Većina ronilačkih klubova i centara svoju sezonu započinje brojnim ekološkim akcijama. Pridružili smo se jednoj od njih, u mjestu Vinišće, u organizaciji članova Udruge Lanterna Vinišće, a ona se pokazala jedinstvenom u pristupu čišćenju.
U akciji pod nazivom More za sutra - Vinišće čisto i bistro, otpad ne samo da se uklanjao, već se nastojalo spasiti svaki, pa i najmanji organizam koji je svoju kuću pronašao u njemu: male hobotnice, ribe, zvjezdače, rakovi i druge životinjice dobile su novu priliku da iz početka sagrade neki prikladniji dom. Ispiranje otpada vodili su stručnjaci na području morske ekologije Angela Bradarić članica istraživačkog tima Hrvatskog veterinarskog instituta iz Zagreba i Pero Ugarković stručnjak biologije mora.
„Pronašli smo tisuće rakova, puževa, školjkaša, plaštenjaka, mnogočetinaša, koralja, spužvi i drugih životinja koje smo pustili natrag u more, umjesto da završe u kontejneru. Izvukli smo i dvije mlade hobotnice, kao i desetak različitih vrsta riba, uključujući malu bijelu kirnju koja, nažalost, nije preživjela. Također, na otpadu su se našli milijuni jajašaca riba i drugih organizama, kojima je on idealan za prianjanje“ – opisao nam je Ugarković rezultat ispiranja.
Na samo jednoj automobilskoj gumi sada se nalazi više raznolikog života nego na stotinu metara nasute plaže. Takva guma na nasutim plažama je jedino preostalo čvrsto mjesto na koje se život može nastaniti. Iako otpadu nije mjesto u moru, Pero Ugarković je mišljenja da otpad poput npr. staklene ambalaže ne treba vaditi jer su se na njemu u međuvremenu nastanili morski organizmi i moguće je da u tom slučaju uklanjanje donese više štete nego koristi.
Štetne tvari poput npr. plastike svakako treba ukloniti. Smatra da bi se umjesto forsiranja akcija čišćenja, trebalo poraditi na prevenciji bacanja otpada i da bi bilo dobro promijeniti pristup ekološkim akcijama općenito.
Akcija čišćenja može ukloniti otpad s vrlo malog dijela podmorja i uglavnom služi za podizanje svijesti građana, ali novac donatora bi se trebao trošiti na sprječavanje problema, a ne samo na saniranje posljedica.
Posebna bi se pažnja trebala posvetiti onim najmlađima koji mogu naučiti jedan zdraviji i više ekološki pristup prirodi koja ih okružuje. Zbog toga je večer uoči same akcije održana i edukacija s radionicama za djecu o životu u našim uvalama.
Uoči akcije održan je brifing za sudionike gdje je Angela Bradarić još jednom ukazala na problematiku ugibanja našeg najvećeg školjkaša, plemenite periske pinna nobilis, te napomenula roniocima da obrate pažnju na njih i dojave eventualni pronalazak svakog živog primjerka. Trenutačno se u Jadranu prate svega četiri preostale žive jedinke.
U predavanju je iznesena i problematika umjetnih plaža, koje predstavljaju najgori oblik zagađenja, a većina prisutnih volontera i mještana složila se da je ova akcija zaista uspjela podići svijest o tome, te su donijeli odluku o restauraciji ekosustava. Za početak bi bilo dovoljno odabrati samo manji dio uvale, ukloniti nasuti šljunak i umjetnu plažu, te barem djelomično vratiti obalu u njezin izvorni oblik i pustiti da se život vrati ondje gdje mu je mjesto.
Pustinji koja nastaje nakon nasipanja šljunka smo se uvjerili i sami: svjedočili smo prilično tužnom prizoru dna na kojem su potpuno izostale sve biljne vrste, spužve i koralji, tek se poneki ježinac, zapetljan o udicu ili komad ambalaže isticao u pustom okolišu.
U akciji čišćenja je prikupljeno najviše plastične i aluminijske ambalaže, nešto automobilskih guma i drugog otpada. Izvučeno je oko dva kubika otpada, što je manje nego prethodnih godina, s obzirom da se ova lokacija redovito čisti. Sudjelovalo je dvadeset šest ronioca iz ŠREU Lanterne, PIK Mornara, REK Pelagos, RK Giričić, PIK Sveučilišta u Splitu, RK Nautilus i DVD-a Vranjic,
uz brojne volontere na kopnu i brodovima koji su se pobrinuli za prihvat otpada, ručak za sudionike te obavili sve one veće i manje poslove koji prate jednu ovakvu akciju.
Nakon akcije, sudionici su mogli razgledati izložbu mlade fotografkinje Lare Anđelić koja je smirenim fotografskim pejsažima svog Vinišća donijela atmosferu autentičnog dalmatinskog mjesta kroz prizore mirnih uvala, mora i vatrenih boja izlazaka i zalazaka sunca. Izložba je posjetiteljima pružila vizualno putovanje kroz mir, tišinu i prirodnu ljepotu malog mjesta uz more koje bi svaki sudionik ove akcije želio sačuvati.
"Jer čisto more nije samo more bez smeća. Čisto more je more koje je živo i bogato bioraznolikošću. Nije umjetna plaža omogućila da ljudi ovdje prežive tisućama godina, nego čisto i zdravo more!" - naglasio je još jednom Ugarković.
„Eko akcija More za sutra je nastavak prijašnjih akcija koje su pokazale da se ustrajnošću mogu postići dobri rezultati, a sada treba poraditi na tome da se plaže ne dohranjuju novim materijalom, već da se koristi onaj materijal koji se prirodno nalazi na plažama“ – poručio je Slavko Anđelić, jedan od organizatora akcije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....