KULTURA I POVIJEST

Posjetite pet hrvatskih regija s najljepšim dvorcima, povijesnim legendama i atraktivnim muzejima

Dvorac Trakošćan i šetnica oko jezera
 
 Ivana Nobilo/Cropix
Uživajte u prekrasnim zdanjima plemićkih obitelji koje su obilježile povijest

Hrvatska ima velik broj dvoraca i utvrda uz koje se vežu mnoge legende, a mnogi dvorci i dalje čuvaju duh i ruho obitelji koje su tamo živjele. Povijest plemićkih obitelji koje su uvelike utjecale na hrvatsku povijest i danas intrigira veliki broj ljudi. Njemačka i Austrija europske su zemlje koje se diče svojom poviješću i dvorcima koje su sačuvali te su njihove ture jako popularne među Europljanima iz različitih zemalja. Vrijeme je i da Hrvatska uzme dio tog kolača jer može bez problema stajati uz bok europskim gradovima koji se diče svojom bogatom i zanimljivom povijesti.
Za sve ljubitelje ovakvog, povijesnog turizma, izdvojili smo pet regija u kojima ćete uživati u prekrasnim dvorcima i utvrdama, slušati najljepše ljubavne priče, ali i legende koje su se prenosile s koljena na koljeno, a na kraju dana možete i pojesti neke od specijaliteta koji su se posluživali na hrvatskim dvorima.

Dvorci Hrvatskog zagorja
Ova je hrvatska regija najpoznatija po velikom broju dvoraca, na području cijelog Zagorja nalazi se čak 54 dvoraca i kurija. Velebna zdanja plemićkih obitelji i dalje ponosno stoje. Mnogi od dvoraca i kurija danas su napušteni, ali se veliki broj renovirao i dalje prenose raskoš nekih starih vremena. Gotovo sve dvorce i kurije Hrvatskog zagorja moguće je posjetiti, uz prethodnu najavu, a mi preporučujemo posjet neizostavnim dvorcima čije su obitelji obilježile hrvatsku povijest.
Jedan od najljepših dvoraca na ovim prostorima, a mnogi će se složiti da je i najljepši u cijeloj Hrvatskoj, je dvorac Trakošćan. Iako svi vežu ovaj velebni dvorac uz poznatu plemićku obitelj Drašković, Trakošćan je sagrađen mnogo ranije, u 13. stoljeću. Prvi poznati vlasnici bili su mu grofovi Celjski, a Draškovići su pravo na dvorac dobili tek 1584. Upravo je u njihovo vrijeme dvorac Trakošćan procvjetao, a Juraj V. Drašković u 19. stoljeću napravio je perivoj koji i dan-danas krasi dvorac. Trakošćan je danas u vlasništvu države, a djeluje kao muzej sa stalnim postavom.
U Desiniću stoji monumentalni dvorac Veliki Tabor, u kojem je godinama boravila obitelj Rattkay, no dvorac je poznatiji po legendi o Veroniki Desinićkoj. Nju je zbog ljubavi prema njegovom sinu Fridriku dao ubiti Herman II. Celjski te je naložio da njezino tijelo uzidaju u zid dvorca, a mještani ističu da se njezini krici i dalje mogu čuti kad vjetar puše. Dvorac je otvoren za posjetitelje, a ovaj spomenik kulture najviše nulte kategorije djeluje i kao muzej.
Nadomak Zaboka smjestio se dvorac Gjalski, koji je najpoznatiji kao dom književnika i političara Ksavera Šandora Gjalskog i dugo je godina bio zapušten. Danas je dvorac pretvoren u heritage hotel u kojem možete odsjesti, ali i kušati neke od poznatih zagorskih specijaliteta.

image
Veliki Tabor, dvorci, Zagorje
Getty Images/istockphoto

Upoznavati dvorce Hrvatskog zagorja, a ne posjetiti dvorac Oršić, koji danas djeluje kao Muzej seljačkih buna, prava je šteta. Ovaj dvorac bio je dom obitelji Oršić sve do 1924., a nakon toga je neko vrijeme djelovao i kao osnovna škola. Muzej je otvoren 1973. te su tada otkrili i spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni.
Dvorac Miljana nalazi se pokraj Kumrovca, a barokno je zdanje puna tri stoljeća bio dom plemićke obitelji Ratkaj. Nakon Ratkajevih, dvorac je promijenio nekoliko vlasnika, od kojih je najpoznatiji dr. Franjo Kajfež, koji ga je u potpunosti obnovio. Dvorac je i dalje u privatnom vlasništvu, ali ga se može posjetiti uz prethodnu najavu. Ako obilazite dvorac Miljana, svratite i u Kumrovec, rodno mjesto Josipa Broza Tita.
Dvorac i perivoj Bežanec danas je hotel-dvorac i spomenik prve kategorije. Renoviran je 1990., kad je i počeo djelovati kao dvorac, i danas se nalazi u privatnom vlasništvu.

Karlovačka županija
Na području Karlovačke županije smjestili su se mnogobrojni dvorci i utvrde uz koje su vezane brojne priče. Svakako je najpoznatiji Stari grad Ozalj u Ozlju. Iako je zdanje u Ozlju kroz godine nadograđivano i pripadalo je mnogim obiteljima, najpoznatije je po tome što su u njemu živjeli i djelovali Nikola, Petar i Katarina Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Palas Zrinskih sagradio je Nikola Šubić Zrinski i do danas je zadržao svoj autentični arhitektonski izgled. Šetnja po Starom gradu Ozlju oduševit će sve ljubitelje povijesne arhitekture, ali i one koje žele upoznati ovaj kraj. Kada ste na ovom području posjetite i Stari grad Novigrad na Dobri, još jedno velebno zdanje koje trebate uvrstiti u kartu mjesta koje morate vidjeti.

image
Stari grad Novigrad na Dobri
Robert Fajt/Cropix

Još je jedan dvorac na ovom području vezan uz obitelj Frankopan, a to je Frankopanski kaštel u Ogulinu. Povijest kaže da je upravo grad Ogulin nastao oko Frankopanskog kaštela, koji je jedna od najpoznatijih hrvatskih plemićkih obitelji dala sagraditi još u 15. stoljeću. Frankopani su ostavili veliki utisak u povijesti, a nedavno je pokrenut i projekt Putovima Frankopana, koji obuhvaća čak 17 frankopanskih kaštela, dvoraca i tri sakralnih zdanja, a proteže se od Krka preko Vinodola do Gorskog Kotara.
U samom Karlovcu smjestio se Stari grad Dubovac. Utvrda je također bila u vlasništvu obitelji Frankopan, ali i obitelji Zrinski, a u novijoj povijesti njome je upravljao Gradski muzej Karlovac. U dijelu Starog grada Dubovca postavljena je izložba Gradskog muzeja Karlovac te se utvrda može posjetiti.
Na području županije nalaze se i tvrđave-ruševine do kojih se može doći, poput Starog grada Klokoča i utvrde Tržan-grad u Modrušu, ali i mnogih drugih.

Kule i utvrde Splitsko-dalmatinske županije
Na ovom području nalazi se ogroman broj kula i utvrda koje su u najvećem dijelu služile kao obrana od napadača Mletačke Republike. Na cijelom području, uz obalu, ali i na kopnu, nalaze se ostaci tih obrambenih tvrđava, a njihov obilazak odličan je način da upoznate ovaj prekrasan kraj.
Nemoguće je pričati o povijesnim utvrdama, a prvo ne spomenuti tvrđavu Klis. Mnogima je ova tvrđava poviše Splita poznata kao jedna od lokacija na kojoj se snimala megapopularna serija “Igra prijestolja”, no Klis je mnogo više od samo lokacije za snimanje. Legenda govori da su Hrvati, dolaskom na ove prostore, prvi put ugledali Jadransko more upravo s Klisa. Tvrđava je tijekom godina bila strateško mjesto brojnih monarhija i carstva. Njome su upravljali Rimsko Carstvo, Bizantsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Mletačka Republika i Habsburška Monarhija. Danas je ova tvrđava turistička destinacija i može se o
posjetiti i razgledati, a s nje se pruža prekrasan pogled na obalu, ali i prema Zagori.

image
Tvrđava Klis u Splitu
Rustamank/Getty Images

Kad budete na području Splita, obiđite Kaštelanski zaljev sa sedam Kaštela u kojima, baš kao što im i ime kaže, postoji pregršt kaštela koji se mogu razgledati. Mnogo je njih i razrušeno, no neki, poput kaštela sestara Benediktinskih i kule Kaštilca te kaštel dvorca Rušinac, još uvijek stoje. U Trogiru posjetite kaštel Kamerlengo i kulu svetog Marka, a u samom Splitu nemojte zaobići tvrđavu Gripe.
Ako vas put odvede u Zagoru, posjetite Sinj i ostatke starog grada Sinja, a nemojte zaobići ni Vrgorac, u kojem se danas nalazi čak osam turskih kula, od kojih je jedna, Tinova kula, zaštićeno kulturno dobro i rodna kuća hrvatskog pjesnika Tina Ujevića.

Dubrovnik - grad tvrđava
Dubrovačke zidine i tvrđave jedne su od najpoznatijih slika koje uz Hrvatske idu prema svijetu. Upravo su te zidine stoljećima štitile Dubrovčane od mnogobrojnih napada, a uz sebe vežu stoljetne priče. Mnogi su Dubrovnik izbjegavali u ljetnim mjesecima, zbog velike gužve i kruzera, a ako vas zanimaju priče i legende koje se vežu uz ovaj grad, sada je idealno vrijeme da se upustite u tu avanturu. Zidine su dugačke gotovo dva kilometra, a sastoje se od tri tvrđave, 16 kula, šest bastiona, dva ugaona utvrđenja i dvije predutvrde-tvrđave. Također, treba napomenuti da su i tvrđave Revelin i Lovrijenac, koje svakako treba posjetiti, dio obrambenog sustava grada te su povezane sa zidinama iako nisu njezin sastavni dio.
Osim samih zidina, u Dubrovniku se nalaze i utvrde Imperijal, Strinčjera, Gradci i Žarkovica na brdu Srđ, a u Konavlima se nalazi Sokol kula. Ako posjetite otok Šipan, u mjestu Suđurađ ćete vidjeti jedan od najljepših ljetnikovca na Jadranskom moru. Riječ je o ljetnikovcu Vice Stjepovića-Skočibuhe, koji je do danas jedini potpuno sačuvani ladanjski objekt ne samo na Jadranu, nego i u cijeloj Hrvatskoj.
Još se jedan obrambeni sustav nalazi na području ove županije i nikako se ne smije izostaviti. Stonske gradske zidine su drugi najdulji sačuvani obrambeni sustav na svijetu, nakon daleko popularnijeg Kineskog zida, a duge su čak 5,5 kilometara.

Istarski kašteli
Iako ih je većina u ruševinama, nećete požaliti ako odlučite krenuti u potragu za istarskim kaštelima. Upoznat ćete povijest ovog prekrasnog kraja, ali i otkriti sve ljepote istarskog poluotoka. Najpoznatiji kaštel, ali i najočuvaniji u Istri, definitivno je Kaštel Morosini-Grimani u Svetvinčentu. Kaštel koji je izgrađen u 13. stoljeću danas je pod renovacijom i moguće je da ga nećete moći doživjeti u punom sjaju, no Svetvinčenat nije samo mjesto u kojem se nalazi kaštel. Zanimljivo je da se na području ove istarske općine nalazi čak pet crkvi - crkva Navještenja Marijina, crkva sv. Vincenta, crkva sv. Katarine, crkva sv. Antuna Opata i crkva sv. Roka - koje su osim religijskih, ujedno i spomenici kulture i arhitekture. Oni željni misterije također će doći na svoje - odmah pored kaštela nalazi se Kuća vještice Mare, a posjet je moguć uz prethodnu najavu.

image
Ruševine nekadašnjeg velebnog dvorca u Momjanu
Getty Images/istockphoto

Iz bilo kojeg smjera krenuli, naići ćete na ruševine nekad velebnih istarskih kaštela. Najpoznatije ruševine su one Dvigrada u okolici Kanfanara i Limskog kanala, ali i kaštel Rota u Momjanu i kaštel Pietrapelosa iznad rijeke Mirne u blizini Buzeta. Svi ovi kašteli nalaze se u unutrašnjosti poluotoka, baš kao i najveća sačuvana srednjovjekovna utvrda u Istri, Pazinski kaštel, gdje danas djeluje Etnografski muzej Istre.

Specijalno izdanje Like! putovanja preuzmite OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
23. prosinac 2024 12:42