Umrla je poznata psihoterapeutkinja i osnivačica gestalt psihoterapijske škole u Hrvatskoj

U Zagrebu je umrla Jasenka Pregrad, poznata, među kolegama i među ljudima kojima je pomagala iznimno cijenjena psihologinja i psihoterapeutkinja, osnivačica gestalt psihoterapijske škole u Hrvatskoj.

Rođena je u Splitu, 1950. Studij psihologije završila je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a potom je prošla dvogodišnju postdiplomsku edukaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Gotovo dvadeset godina radila je kao školska psihologinja u II. gimnaziji u Zagrebu. Upravo radeći u školi, govorila je, otkrila je da su joj, uz studij psihologije, potrebni dodatni alati ne bi li ljude mogla razumjeti "iznutra". Taj alat pronašla je u gestalt psihoterapijskoj školi, u razvoj koje je u Hrvatskoj kasnije godinama ulagala velike napore.

Bila je jedna od organizatora prve cjelovite gestalt edukacije u Hrvatskoj koja je rađena pod okriljem njemačkog IGW-a (Institut für Integrative Gestalttherapie). Stoga je mnogi smatraju osnivačicom hrvaske gestalt psihoterapije, makar bi Jasenka Pregrad, nepretenciozna kakva je bila, osoba koja je puno više marila za sadržaj negoli za formu i titule - na ovo odmahnula rukom i rekla da je bila - tek dio grupe entuzijasta koji su u Hrvatsku dozvali gestalt trenere iz inozemstva i tako posijali sjeme gestalt psihoterapijskog pravca koji je danas jedan od najzastupljenijih među hrvatskim psihoterapeutima.

Autorica je brojnih članaka u stručnim časopisima i knjigama. U medijima je istupala rjeđe no što su je urednici i novinari pozivali, svaki njezin istup bio je iznimno sadržajan, svakoj temi koju je kao stručnjakinja komentirala posvetila bi se s posebnom pozornošću, nikada nije davala tek površne, predvidljive izjave, već vrlo konkretna i domišljena razmišljanja stručnjakinje kakva je Pregrad doista bila.

Jasenka Pregrad s njezinim studentima

"Jasenka se osjećala osobno odgovornom da prenese glas znanosti, psihologije, etike, suradnje, humanističkih načela, ljudskih prava, prava na izbor, nenasilja, osobne i društvene odgovornosti. Sklona aktivizmu, davala je ogromne količine energije stajući riječima i djelom iza vlastitih vrijednosti. Zastupala ih je dosljedno i kada su je čuli i kada je nisu čuli. Neumorno je radila u misiji da promijeni svijet. Osobu po osobu, ako treba.", kaže Irena Čorko Meštrović, psihoterapeutica koja je Jasenku Pregrad upoznala kao srednjoškolka, a tijekom godina postala njezina studentica, suradnica te potom i kolegica, suosnivačica Gestalt centra Homa.

Čorko Meštrović nastavlja: "Znala je reći da gestalt "kvari ljude" i silno se ponosila kada bi nekoga uspjela "pokvariti". To je značilo probuditi ljude iz naučenog "poslušništva". Trgnuti ih iz inercije progutanih (tuđih) vrijednosti, osjećaja nedovoljnosti i nemoći. Oživjeti ih natrag u kreativna, poduzetna, prodorna i inspirirana bića koja misle svojom glavom, osjećaju svojim srcem i iz toga djeluju. I čine razliku."

Tijekom Domovinskog rata Jasenka Pregrad, radeći s brojnima visoko traumatiziranim ljudima, stekla je veliko iskustvo u tom polju, postala stručnjakinja za traumu. Radila je u Društvu za psihološku pomoć (DPP). Uredila je knjigu "Stres, trauma, oporavak" koja je bitno štivo mnogima koji rade u pomagačkim zanimanjima – psiholozima, psihoterapeutima, socijalnim radnicima i ostalima.

Zadnjih godina, u doba pandemije i potresa u Hrvatskoj, Jasenka Pregrad pobrinula se da objavi online izdanje knjige "Stres, trauma, oporavak" te da knjiga postane svima dostupna.

Bila je autorica i voditeljica UNICEF-ovog programa Stop nasilju među djecom, koji se provodi u više od 300 škola i među 150 000 učenika. Vjerovala je da - kad bi svako dijete dobilo temeljno poštovanje naprosto zato što živi - da bismo za pedeset godina od tog trenutka živjeli u puno boljem, mirnijem i sretnijem svijetu. Napisala je priručnik “Za sigurno i poticajno okruženje u školama” koji je bio ključan za provođenje programa prevencije vršnjačkog nasilja u školama od 2003. do 2011. godine.

Zbog dobrih rezultata tog programa u Hrvatskoj, priručnik “Za sigurno i poticajno okruženje u školama” Regionalni je ured UNICEF-a u Ženevi u suradnji s Jasenkom Pregrad prilagodio na engleski jezik te 2015. predstavio njegovo međunarodno izdanje. Osim u Hrvatskoj, taj se program u provodio u Bugarskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Srbiji, a od nedavno i u Bjelorusiji. U svim tim zemljama Jasenka Pregrad je radila sa stručnjacima u području obrazovanja i dijelila znanja i iskustva iz Hrvatske te podržavala njegovu lokalnu prilagodbu.

2016. godine nagrađena je UNICEF-ovim priznanjem “Prijateljica generacijama djece” koje se dodjeljuje stručnjacima koji su svoj profesionalni put posvetili dobrobiti generacija djece.

Jasenka Pregrad je bila dio koordinacijskog tima Nansen dijalog centra koji je razvio prvi integrirani i interkulturalni kurikulum Nove škole koja je trebala biti otvorena u Vukovaru, u kojoj bi se zajedno školovala djeca hrvatske i srpske nacionalnosti. Jasenka Pregrad bila je snažno angažirana oko tog projetka. Škola, nažalost, još nije zažvijela.

U posljednjih dvadeset godina bila je, uz sve što je radila, posvećena svojoj psihoterapijskoj praksi i poučavanju mladih psihoterapeuta i drugih pomagača raznih struka. Držala je i nastavu na poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Albaniji, Ukrajini, Litvi, Rusiji, Danskoj. Bila je kreatorica mnogih treninga, seminara, edukacija, kurikuluma u širokom polju znanja i vještina – od gestalt psihoterapije, savjetovanja, traume, adolescencije, vršnjačkog nasilja, komunikacijskih vještina, problema u učenju, kreativnosti i mnogih drugih...

"Sve profesionalne reference iz njezine biografije teško da zapravo mogu opisati Jasenkinu karizmu i način na koji bi ljudi bivali dirnuti i izmijenjeni susretom s njom. Način na koji nije trpjela nikakvu neautentičnost u nekim je ljudima izazivao strahopoštovanje. Odbijala je surađivati s lažnim, manipulativnim i automatskim. No kada bi osjetila i dodirnula ono ljudsko i stvarno, ma kako zapetljano, komplicirano ili emotivno teško bilo, doživjela bi to kao poziv da priđe bliže i zakorači dublje.", govori Irena Čorko Meštrović.

"Nije moguće nabrojati sve što je Jasenka značajno napravila s Društvom za psihološku pomoć (DPP) i što je sve ona napravila za DPP, pa ću se vrlo osobno osvrnuti na naše planove za budućnost koji su ovako naglo prekinuti.", govori Marina Ajduković, redovna profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te nastavlja: "Pred ljeto 2019. našle smo se na večeri u Klubu kulturnih susreta i dogovorile, svjesne svoje prolaznosti, ali i značaja koje DPP ima u našem životu, da je vrijeme da sustavno i planski uvodimo mlade u sve aktivnosti koje su važne za DPP. Prisjetile smo se s nevjericom da smo u vrijeme početaka DPP-a bile u srednjim 30-tim godinama, da su naši tadašnji profesionalni uzori nesebično s nama dijelili svoje znanje i da imamo povjerenje u naše današnje suradnike, koji su sada te dobi. Nismo tada još znale za njenu bolest, ali je ona i u bolesti počela, ili bolje rečeno nastavila aktivno provoditi u djelo naš dogovor.

Naš zadnji razgovor negdje oko Nove godine je bio na temu "psihologija-mediji-etika", govorile smo i o knjizi tog naslova koju je Jasenka maestralno urednički osmislila. Završile smo dogovorom da ćemo se naći kod nje i vidjeti što možemo učiniti da aktiviramo profesionalni dijalog na tu temu. Na žalost, niti to, niti puno toga drugoga više nećemo moći raditi s Jasenkom licem-u-lice, ali ćemo i dalje raditi mnogo toga u unutarnjem dijalogu s Jasenkom koja će uvijek biti u nama…"

Irena Čorko Meštrović podijelila je i vrlo osobno iskustvo kako se teško bolesna Jasenka Pregrad suočila s dijagnozom i prihvatila suživot, a ne borbu, s karcinomom:

"Prošlo je dvije i pol godine otkako se susrela s dijagnozom karcinoma pluća. Sjedili smo svi zajedno, treneri i osnivači Gestalt centra Homa, obavijeni vječnim dimom cigarete, zgromljeni strašnom prognozom.

Znali smo već, jer nas je ona naučila, suzdržati se od svih floskula tipa "Ti si snažna, možeš pobijediti ovu bolest", "Sad moraš biti hrabra", "Imam ti ja ovog svog bioenergetičara..." Nismo pohrlili u poricanje, lažne nade, niti pobjegli od teških osjećaja. Željeli smo vidjeti i osjećati ono što jest."

Meštrović Čorko dalje kaže: "Jasenka je znala da želi nastaviti raditi svoj posao, da će biti poslušna pacijentica, vjerovala je u znanost, a i da neće pristati na bol i poniženje. Nakon prvotnog šoka, život se nastavio kao do tada. I dalje je nizala beskrajne radne sate, radila psihoterapije, supervizije, edukacije, akreditacije instituta, bavila se aktivizmom, istupala u medijima, držala treninge u mnogim zemljama, neumorno odgovarala na mailove do tri ujutro i baš uvijek inzistirala na etici i visokim standardima u struci. Prije svega na - odgovornosti.

Potom je došla pandemija. Tražila je dodatni oprez. Jasenka, žena neobične unutarnje snage i prodornosti, sada je nastanjivala krhko i ranjivo tijelo. Pokušaji da nastavi sa svojim radom i životnom misijom tražili su silan trud, akrobacije preko raznih prepreka. Ali, uspijevala je. Dvije i pol godine, neumorna, kao da nije bolesna, nastavljala je život vjeran vlastitim vrijednostima - humanosti, radišnosti i odgovornosti. Inzistirajući na kvaliteti, ustrajno je ukazivala na sve pogreške - od tipfelera u radovima studenata do svjetskih nepravdi poput diskriminacije i međunarodnih konflikata."

Jasenka Pregrad nije trpila eufemizme.

"Voljela da se stvari nazivaju pravim imenom i ne bi voljela da kažemo da nas je "napustila". Kao prvo, nije bila osoba koja bi ikoga napustila. Imala je upornost, hrabrost i izdržljivost pit bulla. Osim toga, voljela je izgovarati "zabranjene" riječi na sav glas. Smrt! Umrla! Rak! Nije vjerovala u nikakva zamatanja u celofane i ružičaste mašne i naočale. Posvetila je život gestalt psihoterapiji koja kao glavni svoj alat koristi svjesnost. Njezina misija bila je osvještavanje. Učila nas je da ako sagledamo dovoljno dobro, detaljno i precizno sami sebe i kontekst u kojem se nalazimo, bit ćemo sposobni donositi najbolje moguće izbore i preuzimati odgovornost za vlastiti život.

Prije dvadesetak dana, već bolujući od COVID-a i dalje je tvrdoglavo sjedila na našem posljednjem Zoom sastanku Gestalt centra Homa. Mršava i sitna poput ptičice i dalje se činila jačom od svih bolesti. Žustro je raspravljala o edukantima, planovima, budućnosti. Nismo se pozdravili ni kada je otišla u bolnicu. Javljala je da joj ide na bolje i prebacivala seminare na kasniji termin. Bilo je naznaka da će je uskoro otpustiti kući, a onda joj se stanje naglo pogoršalo i primili smo poruku o njezinoj smrti. Utjeha je da je do samog kraja živjela po svom. Posvećena svom radu i porukama koje je željela pronijeti svijetom."

Kako je Pregrad razmišljala o bolesti i zašto su joj smetali izrazi poput "boriti se s bolesti", kako je učila živjeti s bolesti, pisala je u tekstu koji je objavljen na stranicama Udruge Nismo same (Boriti se s rakom ili živjeti s njim).

Koliko je Jasenka Pregrad ostavila traga među ljudima najbolje pokazuju komentari koje otkako je umrla nas web stranicama Gestalt centra Homa ostavljaju mnogi koji su je poznavali.

Gordana Kuterpvac Jagodić, redovna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta napisala je: "Draga Jasenka obilježila je živote mnogih mladih s kojima je radila i mnogih nas psihologa. Bila je na mnoge načine naš guru, naša duhovna voditeljica, mudra učiteljica. Nedostajat ćeš Jasenka!"

Sandra Čanić kaže: "Velika žena u svakom pogledu, autentična, do kraja prisutna, s divnim i danas sve rjeđim umijećem da uputi i zadrži pogled oči u oči, prepozna ono važno i dade pravi omjer podrške i konfrontacije."

O Jasenki Pregrad Tatjana Aćimović, scenaristica, kazališna i filmska producentica piše: "Jedna od rijetkih, ako ne i jedina, kojoj je s tom nekom nevidljivom mješavinom povjerenja, lakoće i snage uspijevalo spajati registre terapeutkinje, prijateljice, kolegice, suborkinje. Čudo od znanja, sluha, suosjećanja. Duha. Moje je jedno od ovih tisuća srca u kojima je našla to neko mjesto za ušuškati najvrijednije, za njegovati izvore, za sebe, za drugog, za sutra. Banalne su riječi za dragocjenosti koju je disala i razmjenjivala. Kad bi riječ Zahvalnost imala neku boju, puno bi je nebo bilo sada. Divno bi bilo da su te svi mogli upoznati.".

Karmela Devčić, novinarka Jutarnjeg lista, o susretima s Jasenkom Pregrad piše:

"Rijetko tko je tako dobro poznavao ljude, a tako iskreno volio čovjeka kao što je to znala i voljela Jasenka Pregrad. Učila nas je da bolje razumijemo sebe. Da bolje razumijemo svijet. Učila nas je empatiji. Nije ona bila "samo" psihologinja i psihoterapeutkinja, bila je aktivistica za bolji svijet. Prosvjetiteljica.

Jasenka je svoj posao radila dajući se kao da joj je to misija. I bila joj je, makar i nesvjesno, misija - oplemenjujući ljude oko sebe ona je baš oplemenila ovaj svijet. Kad je u zimu 2017. umro Zygmunt Bauman komentirale smo Jasenka i ja koliko je jaka njegova ostavština, kakav je to gubitak za svijet.

Kad je prije godinu dana umro Balašević, a Jasenka je jako voljela vojvođanskog poetu, komentirale smo količinu emocija koje je među ljudima pokrenula njegova smrt. Takvu je lavinu emocija među ljudima koji su znali Jasenku pokrenula i Jasenkina smrt.

Dovoljno je pročitati što o njoj od utorka večer, 22. veljače, na stranicama Gestalt centra Homa, otkako su njezine kolege objavile da je umrla, pišu mnogi, naslutiti ćete kakva je bila Jasenka Pregrad ako je i niste poznavali, ako za nju možda niste nikada imali priliku ni čuti.

Mudra i plemenita. Od one rijetke sorte malobrojnih u kojima se sastalo i akademsko znanje i pronicljivi životni uvidi i veliko srce.

Još dugo će svijetom hodati ljudi koje je oplemenila, posredovati ono što su od nje naučili, činiti da živimo u solidarnijem i humanijem društvu."

Sahrana Jasenke Pregrad biti će u utorak, 1.ožujka u 13.20 h u Krematoriju na Mirogoju, uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Obitelj Pregrad poziva one koji žele, umjesto vijenaca, uplatiti donaciju organizacijama koje se bave podrškom djeci, a što je bio važan dio životnog poziva Jasenke Pregrad - Udruzi Krijesnica ili SOS Dječjem selu Hrvatska ili nekoj drugoj humanitarnoj organizaciji.