IZLOŽBA POSVEĆENA NOVINSKIM RADOVIMA VELIKOG UMJETNIKA

TOM GOTOVAC Redakcija Poleta htjelaje da on bude službena maskota Univerzijade

Izložba koja prvi put u cijelosti donosi Gotovčeva djela objavljena u Poletu, Studentskom listu, Startu... svoju zagrebačku premijeru imat će krajem studenog u Galeriji VN
 Vjekoslav Skledar/CROPIX

Prvi put u cijelosti u Ljubljani je ovih dana pokazan jedan dosta specifičan segment u stvaralaštvu Toma Gotovca, segment s kojim ga šira javnost toliko i ne povezuje, a odnosi se na dio njegova opusa izvedenog u novinama. Gotovčeva ljubljanska izložba u Galeriji P74 naslovljena “Newspaper Art by Tom Gotovac” koncentrirana je naime na njegova djela publicirana u Poletu i Studentskom listu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, uz još nekoliko priloga objavljenih u Startu i mnogo godina kasnije u Nacionalu. Izložba će svoju zagrebačku premijeru imati krajem studenog u Galeriji VN.

- Gotovac je koristio različite medije, a novine su se pokazale važnim zbog brzine kojom se umjetničko djelo moglo predstaviti javnosti - kaže kustos izložbe Darko Šimičić koji se zajedno s Gotovčevom suprugom Zorom Cazi Gotovac i kćerkom Sarom Gotovac brine o ostavštini legendarnog umjetnika u sklopu Instituta Tom Gotovac smještenog u kultnom Gotovčevu stanu u Krajiškoj. Kako objašnjava Šimičić, novine su Gotovcu bile posebno važne prije svega kako bi putem njih mogao prezentirati svoje akcije i performanse.

- Ako je djelo izvedeno u javnosti, potrebno ga je dalje prezentirati. Tu je galerijski sistem nedostatan zbog tromosti odnosno vremenske odgode. Na primjer: akcija “Zagreb volim te” izvedena je 13.11.1981., a fotografska dokumentacija je objavljena na naslovnici i preko cijele velike stranice Studentskog lista samo sedam dana kasnije - kaže kustos.

Lice s naslovnice

Gotovac prve radove objavljuje u beogradskim studentskim novinama Studen i Vidici počevši od 1969. godine. Radovi u Poletu nastaju u dugom vremenskom razdoblju, od 1978. do 1989. godine, dok su oni u Studentskom listu objavljeni 1980. - 1982. godine.

- U suradnji s listom Polet Gotovac je našao idealno mjesto za djelovanje. Mogao je publicirati svoje radove, često je bio lice s naslovne stranice, a istovremeno je u okviru Poletovih promotivnih akcija prodavao Polet na Trgu Republike. To je pak koristio da izvede performanse: prodavao je Polet maskiran kao dimnjačar, čistač ulica ili Djed Mraz - priča Šimičić te napominje kako je vjerojatno najpoznatija akcija bila ona kad je obučen u radnički kombinezon, sa nacrtanom crvenom zvijezdom na obrijanoj glavi i sa srpom i čekićem u rukama izvodio pokrete nalik na socijalističke sletove. Akcija je bila posvećena Majakovskom. Manje je poznato, otkriva Šimičić, da je redakcija lista Polet predložila da Gotovac postane službena maskota Univerzijade održane u Zagrebu 1987. godine, no to, dodaje, na žalost nije prihvaćeno. - Da se to ostvarilo, vjerojatno bi postao globalno slavan - kaže.

Prvi novinski rad

Iako najviše poznat po svojim performansima i filmovima, gledajući onaj dio opusa koji je tema ljubljanske izložbe stječe se dojam da su Gotovcu novine bile neka vrsta opsesije. - Mislim da je Gotovac postao poznat upravo zahvaljujući pojavljivanju u novinama. Opsesija novinama? Možda: nekad su novine igrale daleko veću ulogu u svakodnevnom životu nego danas jer su brzo i efikasno mogle donijeti vijesti, događaje, slike... Bilo je to vrijeme kad se vjerovalo da ono što je u novinama ima posebnu vrijednost, da je to ultimativna istina. Čitanje i gledanje slika u novinama bili su svakodnevni ritual - kaže kustos.

Gotovac je tijekom cijele umjetničke karijere koristio novine, bilo kao materijal, rekvizit ili komunikacijski medij. Serija fotografija “Pokazivanje Ellea” (1962.) prikazuje polugolog umjetnika u zimskom pejzažu koji kameri i publici pokazuje francuski magazin Elle. U dokumentarno-eksperimentalnom filmu “S” (1966.) promatramo u krupnom planu listanje erotskog časopisa. Novine su korištene i kao materijal u seriji kolaža (1964.- 1965.) i skulptura/instalacija (“Sarah”, “Zorah”, 1977.). I u posljednjem Gotovčevom performansu izvedenom ispred Male galerije u Ljubljani u septembru 2009. godine novine su zauzimaju središnje mjesto.

U segmentu “Newspaper Arta”, Šimičić posebno izdvaja prvi Gotovčev rad koji je publiciran u novinama - tekst nazvan “25” i objavljen u Studentu u Beogradu 1969. godine. Rad čini 25 riječi raspoređenih u tabelu koje se mijenjaju u pravilnom ritmu. Te riječi su: pruga, knjiga, vojska, sajam, škola, reklama, bolnica, muzej, film, policija, filatelija, autoput, banka, televizija, institut, štampa, zatvor, štafeta, sindikat, radio, kup, udruženje, pozorište, putovanje, plakat. Radi se o kolažu od riječi koji u nekim kombinacijama, navodi kustos, mogu dati “sumnjivi” sadržaj.

Kod Marine Abramović

Pored toga rada izdvaja i Tomovu intervenciju u Startu 1986. godine. - Na duplerici je objavljena fotografija golog Tomislava Gotovca u jednakoj pozi kao i pjevačica Grace Jones. To je jedini slučaj da se na Startovoj duplerici nije pojavio goli ženski model, izuzimajući onaj broj posvećen smrti Josipa Broza - otkriva naš sugovornik.

Jedan Tomov performans zanimljiv je, osim što se referira na novine, i po tome što je nastao u amsterdamskom ateljeu Marine Abramović i Ulaya. Riječ je o performansu bez publike, koji je izveden 20.12.1979. a sačuvan je kao videosnimak. U njemu Gotovac naglas čita svaku tiskanu riječ u novinama Daily Mail. Isti rad je izveo u Zagrebu početkom 1980. godine kad su svi informativni mediji - novine, radio, TV - na početku donosili vijesti o bolesti Josipa Broza.

- Treba naglasiti da su Marina Abramović i Gotovac bili prijatelji još iz studentskih dana. U Marininoj biografiji “When Marina Abramović Dies” navedene su njezine riječi da ju je upravo Gotovac naveo da ostavi slikarstvo i počne se baviti body-artom - napominje Šimičić. U inozemstvu u posljednje vrijeme vlada dosta veliki interes za Tomovo stvaralaštvo, a posebno za onaj dio opusa koji tematizira izložba “Newspaper art”. Upravo izbor iz Gotovčeve produkcije objavljene u novinama Institut Toma Gotovca pokazao je do sad na samostalnim izložbama u Galerie Frank Elbaz u Parizu (2012.), u galeriji Espaivisor u Valenciji (2014.) i u galeriji Alexander Gray Associate u New Yorku iste godine. - Publiku je posebno zanimalo kako je to bilo moguće u socijalizmu objavljivati tako provokativan art u novinama, ali isto su pokazali veliki interes i za grafičko oblikovanje tih novina. Mira Bernabeu, galerist iz Valencije, ispričao nam je da su Gotovčevu izložbu grupno posjećivali studenti dizajna koji su tražili da im otvori vitrine s izloženim novinama i da im prelista i pokaže sve stranice! - otkriva kustos.

Nikad izlagani radovi

Izložbe u organizaciji Gotovčeva instituta poput ove najnovije svako malo iznanade nekim radovima koji nisu do sad bili izlagani. Darko Šimičić, koji je zadužen za brigu o građi koju je za sobom ostavio veliki umjetnik, ističe kako ima dosta radova koje Tom za života nije izlagao ili ih je rijetko pokazivao. Takav je slučaj bio, na primjer, s kolor fotografijama akcije “Zagreb volim te” koje je snimio Boris Turković, a nikad nisu pokazane u javnosti niti reproducirane dok ih nisu premijerno izložili u Galeriji Klovićevi dvori 2011. i kasnije u Ljubljani, Valenciji, New Yorku i upravo sada u Nimesu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:38