Jonathan Franzen , najpoznatiji američki pisac današnjice, idući tjedan dolazi u Zagreb.
Kako nam je potvrdio Zoran Simić, glasnogovornik izdavačke kuće V.B.Z. koja organizira gostovanje, slavni pisac nastupit će u Vip clubu, jazz klubu na Trgu bana Jelačića, u četvrtak 22. ožujka u 20 sati. U Hrvatskoj bi trebao ostati dva dana. Njegov nastup, uz onaj Amosa Oza , sasvim je sigurno jedno od važnijih zagrebačkih književnih gostovanja u proteklih desetak godina.Franzen u Hrvatsku dolazi godinu i pol nakon što je na engleskom objavljen njegov roman “Sloboda” čiji se hrvatski prijevod pojavio točno prije godinu dana. Podsjetimo, riječ je o romanu na kojem je pisac radio devet godina, a koji je i prije svog izlaska dobio iznimnu medijsku pažnju.
Kako danas živimo
Časopis Time “Slobodu” je najavio tako što su na naslovnicu stavili portret pisca uz apel: “Veliki američki književnik: Nije najslavniji ni najbogatiji. Njegovi likovi ne rješavaju zagonetke, nemaju magične moći i ne žive u budućnosti. Ali u svom novom romanu Franzen nam pokazuje kako danas živimo”.
Interes je bio toliki da je čak i američki predsjednik Barack Obama na godišnjem odmoru svratio u knjižaru i izazvao skandal jer mu je knjižar uručio primjerak prije nego što se knjiga službeno našla u prodaji.
Roman o tri generacije obitelji Berglund, odvjetniku Walteru i njegovoj supruzi Patty, njihovim intimnim dramama i neugodnim susretima sa životom, kapitalizmom, politikom, ljudima koji ih okružuju i njima samima, dobio je mahom pozitivne kritike te je na isteku pretprošle godine uvršten u sve preglede najbolje proze, a Franzen je postao jedan od najpoznatijih pisaca svijeta.
U intervju za Guardian, u kojem je govorio i o spisateljskim krizama, komentirajući reakcije na svoj posljednji roman, istaknuo je: “Sigurno to ima veze s tim da sam zašao u pedesete. Mora da sam pri kraju svoje produktivne karijere. Ljudi su počeli odobravati ono što radim” .
Istina jest da njegov književni uspjeh nije došao iznenada. Rođen 1959. godine, djetinjstvo je proveo u predgrađu St. Louisa. Studirao je njemački, a kao Fulbrightov stipendist godinu dana je proveo u Berlinu.
Kratko je radio na Harvardu, no prekinuo je znanstvenu karijeru kako bi se posvetio pisanju. Prvi roman “The Twenty-Seventh City” objavio je 1988. No, ni taj ni idući, “Strong Motion”, nisu privukli pažnju. Početkom devedesetih seli se u New York gdje zarađuje povremeno pišući za novine. Prvi veliki uspjeh doživio je na početku 2001. kad objavljuje “Korekcije”, roman koji je osvojio čitatelje i kritiku diljem svijeta, a piscu donio laskave usporedbe s Tolstojem.
Preokret u stilu
Pisac Lev Grossman je o preokretu u njegovom stilu u časopisu Time napisao: “Franzen je odustao od eksperimentiranja. Shvatio je da ga zanimaju ljudi koji nisu genijalci i da želi pisati freske američkog života”. Tim romanom Franzen je ujedno postao i najizgledniji kandidat za autora “velikog američkog romana”, što mu je, prema sudu mnogih, i uspjelo sa “Slobodom”.
Od njegovih djela na hrvatski su, osim “Slobode” i “Korekcija”, prevedene i dvije zbirke eseja - “Kako biti sam” i “Neumjerena zona” u izdanju V.B.Z.-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....