KRENULO ISTRAŽIVANJE SKRIVENIH DUBINA INDIJSKOG OCEANA Znanstvenici: 'Ne znamo čega tamo ima, mogli bismo otkriti i do 1000 novih vrsta'

Misija istraživanja dubina Indijskog oceana započela je u srijedu u nadi da će se otkriti stotine novih vrsta i utvrditi kakav je utjecaj plastike na život na morskom dnu.

Ekspedicija First Descent, koju vodi britanski istraživački institut za oceane Nekton, trebala bi u ožujku poslati podmornice na dubinu i do 3000 metara uz obale Sejšela kako bi se ispitalo zdravlje oceana.

Projekt je pokrenut u sjedištu Commonwealtha u Londonu.

- Misija je usmjerena na dubine od 30 do 3000 metara. Tamo naiđete na najveću raznolikost vrsta - kaže profesor Alex Rogers, koji je dio znanstvenog tima.

- U Indijskom oceanu dublja su područja potpuno neistražena. Naprosto ne znamo čega tamo ima.

Biolog sa sveučilišta Oxford kaže kako bi se moglo pronaći od 100 do tisuću novih vrsta uključujući mnoge nove koralje.

- Što se više spuštate, to ćete naići na raznolikiji svijet. Uvjeren sam da ćemo otkriti mnoge nove vrste - izjavio je Rogers.

- Oceani su izloženi teškoj degradaciji zbog prekomjernog izlova, zagađenja i klimatskih promjena. Ključno je razumjeti kako je život organiziran u oceanima tako da možemo donijeti bolje odluke o upravljanju oceanima.

Misija vrijedna 4,4 milijuna eura spojila je 47 partnera iz poslovnog svijeta, filantropije, podmorske tehnologije, medija i civilnog društva.

Brod Ocean Zephyr na putu je iz Bremerhavena u Njemačkoj za Sejšele i na njemu će tijekom projekta biti 50 znanstvenika, inženjera i tehničara.

Dvije podmornice u dubine će prenijeti 17 različitih istraživačkih alata i 18 kamera kako bi se izradile prve trodimenzionalne karte ekosustava dubokih mora. Neki će od zarona biti prenošeni uživo.

Članica ekspedicije Emily Penn kaže da bi ekspedicija mogla baciti svjetlo na utjecaj plastike tisuće metara ispod površine oceana.

- Kad se radi o plastici, ne znamo što se događa u dubinama oceana - kaže ona.

- Znamo da svake godine u oceanima završi osam milijuna tona plastike, a na površini pronalazimo samo djelić toga. Veliko je pitanje - gdje završava ostatak?".

- Mislimo da većina potone, no dok ne dođemo tamo, ne znamo koliko je toga dolje i koji ima učinak.

Prvi ljudi Nektona ističu kako postoje bolje karte Marsa nego morskog dna na Zemlji, na kojoj je čak 95 posto površine neistraženo.