Objavljen je Javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša vrijedan 2,2 milijuna kn

U protekla tri mjeseca Scuba skener je izvještavao o stanju podmorja u hrvatskom dijelu Jadrana. A ono je bez pretjerivanja u lošem stanju. Bili smo sudionici dvije ekološke akcije, a mnoge smo najavili. Ipak, većina organizatora nam se žalila na nedovoljna sredstva, koja uspiju prikupiti za akcije čišćenja. Ni ne znaju da svake godine mogu aplicirati na javni natječaj na kojem se dodjeljuju financijska sredstva. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objavio Javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša vrijedan 2,2 milijuna kuna, a najveći iznos koji je moguće dobiti po projektu je 80 tisuća kuna.

Javni natječaj namijenjen je organizacijama civilnog društva, odnosno udrugama, koje su upisane u Registar udruga i djeluju najmanje godinu dana u Republici Hrvatskoj te koje su usmjerene na rad u jednom od područja: ekologije, zaštite okoliša i prirode, zaštite mora i morskog okoliša, klimatskih promjena, održivog razvoja i speleologije. Rok za prijavu teče do 30. studenog.

Ivana Nobilo/Cropix

„Područje zaštite okoliša je važna tema koju je potrebno redovito približavati građanima. Udruge ovdje imaju značajnu ulogu vezanu za oblikovanje stavova i ponašanja ljudi kao i za brigu oko specifičnih tema koje nemaju uvijek dovoljnu pozornost javnosti. Stoga Fond podržava mnogobrojne projekte udruga na tom području. Tako smo i ove godine osigurali značajna sredstva u iznosu 2,2 milijuna kuna, a moguće je dobiti do 80.000 kuna po projektu“, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić.

Ova ne mala sredstva, koja se izdvajaju u cilju edukacije, zaštite i sanacije posljedica zagađenja, sigurno su više nego dobrodošla za volontere na terenu. Entuzijasti koji ulažu svoje znanje i vještine, kao i opremu i vrijeme zaslužuju da im se barem dio troškova nadoknadi. Dok su u nekim zemljama Europske unije takve akcije profesionalizirane i plaćene gotovo u potpunosti, kod nas još uvijek ovise o dobroj volji volontera. Uz sav napor na pojedinim lokacijama njihov utjecaj nije dovoljan. Oni tek uspiju sanirati sezonsko zagađenje. Ali i kao takvi usporivači događaja iznimno su važan faktor.

Globalno zagrijavanje mijenja sliku flore i faune. Povećanje temperature, slanosti, kiselosti, dovodi do migracija. Dolaze nam neke invazivne vrste, koje u svojim prirodnim staništima, stvaraju velike probleme. Tamo imaju prirodne neprijatelje, koji ih donekle drže pod kontrolom. Što će se tek dogoditi kada se udomaće po Jadranu gdje takvih neprijatelja nemaju. Prije svega tu mislimo na predstojeću invaziju Lion fisha i već postojeću vatrenih crva. Cvjetanje mora koje je možda prirodna pojava, sada se događa tijekom cijele sezone što više ne možemo nazvati prirodnim. Naslage ove zeleno-žute paučine hvataju se za primjerice gorgonije i doslovno ih guše.

Ona se onda povlači u dubinu gdje nema cvjetanja i ostavlja plitki pojas ogoljen. Osim globalnih, Jadran ima i regionalnih problema. Jugo donosi velike količine smeća od južnih susjeda. Na proljeće su cijele plaže zatrpane otpadom svih vrsta. Naši južni biseri postaju deponiji. Na sjeveru je situacija neznatno drugačija. Industrijski razvijen i populacijski napučen sjever Italije dobar dio svog otpada ispušta u Jadran. Boja mora se mijenja, a prozirnost nestaje. Stjenovito dno postaje muljevito. Možda to smeće nije vidljivo kao ono južno, ali jednako je opasno.

Na sve to dolaze i naši lokalni problemi. Gospodarstveno gledano želimo turizam. Želimo jahtaše, noćenja, masovnost, ali objektivno jesmo li spremni za sve to. Naša priobalna i otočka mjesta pucaju po šavovima dva mjeseca. Ne mogu se nositi sa svim tim smećem. Uz to još uvijek mi sami ne shvaćamo, da ako nešto bacimo u more, „bacili smo u svoja usta”. Cilj poticanja ovih projekata je povećanje znanja naših građana o važnosti i metodama zaštite okoliša i prirode. Istovremeno je ključno aktivno uključiti građane u lokalne projekte zaštite okoliša te povećanje svijesti o bioraznolikosti i važnosti očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, kojima je Hrvatska bogata.

Ivana Nobilo/Cropix

Zbog toga je izuzetno važna inicijativa Fonda koja podupire projekte za koje je moguće dobiti bespovratna sredstva. Projekti su iz područja sprječavanja nastanka otpada i ponovne uporabe, organizacije ekoloških akcija čišćenja podmorja te speleoloških objekata, aktivnosti za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama, pružanja pomoći informiranja javnosti o ulozi u zaštiti okoliša, promicanja načela ekološkog upravljanja i važnosti eko-oznaka. Udruge se mogu javiti na natječaj samostalno ili u partnerstvu, a mogu ugovoriti dva projekta u sklopu ovog natječaja