj samo nekoliko sati vožnje dijeli od bitnih tržišta za Hrvatsku - Austrije, Italije, Južne Njemačke... Gledajući iz ronilačke perspektive, ovo su česti gosti, koji rado dolaze na Jadran i cijene naše podmorje.

image

Uvala Čikat nudi i različite dodatne sadržaje

Ivana Nobilo/Cropix
image

Mali Lošinj

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Otok Lošinj energetski je samodostatan, a solarne su ploče sve su češća pojava vizura na otoku

Ivana Nobilo/Cropix

Sunce, kojeg na ovom otoku ne manjka, čak 2600 sunčanih sati godišnje, još je jedan preduvjet za turizam kojeg su stanovnici ovog područja itekako svjesni. Oslanjanje na sunce i more čine ga sezonskim, a ova sezonalnost utječe na povećanje električne energije, stvara probleme u opskrbi vodom ljeti, stvara se dodatna emisija CO2 uslijed povećanog broja vozila na otoku, kao i povećanog broja plovila s otoka i na otok. Cresko-lošinjski arhipelag jako je dobro osviješten po ovom pitanju, a također je i energetski samodostatan. S toliko sunca ovo zadnje je i logično. Lokalna je zajednica aktivno uključena u energetsku tranziciju. Teži se čistoj energiji dobivenoj iz obnovljivih izvora. Na otoku su postavljene pametne klupe, punionice za električne automobile i bicikle, postavljaju se solarni paneli na krovove privatnih kuća. Barem onih koje zadovoljavaju uvjete. Grade se i fotonaponske elektrane po cijelom otočju. Da bi povećao stupanj energetske samodostatnosti lošinjskog arhipelaga prema najvišim okolišnim standardima, HEP će na otoku Unije izgraditi sunčanu elektranu. Time će se omogućiti dodatno povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone. Lijepo je znati da se naši otoci okreću ovom obliku održivosti. A Cresko-lošinjski arhipelag u tome prednjači.

image

Kamp Čikat

Ivana Nobilo/Cropix
image

Kamp Čikat

Ivana Nobilo/Cropix

Top Dive, prvi od tri ronilačka centra na Lošinju koje smo posjetili, doveo nas je u prekrasnu uvalu Čikat. Točnije u kamp Čikat, osnovan od strane Jadranke d.d., a sada u vlasništvu i pod upravljanjem društva Jadranka turizam d.o.o.. Grupa Jadranka, čija su članica Jadranka hoteli, nositeljica je turističkog razvoja otoka Lošinja. Očuvano morsko dno, netaknuta makija i borove šume inspirirale su Jadranka hotele da, osim konstantnog ulaganja u kvalitetu usluge, ulože dodatne napore u vidu očuvanja okoliša i energetske učinkovitosti. Hotelski brend Lošinj Hotels&Villas svrstan je u sam vrh zelenog hotelijerstva u Hrvatskoj zahvaljujući certifikatu „Sustainable Hotel“ za uvođenje zelenog poslovanja. Priča o zelenom otoku nastavila se i ovdje. Jadranka hoteli sponzori su i mnogih lokalnih sportskih klubova i raznih sportskih događanja, a u ronilačkom centru Top Dive to nam i potvrđuju. Pomažu i njima, a suradnja je izvrsna.

image

Kavez za odlaganje stvari i sušenje opreme

Ivana Nobilo/Cropix
image

Kavez za odlaganje stvari koji se zaključava

Ivana Nobilo/Cropix
image

Prostorija za kompresor i ronilačke boce

Ivana Nobilo/Cropix
image

Ronilački centar Top Dive

Ivana Nobilo/Cropix

Ivo Fabijanić, vlasnik ovog centra, rođeni je Lošinjanin, a po porijeklu je s Paga. Završio je Pomorsku školu, ali kako kaže njegova supruga Andrijana, nikada nije imao želju za dugim plovidbama daleko od kuće i bliskih mu ljudi. Da Ive nije taj tip uvjerili smo se i sami: srdačan je i društven čovjek koji srcem pristupa svakom pojedinom gostu. Baš ovdje smo Božo i ja svakodnevno zaboravljali ponešto od svoje opreme. Možda zbog vrućine, rastresenosti ili umora, a možda i samo zbog toga da se možemo vratiti još jednom, na gemišt ili na čašicu razgovora.

Ive je najprije radio u marini pa se potom bacio na ribarenje. Na tom je poslu proveo podosta godina. Ribe je s vremenom bilo sve manje, a posao nije išao onako kako je htio. Odluka je pala; promijenio je još jednom posao te počeo raditi za nekadašnji Divers Sport centar poduzetnika Sanjina Valerijeva. Ova je firma bila pionir ronilačkog turizma s ronilačkim centrima u Rovinju, Malinskoj i Malom Lošinju. Ive je u Diversu stekao odlično iskustvo u ronjenju i vođenju ronilačkog centra. Iako je u početku njegov posao bio upravljanje brodom, a ronjenje rekreacija, s godinama je otkupio i centar i brod te formalizirao ronilačke brevete.

image

Sušenje mokre opreme

Ivana Nobilo/Cropix
image

Toaleti ronilačkog centra

Ivana Nobilo/Cropix
image

Ronilački centar Top Dive u hladu kampa

Ivana Nobilo/Cropix
image

Ronilački centar Top Dive u hladu kampa

Ivana Nobilo/Cropix

Andrijana, inače psiholog u osnovnoj školi, došla je na Lošinj s 13 godina, a Ivi je desna je ruka i odlična podrška. I sama je položila kategoriju za upravljanje brodom, a završila i osnovni tečaj ronjenja s ciljem da nastavi i dalje. Divers, koji se nalazio na ovom istom mjestu u Čikatskoj vali, promijenio je ime u Top Dive. I zaista je top!

Milan Topić, znan kao Mile, još je jedan razlog zašto smo se rado tijekom našeg boravka na otoku vraćali u centar. Zaposlenik, koji je daleko više od toga, gostima je uvijek na usluzi. Od vođenja ronjenja, odrađivanja probnih zarona i punjenja boca do sitnih stvari koje uopće nisu u okviru ponude centra. Ako može pomoći, tu je. Ako treba popričati, isto je tu. Sve dok u centar ne stigne njegov sin, također Milan, i preuzme dio posla. Tad Mile stariji može malo predahnuti. I dobaciti koji put štap svojoj belgijskoj ovčarki Maloj. Reklo bi se - obiteljsko-prijateljski posao.

image

Milan Topić, Milan Topić mlađi, Ivo Fabijanić

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Milan Topić, Milan Topić mlađi, Ivo Fabijanić

Bozidar Vukicevic/Cropix
image

Milan Topić

Ivana Nobilo/Cropix
image

Belgijski ovčar Mala rado će donijeti štap svakom gostu

Ivana Nobilo/Cropix

U centru sve odlično funkcionira. Hladovina borova idealna je za oblačenje ronilačke opreme po vrućem danu, a prilaz moru i brodu kratak je i jednostavan. Stepenice su prilagođene za spuštanje teških torbi na kotačima, a postoje i kolica kojima se po potrebi može dovući boca i ostatak opreme. Posebnih ormarića za stvari nema, ali tu je kavez u kojem je oprema zbrinuta i sigurna.

Iako su za njih kvalificirani, ronilačke tečajeve osim probnog zarona baš i ne rade, ali odlično surađuju s ostalim centrima na Lošinju, posebno s ronilačkim centrom SubSeaSon. Njima šalju goste zainteresirane za tečajeve, dok Top Dive prima veće grupe ronilaca, koje SubSeaSon ne može prihvatiti jer su zbog broda i ljudstva ograničeni na 6-8 ljudi. Svi sretni - i gosti i centri.

Ronilački izleti su još jedna super ponuda Top Divea. Cjelodnevno ronjenje koje obuhvaća dva zarona, nakon kojih se gostima sprema roštilj na brodu. I to odličan, jer su i Ive i Mile vrsni kuhari.

image

Ronilački centar Top Dive u hladu kampa

Ivana Nobilo/Cropix
image

Toaleti centra Top Dive

Ivana Nobilo/Cropix
image

Mali šank za goste centra

Ivana Nobilo/Cropix

Mješavine plinova trimix i nitrox također su u ponudi centra.

Ovdje vlada opuštena atmosfera. Na ronjenja se ne ide prerano jer, kako kažu u centru, ovdje ljudi dolaze na godišnji odmor i ne treba im netko da ih tjera i naganja. Nigdje se ne žurimo, a kada dođu, mogu dobiti i besplatno piće. Hidratacija je ipak u ovom sportu važna.

Gosti se ovdje rado vraćaju, kaže Ive. Nijemci vole ovaj stil ronjenja, kasniji zaroni im pašu, ležerno je. Hennes i Astrid iz Münchena to nam odmah i potvrđuju. I dvije Amerikanke koje smo ovdje zatekli izgledale su kao da se nimalo ne žure. Veselo su jedna drugoj pozirale s podvodnim kućištem za moj fotoaparat, koje ih je očito zainteresiralo. Malo mog treperenja i straha da im ne ispadne na pod, ali sa smiješkom sam to pregrmjela.

image

Brod Čikat registriran je za 14 ljudi plus dva člana posade

Ivana Nobilo/Cropix
image

Brod Top Divea na vezu u uvali Čikat

Ivana Nobilo/Cropix
image

Brod Top Divea na vezu pred centrom

Ivana Nobilo/Cropix
image

Solarni paneli sve su češća vizura Lošinja i susjednog otočja

Ivana Nobilo/Cropix

U posljednje dvije godine, velike grupe, kojih je nekada bilo puno više, poprilično su se smanjile. Također, gosti zbog porasta cijena u bungalovima više dolaze prije i poslije sezone. S jedne strane, to centru odgovara jer ne trebaju angažirati dodatne brodove i ljude za pomoć.

image

Bozidar Vukičevic u centru Top Dive

Ivana Nobilo/Cropix
image

Zaron pred centrom

Ivana Nobilo/Cropix
image

Ronilački brod Top Divea Omnia može primiti 14 ronioca uz dva člana posade

Ivana Nobilo/Cropix

Još jedna prednost Top Divea je i zaista poseban home reef. Podvodni povijesni park, postavljen još za vrijeme prethodnog centra, čiji postav čini 11 eksponata od kojih su neki autentični, a neki replike, svjedoči o bogatoj povijesti Lošinja i okolice. Eksponati su postavljeni na dubini od 5 do 15 metara, što je prilagođeno svim kategorijama ronjenja. Čak i oni na probnom ronjenju mogu razgledati ove pliće. Uz replike topova iz 16. stoljeća, replike antičkih amfora, podvodnog skutera i originalnih sidara iz 4. i 5. stoljeća, glavna je zvijezda replika antičkog brončanog kipa Apoksiomena, čiji se original nalazi u Lošinjskom muzeju. Ova kopija originalnog Apoksiomena postavljena je u prirodnoj veličini u uspravnom položaju na dubini od 15 metara.

image

Scuba skener: sponzori

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. kolovoz 2022 17:44