U sklopu održane ekološke akcije „More zna, otok pamti“ na otoku Lošinju, posjetili smo i Oporavilište za morske kornjače u malom Lošinju. U rekreacijskoj zoni, među Jadrankinim hotelima Aurora i Vespera u Sunčanoj uvali nalazi se mali objekt pred kojim nas je dočekala veterinarka Tina Belaj, zaposlenica instituta Plavi svijet i uvela nas u privremeni dom mladog primjerka glavate želve imena Jerry.
Ugledali smo ga u malom grijanom bazenu, pod umjetnom rasvjetom, ali ipak poprilično aktivnom iako su komadići srdele koji su se nalazili na dnu bazena još uvijek bili netaknuti.
Kako smo saznali od Tine, Jerry koji je ime dobio po njegovom nalazniku, istraživaču Plavog svijeta koji je tada bio u potrazi za dupinima, pronađen je u uvali Sv. Martin, s istočne strane otoka. Bio je u izrazito lošem, predkomatoznom stanju, pun obraštaja i kroničnih nekrotizirajućih lezija, zatvorenog oka i plutao beživotno na površini mora. Unatoč lošem vremenu i magli koja nije uobičajena za ovo podneblje ipak je uočen i izvučen na brod i za sada bi se moglo reći da je imao sreće.
Još uvijek se ne zna s točnošću što se Jerryju dogodilo, ali prva je sumnja pala na sindrom iscrpljenosti morskih kornjača, još uvijek nepoznatog uzroka, ali koji je dosada odnio mnogobrojne živote ove zaštićene vrste. Hitno je prebačen u Oporavilište za morske kornjače koje djeluje od 2013. godine u sklopu Instituta Plavi svijet, a osnovan je kao dio provedbe projekta „Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET)“ koji je sufinanciran od Europske Unije putem IPA Jadranskog prekograničnog programa suradnje.
Ovdje je ozlijeđenoj kornjači po uobičajenom protokolu napravljen osnovni pregled i ustanovljene ozljede, dana joj je terapija antibioticima, infuzija i sanirane rane. Vitičari koji su prekrivali velik dio kornjačina oklopa i kože dijelom su uklonjeni slatkom vodom, dijelom naknadno skinuti, a koža se procesom reparacije nakon desetak dana boravka u oporavilištu počela obnavljati. „Još uvijek ne znamo da li je Jerry mužjak ili ženka, spol možemo odrediti tek kada je kornjača veća, preko 60 cm i to po veličini njenog repa, mužjaci imaju znatno duži u odnosu na tijelo. Endoskopijom se može utvrditi spol i ranije ali za takve invazivne pretrage nema potrebe. “ – priča nam Tina. Starost ove kornjače procijenjena je na nekih 6-7 godina, a kako one mogu doseći starost i do 70 godina, ova je još prilično mlada.
Ove su godine u oporavilište na Lošinju do sada primljene tri kornjače, ali su dvije proslijeđene u Pulu i nakon oporavka biti će puštene tamo. Morske se kornjače u današnje vrijeme susreću s brojnim izazovima i prijetnjama koje utječu na njihov broj i preživljavanje. Osim lošeg vremena i jakih vjetrova koji predstavljaju opasnost pri izlasku na površinu po zrak, ili bolesti i iscrpljenosti, sve je veći utjecaj čovjeka na ova plaha bića. Slučajni ulov u ribarsku opremu predstavlja za njih najveću prijetnju, kada one upetljane u mrežu zbog nemogućnosti kretanja ne mogu do zraka na površini. Nekoliko tisuća morskih kornjača svake godine ugiba na ovaj način. Često se ulove i na parangal i progutaju udicu ili stradavaju od propelera brodskih motora kojih je na površini iz godine u godinu sve više.
Još jedan velik problem je i plastični otpad koji kornjače zabunom pojedu. Plastičnu vrećicu lako zamijene za meduze kojima se inače hrane, a kruti komadi im oštećuju probavni sustav.
Ukoliko se uspiju dovesti na vrijeme u oporavilište, velikom broju ovih ranjenih i bolesnih životinja još uvijek se da pomoći, pa je zbog toga vrlo važna edukacija ribara i općenito ljudi koji upravljaju brodovima, da se ozlijeđena kornjača ne vraća u more već da ju se na neki način dopremi u jedan od dva centra u kojem se mogu oporaviti, u Lošinj ili Pulu. Oporavilište je opremljeno prostorijama za operacije, bazenom za intenzivnu njegu i bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima.
Ove godine dodana su još dva bazena, postavljene nove pločice i osvježeni zidovi, postavljen je klima uređaj a prostorija u kojoj će biti smještena još jedna ambulanta sada je u fazi obnavljanja i predviđa se da će biti gotova do ovogodišnje sezone. Nakon oporavka kornjače se puštaju natrag u more, ovdje u Sunčanoj uvali ili u Puli a prije toga se neke opremaju uređajima za satelitsko praćenje učvršćenim posebnim ljepilom koje se nakon nekog vremena razgradi i otpadne.
Godišnje se u Lošinjskom oporavilištu spašavalo i do dvadesetak ovih životinja, a koje se mogu naći u svim djelovima Jadranskog mora tokom čitave godine. Nakon gniježđenja na pješčanim plažama Grčke, Turske i Cipra ulaze u otvoreno more gdje rastu i razvijaju se, te polako dolaze na naše područje, a plitak sjeverni Jadran idealan je za hranjenje organizmima koji žive na morskom dnu poput rakova i školjki. Također je i dovoljno topao da bi kornjače uspješno prezimile.
