Novi smjer

Mladi poduzetnik uvodi sustav nagrade iz doba Jugoslavije: ‘Već ga prakticiraju Rimac i Infobip!‘

CircuitMess, informatička tvrtka u vlasništvu Alberta Gajšaka

 Darko Tomaš/Cropix
Djelatnik postaje suvlasnikom tvrtke te na taj način ima mogućnost biti više involviran u samu budućnost proizvoda

Kada se u Hrvatskoj govori o mladim i uspješnim inovatorima jedna od prvih osoba koja pada na um je svakako Albert Gajšak (23). Njegov put od tinejdžera koji iz garaže vodi tvrtku za izradu STEM igrački do jednog od glavnih lica domaće startup scene pratila je skoro cijela Hrvatska, zbog čega se ime poduzetnog Karlovčanina već praktički udomaćilo u široj javnosti. Formulu uspjeha njegove tvrtke CircuitMess mnogi bi rado kopirali, pogotovo kada se u obzir uzme podatak da su lani imali više od milijun eura prihoda te da ove godine planiraju premašiti taj iznos. No, čak i ovaj mladi poduzetnik dijeli jednaki problem s kojim se bori i ostatak hrvatskog IT miljea – pronalazak kvalitetne radne snage.

Nedavno je objavio tri oglasa za posao u kojima je tražio frontend web developera, embedded hardware developera te studente koji će raditi u proizvodnji i pakiranju uređaja. Potonja objava na Facebooku izazvala je popriličnu buru jer je Gajšak naveo da će raditi za satnicu od 29,30 kuna, koliko iznosi studentski minimalac, što su pojedini kritičari ocijenili preniskom cijenom rada.

- Određeni ljudi su odmah povukli paralelu da kod nas svi rade za minimalac. Ovdje je konkretno riječ o entry level poslu koji je idealan za osobu na prvoj godini faksa i s nje se može napredovati na više pozicije. Uostalom, ne vidim kako bih mogao zadržati svoje developere i inženjere da rade za tu satnicu – objašnjava Gajšak.

image

Albert Gajšak, vlasnik tvrtke CircuitMess

Darko Tomaš/Cropix

Glasna negodovanja na društvenim mrežama oko satnice nisu, pak, obeshrabrila zainteresirane studente - primili su nikad više prijava te na kraju zaposlili osam kandidata za rad u postrojenju u Lučkom! Uz to treba dodati da su pronašli i embedded hardware developera, ranije su akvizirali glavnog financijskog direktora (CFO), osobu za logistiku te dizajnere, a konstantno su u potrazi za novim programerima. Iznenađujuće, najviše prijava za posao dobivaju putem Facebooka, a ne LinkedIna. Gajšak ističe da je čuo već od nekoliko developera kako su zasićeni popularnom društvenom mrežom za poslovnjake zbog čega CircuitMess svoje oglase više cilja prema najstarijem članu obitelji popularnih društvenih mreža. Odabir oglašavačkog prostora još je više neobičan kada se u obzir uzme da je prosjek godina u Gajšakovom timu ispod 25.

Potencijal tvrtke

- Mi nikako nismo ageisti, no naše poslovno okruženje je idealno za ambiciozne ljude koji su tek na početku karijere i koji su spremni riskirati – kaže Gajšak, ali dodaje da su zbog novih suradnji i klijenata sve više primorani zapošljavati „gotove“ ljudi s više iskustva.

Nažalost, doći do iskusnih stručnjaka je izazov s kojim se ne nosi samo CircuitMess nego i veliki igrači kao što je Infobip zbog čega već nekoliko godina na tržištu traje velika borba za dobrim radnicima. Gajšak smatra da su pritom dvije važne komponente presudne za privlačenje novih zaposlenika. Prva je novac, a druga dobar PR, odnosno ideja, projekti i potencijal tvrtke. Dok je tek počinjao, prije četiri godine, nije imao niti jednu od te dvije.

- Kada sam imao 19 godina bilo je nemoguće pronaći ljude. Čak je bilo ljudi koji su htjeli raditi, ali im putovanje u Karlovac nije zvučalo ni najmanje privlačno – prisjeća se Gajšak.

image

Zaposlenici CircuitMessa

Tomislav Krišto/Cropix

No, stvari su se polako mijenjale nabolje. Njihova uradi sam igrača konzola MAKERbuino postala je svjetski hit, 2020. su preselili ured i postrojenje u Zagreb, a lani su premašili milijun eura prihoda. Uz to, Gajšak je aktivno na konferencijama i panelima proklamirao viziju CircuitMessa i sve se više okruživao ljudima sa sličnim ambicijama. Malo po malo, tvrtka je postala jedno od poželjnijih radnih mjesta u zemlji.

- Naša tvrtka nije za svakoga i ona privlači ljude koji dijele slične interese. Naša velika prednost jest da radimo vlastiti i kompletan proizvod koji se od nule razvija i proizvodi te kasnije pakira i dostavlja. Kod nas je iz dana u dan moguće gledati razvoj brenda, što ne možeš dobiti s freelance poslom ili radom u korporaciji – navodi Gajšak te kaže da planira otići i korak dalje.

Digitalna renesansa

Direktor CircuitMessa namjerava, naime, otvoriti opciju radničkog dioničarstva za zaposlenike, odnosno implementaciju employee stock ownership plana (ESOP). Riječ je o modelu nagrade koji je veoma popularan u Silicijskoj dolini, a u Hrvatskoj ga već prakticiraju tvrtke kao Rimac Automobili i Infobip, kaže Gajšak. U principu znači da djelatnik postaje suvlasnikom tvrtke te na taj način ima mogućnost biti više involviran u samu budućnost proizvoda.

- IT sektor u Hrvatskoj je u petoj brzini. Kvaliteta firmi i poslova itekako je narasla u posljednjih pet godina, nalazimo se u fazi digitalne renesanse kojoj ne znamo limit. Prema tome, stvari će se samo mijenjati nabolje, i za zaposlenike i za poslodavce – ističe mladi inovator.

image
Tomislav Krišto/Cropix

Ipak, ponekad ni dobar PR te kompetetivne plaće nisu dovoljne da se privuku ili, pak, zadrže zaposlenici. Poslovni svijet trenutno pogađa fenomen koji mnogi nazivaju „Veliko otkazivanje“ (The Great Resignation) gdje sve više ljudi samoinicijativno daje otkaz u potrazi za boljim poslom. Istraživanje koje je u veljači proveo portal MojPosao na 800 posloprimaca i 26 poslodavaca pokazalo je da čak polovica ispitanika koji su u posljednjih godinu dana imali posao su u tom razdoblju dali otkaz i promijenili radnu okolinu. Stoga je danas postalo izuzetno važno napraviti taj korak više kako bi radnici bili sretni i zadovoljni s poslom. Gajšak ističe kako oni nemaju veliki turnover te da se taj fenomen više odnosi na velike firme, ali, opet, ističe kako tvrtka mora zadovoljiti određene uvjete kako bi zadržala ili privukla zaposlenike. U prvom redu to podrazumijeva financijsku stabilnost kompanije te povećanje plaća u skladu s kretanjima na tržištu. Drugi par rukavica odnosi se, pak, na odnos prema zaposlenicima. Naime, ranije spomenuto istraživanje portala MojPosao, pokazalo je da su ispitanici najčešće davali otkaz zbog loših međuljudskih odnosa.

- Svi misle da je u IT sektoru najbitnija tehnologija, no nije. Najbitniji su ljudi. Dobar direktor ili voditelj mora znati komunicirati sa zaposlenicima i biti s njima stalno u interakciji. Kada sam tek počeo s tvrtkom bio sam stvarno slab u tom segmentu. Znao sam razviti proizvod i gurnuti ga na tržište, ali inovator ne može ništa sam ostvariti bez pomoći drugih kolega. To sam shvatio kroz godine i sada učim kako mentorirati, pronaći ljude s istom vizijom te kako organizirati tvrtku da i zaposlenici dijele tvoju viziju. Uostalom, ako ne možeš svojim djelatnicima objasniti smisao svoje tvrtke, kako ćeš onda i kupcima ili investitorima - objašnjava Gajšak.

image
Darko Tomaš/Cropix

Banka partner

Iz ere masovnih otkaza moglo bi izaći i mnogo poduzetnika, a Gajšak navodi da bi uskoro mogao krenuti novi val domaćih startupova. Od prvotnog naleta od prije nekoliko godina veoma malo njih je preživjelo, no novi potencijalni „jednorozi“ bi, kaže, mogli biti puno drugačiji jer će učiti iz grešaka njihovih prethodnika. Jedan od bitnih početnih koraka jest, svakako, odabir banke partnera. Gajšak je u tom pogledu odabrao KentBank, vodeću banku u Hrvatskoj za male i srednje poduzetnike, ponajprije zbog brzine i fleksibilnosti. Kako nam je objasnio, u jednom trenutku su se našli u situaciju da su sklopili veliki projekt, no nisu imali dovoljno sredstava za financiranje radnog kapitala.

- Bio nam je potreban kredit, a KentBank se pokazao najbržim u realizaciji zbog čega smo i sklopili suradnju - navodi direktor CircuitMessa.

Za kraj, Gajšak pozdravlja sve buduće kolege koji odluče zaroniti u hektični svijet startupa.

- Meni je to iskustvo promijenilo život i profiliralo me kao osobu. Naravno, neće svatko uspjeti, ali to iskustvo je jako vrijedno i od njega se može puno naučiti. Pogledajte samo statistike uspješnih biznismena, koliko je neuspješnih tvrtki iza njih. To je jednostavno znanje koje ne možeš dobiti u školi – zaključuje Gajšak.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KentBank-e.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:20