SVIJET JAZZA OD NAJGOREG DO NAJBOLJEG 'Od Adorna do Johna Zorna' pokušava popuniti možda najveću prazninu u našoj publicistici

Knjiga Svijet jazza: Od Adorna do Johna Zorna je naslovom, kao i sadržajem rastegnuta, od Adorna do Johna Zorna, u neku ruku “od A do Z”, ali zapravo se u naslovu krije stanoviti sarkazam.

Naime, knjiga počinje teškim tekstom uvaženog njemačkog filozofa i estetičara glazbe Theodora Adorna koji je o jazzu mislio sve najgore, a njujorški saksofonist i skladatelj najširih obzora, John Zorn, čiji tekst zatvara dio o povijesti i teoriji jazza, upravo je jedan od najgorljivijih boraca protiv ikakvih žanrovskih ograda u glazbi.

U knjizi će, dakle, u skladu s naslovom, tako strogi čitalac ili pripadnik tvrde jazz policije naći i tekstove kojima će prigovoriti da im možda i nije mjesto “u knjizi o jazzu”. Ipak, priređivač Saša Drach je zadržao pravo da u knjigu uvrsti najbolje ili najzanimljivije od onoga na što je u svojim čitalačkim lutanjima naišao i za što drži da ima smisla podijeliti sa onima koji o jazzu (mimo same glazbe) žele znati više.

Predstavljanje knjige u izdanju Sandorfa održat će se u ponedjeljak 27. svibnja u 20,30 sati u Kulturnom centru Mesnička u Zagrebu, a u predstavljanju sudjeluju Saša Drach (kritičar i prevodilac), Vojo Šindolić (pjesnik i prevodilac), Davor Hrvoj (jazz promotor i kritičar), Nikica Gilić (filmolog) i Melanija Pović Jagarinec (urednica jazz emisija na HRT-u).

Ova antologija tekstova o jazzu iz pera samih jazz glazbenika i/ili teoretičara, podijeljena je na tri dijela: Teorija i povijest svjetskog jazza; Jazz, književnost i strip, te Jazz u Hrvatskoj.

U prvom dijelu - Teorija i povijest svjetskog jazza - ima tekstova koji se bave promišljanjem vrijednosti jazza (Theodor Adorno, Eric Hobsbawm, Rašeljka Krnić, Antun Tomislav Šaban, Tina Lešničar, Wynton Marsalis & Herbie Hancock, Nicholas Peyton, John Zorn...), zatim tekstova koji nude šire povijesne preglede (Boris Vian, Milen Alempijević, Manfred Eicher i ECM...) i tekstova autobiografskog ili biografskog karaktera koji govore o životu i radu pojedinih glazbenika, kao i o prilikama u doba u kojem su stvarali (Billie Holiday, Louis Armstrong, Duke Ellington, Charles Mingus, Gary Burton, Astor Piazzolla...).

Drugi dio - Jazz, književnost i strip - nudi radove svjetskih, ali i naših autora, koji su ili inspirirani jazzom, ili pak pojedinim glazbenicima, od Francisa Scotta Fitzgeralda i Josefa Škvoreckog, preko Williama Saroyana, Donalda Barthelmyja, Jacka Kerouacka, Julia Cortázara, Harukija Murakamija i Amirija Barake, do Josipa Novakovića, Mate Matišića i Danijela Žeželja.

U trećem dijelu - Jazz u Hrvatskoj - pokušava se popuniti možda najveća praznina u našoj publicistici i nizom prikupljenih tekstova ponuditi što više informacija o jazzu na našim prostorima, od legendarnog promotora i pedagoga Mire Križića, te skladatelja i kroničara Ive Körblera, preko novijih, tematskih tekstova o Bošku Petroviću; Tamari Obrovac ili o jazzu na našem filmu, sve do odabranih sinopsisa emisija Svijet jazza, s Trećeg programa Hrvatske radiotelevizije, koje su pratile vrlo živu hrvatsku jazz scenu tijekom 2017. i prve polovice 2018. godine. (Jazz na Akademiji, Chui, projekt Spiritual Market Vedrana Ružića, Hrvatski etno jazz, Zagreb Guitar Festival, Jazz na Bienalleu, Jazz u umjetnosti Danijela Žeželja, Pat Metheny u Zagrebu, Splitski klub obožavatelja Johna Coltranea, Ljubljana jazz festival, Jazz na Dimensions festivalu, Jazz ex tempore Elvisa Stanića, Rab jazz festival, projekt Elfin Farewell Zvjezdana Ružića, proslava stogodišnjice rođenja Theloniousa Monka, Problemi, 70 godina jazz orkestra HRT-a, Nova klupska scena, Jazz u fotografijama Damila Kalogjere, Richard Galliano u Zagrebu, Dianne Reeves u Zagrebu, Jazz Beat).

Knjiga će se na promociji moći kupiti po promotivnoj cijeni, a nakon predstavljanja slijedi jam session.