'Mama, molim te pusti svoje brige, igraj se sada sa mnom'. Kako svoje dijete poštedjeti stresa

Radite i radite kako biste zaradili što više novca za svoju djecu, omogućili im lijepu sobu, brdo igračaka, upisali ih na najpopularnije aktivnosti. I kod kuće stalno provjeravate e-mail i stvarno nemate vremena za prohtjeve vašeg djeteta koja vas zivka ili poteže za rukav dok vi telefonom razgovarate sa zahtjevnim šefom. Obrecnete se na njega jer vam nije jasno zašto gnjavi, pa sad ste ga dovezli s plivanja. A dijete očajnički vapi: “Trebaš mi. Želim provesti s vrijeme s vama, roditelji dragi. Pričajmo, čitajmo, plešimo, igrajmo se. Pogledajte me, ja postojim!”

Možda i ne sluteći priuštili ste svome djetetu stres koji ako postane način života, vašem djetetu može prouzročiti brojne probleme u budućnosti.

Zajedničko vrijeme

Prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, neuropsihijatrica koja se posebno bavi dječjom psihologijom, jasno ističe da su djeci najpotrebniji roditelji i vrijeme provedeno s njima. Nikakve aktivnosti niti igraonice ne treba forsirati nauštrb druženja s roditeljima, jer ništa ne može kompenzirati kvalitetno provedeno vrijeme roditelja i djece.

- Roditelji danas stalno negdje jure, žure, voze i odvoze djecu s brojnih aktivnosti, stalno ih požuruju, vise im nad glavom..., a ne daju im ono što im najviše treba - zajedničko vrijeme. Pričanje priča, čitanje slikovnica ili knjiga, zajedničko gledanje crtića, smijanje, plesanje, igranje... Govorimo o normalnoj, a ne o disfunkcionalnoj obitelji. Roditelji se trude, misle da daju maksimum za svoju djecu, a nisu svjesni da griješe. Oni su na prvome mjestu - kaže vrsna dječja psihijatrica Kocijan-Hercigonja.

U svome iskustvu susretala je brojnu djecu i kada bi im postavila pitanje što im je najgore, koja ih situacija u kući najviše pogađa, odgovarala su: “Kada mama šuti, ne priča sa mnom nego gleda kroz mene kao da ne postojim.”

- Nisu odgovarali ni vikanje, ni ljutnja, ni kazna, nego šutnja, ignoriranje. Djeci je neophodna sigurnost u obitelji, pripadnost, bliskost. To je ono što se nosi za cijeli život. Brojni kasniji problemi proizlaze iz toga - ističe prof. Kocijan-Hercigonja.

Odnos s vršnjacima

Naime, nakon odnosa s roditeljima tijekom osnovne škole djeci postaje najvažniji odnos s vršnjacima. A kada se u obitelji dobije potrebna pažnja, sigurnost i ljubav, djetetu se lakše suočiti s prihvaćanjem i odnosima u grupi.

- U obitelji u kojoj nije bilo vremena za druženje s djecom, djeca u adolescentskoj dobi to traže izvan kuće. Pripadnost rubnoj grupi s kojom se dijete identificira, u kojoj je prihvaćeno. Drugi modus je da ostanu dobra djeca i i potiskuju potrebu, ali to kroz razne tjelesne smetnje izlazi van i manifestira se kroz fobije i anksioznost - kaže Kocijan-Hercigonja.

Često čujemo roditelje koji kažu da je život okrutan i da se od najranije dobi treba naučiti boriti za svoje mjesto i citiraju izreku: “Što te ne ubije, ojača te.” Kada su u pitanju djeca i stres, može se reći: “Što te ne ubije sada, može te ubiti kasnije.” Na sreću, još uvijek ima ljudi koji žele i vole svoje vrijeme provoditi s djecom i shvaćaju koliko im je njihova ljubav, pažnja i sigurnost važna.

Porcija nježnosti

Mama Helena Ilić ispričala je kako svoga trogodišnjeg sina Lea Vampovca nastoji poštedjeti mnogih bespotrebnih stvari i dati mu baš ono što mu u tom trenutku treba.

- Svako dijete napetost i nervozu različito doživljava i izražava, a roditelj bi trebao osjetiti kada je djetetu potreban mir, odmor, razgovor ili još jedna porcija nježnosti. Nažalost, najviše stresa dijete pokupi od roditelja. Mogli bismo sami sebi lagati da nam je dijete teške naravi ili je u nekoj razvojnoj fazi pa je neizdrživo, ali zapravo je većina takvog ponašanja rezultat našeg pristupa i raspoloženja - kaže mama Helena.

Najbolja terapija

Dodaje da niti sami najčešće nismo svjesni koliko na njih prebacimo našeg unutarnjeg umora ili nezadovoljstva.

- Dijete će odmah osjetiti tu vibraciju. Umjesto da ih u tim trenucima ne daj bože ignoriramo ili dajemo u ruke drugih da ih čuvaju, taj trenutak treba iskoristiti za zajedničku igru i zabavu. Kada je dijete umorno ili pod pritiskom, ne treba ga gnjaviti da što više toga vidi, doživi, obiđe, što je često neprimjereno njihovoj dobi, nego treba osluhnuti njegove potrebe i želje i poslušati ga. Današnji život ne ostavlja nam mnogo zajedničkih sati provedenih s obitelji i baš zato ih treba iskoristiti za zajedničko druženje. Puno igre i priče uz dosta odmora, začinjeno s obiteljskom ljubavi, svaku mogućnost stresa ili traume svodi na minimum. Moj Leo je meni, kao i ja njemu, najbolji terapeut jer međusobnim davanjem dižemo granicu tolerancije, snage i pozitivnih misli pa zajedno smisleno i rastemo i starimo - kaže mama Helena.

Poklonite svoje vrijeme djetetu, to je mir u kući:

10 savjeta za mir u kući

1. Posvetite svoje slobodno vrijeme djetetu

2. Otkrijte njegov interes za neku igru, čitanje, pričanje i zajedno se igrajte, plešite,

pjevajte, skačite. Djeca to naprosto obožavaju!

3. Nemojte brže-bolje nazvati frendicu ili otići na internet čim se dijete malo zaigra (obavite sve to kada ono zaspe)

4. Nemojte ga vući u šoping-centar zato što se vama ide, a onda se ljutiti kada mu je dosadno i kada plače

5. Ne ignorirajte dijete kada vam nešto želi ispričati ili pokazati

6. Razne poslove ostavite za kasnije ili ih probajte kroz igru obaviti s djecom (slaganje njihove odjeće u ormar, brisanje prašine...)

7. Ne ljutite se na dijete. Upozorite ga jasno, ali nemojte se duriti hladno, bez riječi

8. Izaberite aktivnosti koje mu odgovaraju, nemojte ga siliti na nešto što mu ne ide ili ne želi. Sport je inače dobrodošao!

9. Nemojte dijete lagati i davati mu obećanja koja nećete ispuniti. Dijete računa na vas i ozbiljno shvaća što mu govorite!

10. Budite obitelj! Zajedničko vrijeme djetetu je neizmjerno važno