'Više od polovice aktivnosti predviđenih aktualnom arhitektonskom politikom nije provedeno'

ZAGREB - Hrvatska komora arhitekata, priopćila je u petak izvješćujući o rezultatima okruglog stola, kako više od polovice aktivnosti predviđenih aktualnom Arhitektonskom politikom Hrvatske, još nije provedeno.

Apolitika, dokument koji je prije godina odredio što je potrebno učiniti za kvalitetno i odgovorno upravljanje prostorom, definirao je pedesetak aktivnosti koje je trebalo provesti, a koje su grupirane u deset tematskih područja. Provedeno je tek dvadesetak mjera, što predstavlja negdje polovicu od planiranog broja aktivnosti, rečeno je na okruglom stolu „Gdje je danas ApolitikA?“ koji je u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) održan u četvrtak navečer u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu u povodu pete godišnjice usvajanja dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.

Za postizanje više razine kulture građenja nužna je suradnja politike, nadležnih tijela, struke i javnosti, a zahtjev za kvalitetom izgrađenog prostora i arhitekture u tom prostoru mora postati sastavni dio svih razvojnih strategija Republike Hrvatske, zaključeno je.

"Imamo najljepšu domovinu na svijetu, ali i 800 tisuća bespravno izgrađenih zgrada koje nam pokazuju da se prema njenom prostoru ponašamo – maćehinski. Utrošili smo milijarde da nepovratno potrošimo jedan i jedinstveni hrvatski prostor, ne razmišljajući o tome da će i ta graditeljska 'baština' ostati u prostoru još 100 ili 200 godina nakon što nas više ne bude", naglasila je u uvodno članica Upravnog odbora Komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Sudionici okruglog stola, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, zaključili su kako ciljevi definirani Apolitikom nisu dosegnuti, a propisane aktivnosti su tek djelomično provedene. Kako bi se izdvojili problemi i preporučio smjer za njihovo rješavanje, nužno je, uz pomoć arhitektonske struke, analizirati rezultate dosadašnje implementacije Apolitike, istaknuto je.

Posebno je naglašeno kako institucije nisu unaprijedile način sudjelovanja javnosti u postupcima donošenja odluka o razvoju, planiranju i uređenju prostora. Također, nije uspostavljen odgovarajući sustav vrednovanja, evidentiranja i zaštite vrijedne graditeljske baštine 20. i 21. stoljeća, kako bi se omogućila njena održiva obnova i korištenje, rečeno je.

Arhitekti su upozorili da zakonodavac nije vratio iz zakona izbačenu obvezu izrade idejnog rješenja ili idejnog projekta prije izrade glavnog projekta, niti je uveo obvezu ocjene arhitektonske vrsnoće projekata prije dobivanja građevinske dozvole.

Ministarstva još nisu osigurala da se odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjuju tako da potiču vrsnoću arhitekture i izgrađenog okoliša, iako su za to ispunjeni zakonski preduvjeti. Tomislav Ćurković iz Upravnog odbora Komore naglasio je da bi zakonodavni okvir trebalo poboljšati te kako cijena izrade projekta ili prostornog plana, nikako ne smije biti glavni kriterij za odabir ponuditelja, a posebice kada su u pitanju poslovi na zaštićenim spomenicima kulture i drugi značajni zahvati u prostoru.

Sudionici diskusije zaključili su kako je na regionalnoj i lokalnoj razini potrebno definirati konkretne projekte u prostoru koje je moguće provesti poštujući odredbe arhitektonskih politika. Za njihovu provedbu, ističu, nisu potrebna dodatna financijska sredstva, već kvalitetnije usmjeravanje postojećih sredstava za prostorni i komunalni razvoj.

Također, istaknuli su kako je potrebno interdisciplinarnim pristupom započeti s izradom nove stambene politike koja će obuhvatiti izradu kriterija i smjernica za planiranje stambenih naselja.

Moderator okruglog stola i predsjednik UHA-e Emil Jurcan naglasio je kako je trebalo u krizi suočiti kvalitativne ciljeve arhitektonskih politika, poput kvalitete izgrađenog prostora, s kvantitativnim padom investicija u izgradnji.