NEKONTROLIRANI IZLOV

Naizgled neugledna morska stvorenja su gotovo istrijebljena, cijena za kilogram ide i do 3000 eura!

Razmnožavanje trpa
 Srdjan Vrancic/Cropix
Zbog nekontroliranog izlovljavanja početkom ovog stoljeća, sve su se vrste trpova 2009. našle na listi zaštićenih vrsta u Jadranu

Trpovi, naizgled neugledna morska stvorenja, oduvijek su predmet interesa na Dalekom istoku. "Oni su prilično čudne životinje. Nemaju udove, nemaju oči. Imaju usta, a između njih imaju anus i čitavu gomilu organa", rekao je jednom Steven Purcell, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za morske krastavce.

image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix
image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix

Riječ je o neobičnoj životinji iznimno važnoj za očuvanje ekološke ravnoteže morskoga dna. Naime, oni se hrane organskim tvarima s pjeskovitog dna te tako pročišćavaju morski sediment. U suprotnom, bakterije se ubrzano razmnožavaju i prekomjerno troše kisik, što u konačnici može dovesti do narušavanja staništa mnogih morskih organizama te do pojave muljevitoga dna.

U takvom razvoju događaja pokretni organizmi napuštaju stanište, a nepokretni ugibaju. Kada se nađe u opasnosti, trp može izbaciti vlastitu utrobu iz tijela kako bi preplašio neprijatelja, a zatim je ponovno obnoviti. U Jadranu postoji više od trideset vrsta trpova, a mogu narasti do tridesetak centimetara dužine.

image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix
image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix

Neki smatraju da su gastronomska delicija bogata proteinima. Drugi ih koriste za liječenje problema sa zglobovima. U novije vrijeme i neke terapije za liječenje AIDS-a uključuju trpove. Oni se generalno smatraju dobrim antibiotikom koji ima antivirusna svojstva, pa su tražena sirovina farmaceutskih tvrtki.

Boom je krenuo prije nekih četrdesetak godina. Sve veća potražnja diljem svijeta uzrokovala je njihovo nestajanje na pojedinim područjima. Plićine su potpuno izlovljene pa su ronioci odlazili sve dublje i dublje. Najčešće needucirani i s lošom opremom postali su žrtve pohlepe.

image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix
image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix

Kilogram najcjenjenijih japanskih trpova na tržištu može dostići cijenu od 3.000 eura. Naravno oni su gotovo istrebljeni. U Yucatanu je količina izlovljenih trpova u samo dvije godine pala za devedeset i pet posto. Istovremeno je poginulo četrdesetak ronioca. Granice se uslijed pomanjkanja sirovina pomiču i na druge tipove. Nakon sušenja svježeg trpa ostaje tek osam do devet posto suhog proizvoda. Takva sušena sirovina jadranskog trpa vrijedi prosječno tristotinjak dolara po kilogramu.

Početkom prošlog stoljeća u Istri se razvijao komercijalni izlov, ali kako je zabilježen pad populacije uveden je lovostaj tijekom ljeta kada se razmnožavaju. Uočeno je da intenzivan izlov trpova uzrokuje njihovo potpuno nestajanje s određenog područja.

image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix
image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix

Zbog nekontroliranog izlovljavanja početkom ovog stoljeća, sve su se vrste trpova našle na listi zaštićenih vrsta u Jadranu 2009. godine. Formulacija koja kaže da je dopušteno izlovljavanje na način i u količini da se ne ugrožavaju populacije na državnoj ili na lokalnoj razini je prilično fleksibilna i nedorečena. Napokon su 2017. suspendirane dozvole za izlov. Tako je zabranjeno sakupljanje svih vrsta trpova.

Prošle su godine određene interesne skupine su pod utjecajem stranog kapitala pokušale ozakoniti izlov trpova, ali su koordiniranom akcijom pojedinci i udruge uspjeli spriječiti takav razvoj događaja i trpovi su ostali zaštićeni. Zakonske regulative možda ga smanjuju, ali ilegalni izlov još uvijek postoji. Tako su na proljeće uhvaćena dva strana državljana u pokušaju šverca izlovljenih jadranskih trpova. Nije to jedini slučaj naravno, ali pozitivna zakonska regulativa daje nam za vjerovati da će pojačanim nadzorom trpovi preživjeti napad kapitala.

image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix
image
Razmnožavanje trpa
Srdjan Vrancic/Cropix

Na Pagu smo sreli agronomkinju i morsku biologinju Mayju Sertić Kovačević, Amerikanku hrvatskih korijena. Kada smo u razgovoru spomenuli da smo snimili fotografije mužjaka koji otpuštaju sjeme, otvorili smo pravu riznicu. Nedavno je došla u Hrvatsku iz Kalifornije i njena opsesija su između ostalog i morski trpovi. Došla je s idejom da proučava more i spasi što se spasiti da. Prenijeti iskustva zaštićenih područja iz Kalifornije, iskoristiti naobrazbu američkih škola.

„Htjela sam raditi nešto što nije zaštita, jer zaštita je u stvari zabrana. Od zaštite nema direktno novaca. Ne možeš ljudima zabranjivati, ako im ne daš alternativu. Željela sam spojiti svoja dva fakulteta. Imala sam ideju uzgajati više vrsta na istom području. Ideja multitrofične akvakulture je da uzgajaš ribu ispod koje su trpovi i ježinci, koji će čistiti njihove otpatke. To je dobro za okoliš, ali i komercijalno. U Hrvatskoj sam imala neka istraživanja i pripremala doktorski rad na uzgoju trpova. Trpovi su usisavači na dnu i održavaju more plavim. Nestanu li trpovi uništili smo more. Isplati se štititi ih, a možda je moguće i komercijalno ih uzgajati”, rekla je Sertić Kovačević za Jutarnji.

Nadamo se da će Mayina opsesija uroditi rezultatima i povećati čistoću Jadrana.

image
Scuba skener
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 23:22