DRŽAVNA REVIZIJA

Teatri u velikom minusu, a u HNK Ivana pl. Zajca alarmantno stanje

Revizori im zamjeraju što su unatoč minusu isplaćivali honorare zaposlenima
Rijeka, 130115.Transparent na procelju HNK Ivan pl Zajc - Predsjednice dobrodosli u hrvatsko glumiste.Foto: Tea Cimas / CROPIX
 Tea Cimaš / CROPIX

Državni ured za reviziju objavio je rezultate nadzora koji je proveden za 2013. godinu u 64 ustanove u kulturi, a riječ je o knjižnicama, muzejima i kazalištima te Državnom arhivu, Ansamblu Lado, Dubrovačkm ljetnim igrama, KD Lisinskom i Centru za kulturu Čakovec.

Revizori su kulturne institucije ocijenili sa samo jednim negativnim mišljenjem koje je upućeno riječkom HNK Ivana pl. Zajca. Trideset i jedna ustanova ima pozitivnu ocjenu, 32 uvjetno povoljno mišljenje. Revizori kulturnjacima generalno zamjeraju minuse s kojima posluju, izračunali su da je 29 ustanova zajedno ostvarilo minus veći od 20 milijuna kuna, a da su sve institucije zajedno raspolagale s oko 881 milijun kuna, u čemu je udio proračunskog novca 78,8 posto.

Uredni u Ladu

Revizori zamjeraju što su u nekim institucijama, minusu unatoč, sebi isplaćivali stimulacije više no što Kolektivni ugovor dopušta, odnosno bez jasnih kriterija, te da su dijelili besplatne ulaznice bez jasnih pravila. Spominju se i isplate honorara vlastitim zaposlenicima koje su trajale više mjeseci. Dio zamjerki ide i na javnu nabavu: gotovo 14 milijuna kuna potrošilo se bez poštivanja propisa javne nabave.

Pozitivno mišljenje revizora među kulturnim ustanovama ima samo jedna adresa iz Zagreba, riječ je o Ladu, a od nacionalnih kazališta jedino varaždinski HNK. Uredno su, prema mišljenju revizije, u velikoj mjeri poslovali bibliotekari i muzeji po manjim sredinama. Na poslovanje vodećih kulturnih institucija revizori gledaju s rezervom, ne uvijek zbog toga što imaju minus na računu. Kad govorimo o minusu ili plusu, ne onom izraženom samo kroz godišnji ulaz i izlaz novca, već o onom koji pribrojava i kune zarađene ili potrošene u razdoblju prije, Muzej suvremene umjetnosti bio je u plusu od 403 tisuće kuna, Muzej za umjetnost i obrt imao je oko milijun i pol zarade, a Arheološki muzej Zadar 894.752 kune. Kazalište Gavella imalo je oko 560 tisuća kuna plusa, Kerempuh tri milijuna i 272 tisuća kuna, ZekaeM oko tri pol milijuna kuna. Hrvatski državni arhiv u plusu je bio četiri i pol milijuna kuna, a Ljetne igre 926 tisuća kuna. U dugu su, između ostalih, bili riječki i zagrebački HNK: prvi s dva milijuna i 310 tisuća, a drugi s dva milijuna i 764 tisuće kuna. Zatim, osječki HNK s tri milijuna i 940 tisuća kuna, kazalište Komedija s nešto više od pet milijuna kuna te NSK Zagreb s više od 10 milijuna kuna minusa.

Kazališta gubitaši

Nasuprot njima stoji zarada Arheološkog muzeja Istre iz Pule od 14 milijuna i 701 tisuću kuna, i to je i jedini muzej koji doista drastično više zaradi no što dobije iz proračuna, udio zarade je viši od 76 posto.

Kazališta su i u zbroju gubitaši. Da se ujedine, opet bi poslovali s oko sedam i pol milijuna kuna minusa, a i knjižnice bi imale sličan minus. Muzeji su, grupno, profiteri, oni bi udruženi zaradili više od 18 milijuna kuna. I, sveukupno, kulturne institucije su profiteri: sve zajedno su prije dvije godine bile u plusu devet i pol milijuna kuna.

Za riječki HNK, koji je dobio negativno mišljenja, revizija kaže da je ostvareni manjak prihoda od 2 milijuna i 310 tisuća posljedica neracionalnog korištenja sredstava. Revizija konkretizira da su zaposlenicima isplaćivani stalni i povremeni dodaci na plaću u bruto iznosu od 653 tisuće i 773 kune koji nisu predviđeni Kolektivnim ugovorom. Kazalište je, među ostalim, 69,3 posto više u odnosu na 2012. potrošilo na reprezentaciju. Revizija je dio izvješća posvetila honorarima za dirigiranje bivše intendantice. Revizori kažu: “ugovoreno je pet izvedbi s honorarima za jednu operu u bruto iznosu od 8.009,00 kuna te za drugu operu u bruto iznosu 6.865,00 kuna. Dokumentacija iz koje je vidljivo na koji način su utvrđeni honorari ne postoji”. Revizija spominje i najveći honorar koji je isplaćen u kazalištu, riječ je o 25 tisuća i 454 eura, dok iza njega slijede honorari od 139.455 kuna, 125.883 kune, 121.828 kuna i 111.345 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:41