MSU OVE GODINE PROSLAVLJA 100. ROĐENDAN VJENCESLAVA RICHTERA Vizionar koji je u pet dana projektirao Nacionalni muzej u sirijskom Alepu

ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) obilježit će ove godine stotu obljetnicu rođenja Vjenceslava Richtera, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima značajno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti.

Već od travnja, mjeseca rođenja jednog od ključnih hrvatskih umjetnika u drugoj polovici 20. stoljeća, MSU će nizom aktivnosti podsjećati na kultne i često osporavane Richterove zagrebačke projekte, Dom HDLU, kavanu Corso, Kazališnu kavanu i druge.

U autorstvu više kustosice Vesne Meštrić, voditeljice Zbirke Richter, njegova će se djela nastala od 1947. do umjetnikove smrti 2002. predstaviti na retrospektivnoj izložbi koja će se održati od listopada do prosinca.

"Vjenceslav Richter bio je majstor povezivanja, vizionar koji je realizirao projekte po čitavom svijetu, među ostalima i u sirijskom Alepu. S kolegom Zdravkom Bregovcem 1975. je u svega pet dana projektirao tamošnji Nacionalni muzej, koji unatoč brojnim napadima tijekom rata, i danas stoji smješten u samom centru grada, a uz mnoga druga remek-djela bit će predstavljen na izložbi", ističe se u najavi MSU-a.

MSU je najavio i gostovanje od lipnja do rujna u Francuskoj, u Aix-en-Provence, gdje će na izložbi "Nove Tendencije/Nouvelle Tendance Zagreb 1961-1973" u Fundaciji Victora Vasarelyja predstaviti izabrane radove i dokumentaciju o tom legendarnom pokretu iz šezdesetih.

Osim Richtera, u pokretu su sudjelovali mnogi drugi vizionari, Mavignier, Morellet, Soto, Picelj, Šutej, Knifer koji su još svojim prvim izložbama u ondašnjem MSU, puno manjoj Galeriji suvremene umjetnosti, predvidjeli i uveli nove medije i digitalnu umjetnost te Hrvatsku trajno upisali na mapu svjetskih središta umjetničkih događaja.

Velikom izložbom MSU će u svibnju predstaviti još jednog umjetnika kojeg je taj muzej pratio od samih stvaralačkih početaka, Bracu Dimitrijevića. Prikazat će sve faze njegove međunarodne karijere, od "Slučajnih prolaznika" iz 1971., divovskih fotografskih portreta 'običnih ljudi' koje je postavljao na mjesta inače predviđena za političke ili reklamne poruke, do najnovijih radova koje je taj "radikalni pionir konceptualne umjetnosti" izlagao u londonskom Tateu i pariškom Muzeju Orsay, a u kojima kombinira instalacije, fotografije, video, slikarstvo i skulpturu.

Klub mladih MSU-a organizira "Izložbu u tijeku", koja se otvara 14. siječnja. Riječ je o "odvažnoj i ni po čemu tipičnoj" izložbi koja će ponuditi jedinstven i pionirski uvid u to kako doživljavaju, razumiju i osjete suvremenu umjetnost. Projekt je ostvaren u okviru programa Europske unije Kreativna Europa te okuplja pet europskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti s ciljem razvijanja novih alata i strategija komunikacije institucija sa širom publikom, posebice mladima u dobi između 15 i 25 godina.

Za mlade je osmišljen i projekt "Runaway Art", koji bi sve one između 15 i 23 godine trebao potaknuti da provedu vrijeme u MSU-u i kroz različite kreativne aktivnosti upoznaju suvremenu umjetnost.

Kao nešto nesvakidašnje u 2017. godini MSU preporučuje i izložbu iz Zbirke marginalne umjetnosti, s djelima umjetnika-autsajdera, autora bez formalnog umjetničkog obrazovanja koji rijetko izlažu u muzejsko-galerijskim prostorima.

Tijekom ove godine otvorit će se i izložba novih radova hrvatske umjetnice s berlinskom adresom, Ivane Franke, koja se godinama bavi istraživanjem granica ljudske percepcije i stvaranjem slika koje funkcioniraju kao jedinstveni višeosjetilni doživljaj. Franke, kojoj je Richter bio jedna od najvećih inspiracija, na izložbu u MSU u goste dovodi finski umjetnički duo Tommija Gronlunda i Petteri Nisunena s kojima dijeli sklonost aktivnom uključivanju promatrača u umjetničko djelo.

I ovog će ljeta, četvrti put, krovna terasa MSU-a biti mjesto rock koncerata, dok će se u rujnu održati 9. Organ vida, međunarodni festival fotografije koji okuplja mlade, suvremene fotografe iz čitavog svijeta.

Za kraj godine ostavljena je retrospektiva izložba opusa Dimitrija Bašičevića Mangelosa, jednog od osnivača Gorgone, za koju će djela biti posuđena iz obiteljskih, privatnih i javnih zbirki, među kojima su i iz pariškog Centra George Pompidou, londonske Tate Modern i njujorškog Museum of Modern Art.