VELIKAN KULTURE

Umro Tonko Maroević: Otišao je istaknuti akademik, književnik, povjesničar umjetnosti i publicist

Piše:

Romina Peritz, Jutarnji.hr

Objavljeno: 11. kolovoz 2020. 22:48

Tonko Maroević

Ronald Gorsic/CROPIX

Bio je dobitnik nagrade ‘Vladimir Nazor‘ za životno djelo 2013. te nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus 2018.

U svom domu u Starom Gradu na Hvaru u utorak poslijepodne u dobi od 78 godina iznenada je preminuo akademik Tonko Maroević. Jedan od najistaknutijih hrvatskih povjesničara umjetnosti, književnik i prevoditelj ostavio je bogati opus, brojne knjige i studije. Njegovim odlaskom hrvatska kultura gubi jedno od najznačajnijih pera koje je više od pola stoljeća ispisivalo brojne zapažene i nadahnute tekstove o našoj književnosti i umjetnosti.

Akademik Maroević rođen je u Splitu 22. listopada 1941. godine. Studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti završio je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1976. doktorirao temom "Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas" (objavljeno kao knjiga 2007. pod naslovom "Napisane slike"), a od 1965. do 1970. bio je asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Od 1970. do umirovljenja 2011. radio je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član HAZU od 2002.

Kao književni kritičar sustavno je pratio suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavio se i starijom hrvatskom književnošću te talijanističkom problematikom; eseje, kritike i prikaze skupio je u više knjiga (Dike ter hvaljenja, 1986.; Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga, 1989.; Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesništva, 1998.; Pohvala pokudi, 1998.; Družba da mi je: domaći književni portreti, 2008.; Skladište mješte sklada, 2010.).

Sastavio je antologije hrvatskog pjesništva 1971.-95. Uskličnici (1996.) i 1996.-2019. Svjetlaci (2019.) te antologije katalonskog pjesništva Bikova koža (1987.) i Riječi za jedan lapidarij (2018.).

Istraživao je suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost; objavljivao likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama, pisao predgovore katalozima i grafičkim mapama, prevodio s nekoliko jezika, a izabrane pjesme objavio je 2009. (Drvlje i kamenje). Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 2013. te nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus 2018.

U velikom intervjuu koji je prije dvije godine dao Jutarnjem listu rekao je kako Tina Ujevića smatra najvećim hrvatskim pjesnikom. U Držiću, smatrao je, imamo jednog od najboljih europskih dramatičara, a za Vesnu Parun je kazao da je "velika, velika" te da sumnja da i francuska i talijanska književnost imaju takvu pojavu.

- Sve me zanima. Znatiželjan sam, čitanje me nije zasitilo, uvijek nađem bogatstvo, slojevitost ako nemam ništa drugo, da se našalim, uzet ću Ariosta... Sigurno sam čovjek koji više pripada 16. stoljeću nego 21. Normalno sam čitao Hektorovića od svoje desete godine. Dosad sam ga pročitao barem deset puta...

Više sam kritičar nego pjesnik, čovjek mora imati neko osjećanje mjere. No ne prezirem vlastiti izraz. Puno sam pisao o drugima, to troši. Nešto imaginacije ode u pisanje kritičkih tekstova, nemojmo se šaliti... To su dosjetke koje posudiš drugima. Ne tužim se. Jako cijenim poeziju, osobito tuđu, pa još na stranom jeziku, i na slojevitosti vlastitog jezika - rekao nam je tad.

A na pitanje ima li kakvih strahova, odgovorio je: "Da se izgubim... Alzheimera se čovjek boji najviše. Da se bojim smrti, bilo bi smiješno. Umiranja se čovjek boji, ali smrti... Mogu se bojati da nisam obavio obveze prema bližnjima...".

Obuljen Koržinek uputila sućut

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je u utorak izraze sućuti u povodu iznenadne smrti akademika Tonka Maroevića, istaknuvši kako odlazak tog cijenjenog pjesnika, povjesničara i prevoditelja ostavlja nenadoknadivu prazninu u hrvatskom kulturnom životu.

"S tugom u srcu i dubokom nevjericom primila sam vijest o iznenadnom odlasku akademika Tonka Maroevića, profinjenoga pjesnika, vrsnoga povjesničara umjetnosti, kompetentnog književnog znanstvenika, iznimnog prevoditelja s više stranih jezika, jednoga od rijetkih istinskih polihistora, renesansnog 'univerzalnog čovjeka' u suvremenoj hrvatskoj kulturi", ističe se u ministričinoj izjavi objavljenoj na mrežnim stranicama ministarstva.

Vrstan govornik čiji će nam blistavi javni nastupi na likovnim izložbama i promocijama književnih dijela ostati u trajnom pamćenju, Maroević je iza sebe ostavio neizmjerno bogat književni i znanstveni opus koji ostaje sačuvan u brojnim tiskanim knjigama i drugim publikacijama, napominje ministrica.

"No, ono najvažnije što je Tonko Maroević ostavio iza sebe jest ljudska povezanost s mnogim prijateljima i kolegama, s brojnim studentima u kojima je zapalio iskru ljubavi prema književnosti i likovnim umjetnostima, s brojnim ljudima kojima je pomagao svojim primjerom, svojim djelima i svojim riječima", dodaje.

Za svoje trajne doprinose hrvatskoj kulturi nagrađen je i brojnim priznanjima i nagradama, uključujući i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

"Kao višegodišnji predsjednik Vijeća za knjigu te član raznih stručnih povjerenstava pri Ministarstvu kulture uvijek nam je bio nadasve dragocjen savjetnik i nepresušan izvor znanja. Njegove stručne procjene, širina intelektualnih interesa i suvereno kretanje beskrajnim prostorima hrvatskoga kulturnog krajolika trajno su obilježili brojne naše projekte", stoji nadalje u izjavi ministrice Obuljen Koržinek.

Akademika Maroevića pamtit ćemo kao iznimnoga čovjeka i prijatelja, intelektualca nesvakidašnje radne energije koji se velikim opusom i istančanošću svoga izričaja, a ponajprije svojom izuzetnom ljudskom veličinom, zauvijek upisao u hrvatsku kulturnu povijest, istaknula je ministrica.

Uz izraze najdublje sućuti zbog njegova preranoga odlaska u ime Ministarstva kulture i medija te u svoje osobno ime, ministrica je poručila kako akademik Tonko Maroević "svojim odlaskom ostavlja duboku, nenadoknadivu prazninu u našemu kulturnom životu, ali istodobno zauzima povlašteno mjesto među onima koji su taj život trajno oblikovali i obogatili". (Hina)

Vezane vijesti