Počelo je prije nešto više od tri godine. Objavio je na društvenoj mreži da dijeli besplatnu informatičku opremu svima koji žele raditi s djecom. Nije imao neki veliki razlog. Htio je samo pomoći. Uskoro se javio jedan profesor. Pa jedna, druga, treća škola. Donirao je opremu svakome tko je tražio. Vidio je da postoji želja pa je otišao korak dalje. Osnovao je Institut za razvoj i inovativnost mladih, pokrenuo robotičku ligu, učio djecu programiranju i podijelio još više opreme. Započeo je revoluciju koja je do sada došla do 50.000 djece u Hrvatskoj. On je Nenad Bakić, investitor i poduzetnik, te ujedno lice hrvatske STEM revolucije.
- Spontano smo se počeli baviti doniranjem baš u STEM edukaciji i onda uočili ogromnu investicijsku priliku - investiciju u sudbine mnogih mladih ljudi i cijelog društva. Sredstva koja doniramo jesu velika za pojedinca, ali su zapravo bagatelna za učinke koje postižemo, i to je za nas sada najbolji način da pomognemo ovom društvu u kojem i sami moramo živjeti - kaže Bakić.
Prvi veliki projekt bio je Croatian Makers robotička liga gdje djeca kroz robotiku uče o programiranju. Sada je u nju uključeno preko 500 škola i drugih ustanova, s dosegom do oko 10.000 djece. Ove godine je pokrenuo novo veliko napredno robotičko natjecanje u regiji - WER kup. Upravo ovaj tjedan se vratio iz Šangaja sa svjetskog kupa s 8000 natjecatelja s kojega su se hrvatski robotičari osvojili vrijedne nagrade.
Nije samo robotika u pitanju. Početkom godine je najavio nabavu prvih 7000 primjeraka BBC micro:bit računala školama i ustanovama Croatian Makers lige. Riječ je o tehnologiji koju su razvili BBC, Microsoft i drugi partneri upravo s ciljem masovne uključenosti u osnovnim školama, ne samo u STEM području, nego i u dizajnu, umjetnosti i ostalim predmetima.
- U STEM revoluciji smo ih donirali u preko 1000 ustanova. To smo popratili našim drugim donacijama, a i neke su lokalne samouprave nabavile veće količine za svoje potrebe. Primjerice, Varaždinska županija za uvođenje informatike od 1. do 4. razreda, Grad Osijek za 5. razred i tako dalje, zatim preko 2000 za obrazovanje učitelja u projektu ProMikro - ukupno vjerojatno do 30.000 računala - veli Bakić.
Iako je sve krenulo kao želja da se djeci omogući potrebno informatičko znanje, poprimilo je razmjere promjene cijelog kurikularnog programa. Bakić je postao savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović za digitalnu transformaciju i STEM. Više puta je apelirao na kurikularnu reformu, ali shvatio je da ne može čekati da se ona dogodi te uzeo stvari u svoje ruke i krenuo u promjenu školskog sustava.
- Trenutno hrvatski đaci u osnovnim školama imaju najmanji broj sati nastave godišnje, iako je često organizacija nastave takva da se osjećaju opterećeni, uzima se jako puno instrukcija i tako dalje. Stoga je definitivno bitno unaprjeđenje kurikuluma - nazovimo to ‘softver’, ali za to je preduvjet unaprjeđenje školskog sustava, nazovimo ga ‘hardver’, koji će moći prihvatiti novi softver - ističe Bakić.
Samo ove godine su on i supruga donirali skoro 2 milijuna kuna u aktivnosti IRIM-a.
- Veliki dio prihoda je došao i preko crowdfunding kampanje STEM revolucija, u kojoj smo prikupili više od 300.000 američkih dolara od preko 2500 građana, trgovačkih društava i ostalih.
- Izgleda nevjerojatno da smo u našoj kampanji dobili donacije od preko 2500 donatora u tako velikom iznosu, pa čak i velike donacije i HDZ-a i SDP-a, to se zaista rijetko događa. Ova godina nam je bila nevjerojatno uspješna, nismo to ne samo očekivali, nego mogli ni zamisliti. Ipak, u konačnici imamo dva cilja: da IRIM postane financijski samoodrživ, iako ćemo nastaviti donirati, te da sve naše projekte isporučimo-poklonimo javnom školstvu, čim ono stekne apsorpcijski kapacitet - kaže Bakić te dodaje kako nema namjeru samo tako stati u svojoj misiji. Ne sada kada je počela pokazivati rezultate. I to ne samo kod djece, nego i kod njihovih roditelja.
- Sada me čak i više privlači cilj kojem se nismo nadali, a to je da pomoću djece refokusiramo i odrasle, i da se mnogi, kad vide djecu koja im dolaze kući kao entuzijastični stvaraoci korištenjem novih tehnologija, počnu pitati ne samo ‘gdje će moje dijete biti 2031.?’, nego i ‘kakva će ovo zemlja biti 2031.?’ - zaključio je.