SVEČANOST JE KAD LJUDI POPUT NJEGA DOLAZE OVDJE Claudio Magris u svojim se djelima bavi paradoksom kako se iz zla može roditi nešto dobro

RIJEKA - Ugledni talijanski intelektualac Claudio Magris, nagrađivani tršćanski pisac i stručnjak za srednjoeuropsku povijest i kulturu, boravio je u nedjelju u Rijeci, gdje je kao gost 10. riječkog festivala autora i sajma knjiga vRIsak s nekoliko istaknutih pisaca i prevoditelja razgovarao o svojem književnom stvaralaštvu i vezama s hrvatskim kulturnim prostorom.

Autor više od trideset knjiga, od kojih su mnoge prevedene i na hrvatski, Magris je u trajnom dijalogu s hrvatskom književnošću i kulturom: knjigama, velikim intervjuima, sudjelovanjem na književnim manifestacijama, tekstovima koje piše o našim piscima u Italiji, te kao dramatičar.

vRIsak ga je ugostio u antikvarijatu Ex libris kao jednog od niza istaknutih europskih pisaca koji sudjeluju u jubilarnom programu 10. festivalskog izdanja.

Uvodno je o uvaženom gostu govorio akademik, pjesnik i prevoditelj Tonko Maroević. Istaknuo je kako je riječ o čovjeku velike erudicije, iznimne kulture i kritičke svijesti koja stvari sagledava originalno, sa svježinom, otvara nove poglede, dira rane, "naprosto svjestan da su to stvari koje je povijest učinila, povijest koja je bila naporna, teška i dramatična".

"Iz knjige u knjigu, Magris je od erudita i intelektualca postao sve više rapsod ove epohe i ovih prostora; na neki način postao je umjetnik u mnogo određenijem smislu riječi, čiji su siže reinterpretacije zbilje u kojima se možemo prepoznati. Djelo Claudija Magrisa nam je velika lekcija humanizma, razumijevanja prema drugome", poručio je.

Magris je zahvalio organizatorima i Rijeci što su ga ugostili, svim svojim hrvatskim čitateljima na toplom prijemu njegovih djela i Maroeviću na komentaru.

"Govoreći o toj progresiji u mojim djelima, potrebi za narativnijim odnosno romanesknijim oblicima, za integracijom s maštom, želio bih upozoriti na odnos između povijesti i romana, jer povijesni roman ne može biti linearan, on mora slijediti nit života, sve činjenice na koje naiđe", rekao je.

"Istim jezikom kojim se u 19. stoljeću moglo pisati romane, moglo se obraćati i javnosti. Nasuprot tome, velika djela 20. stoljeća zapravo su nesavršena, ne podrazumijevaju mogućnost dohvaćanja svega onoga definiranog po nekoj estetici zaokruženim djelom", istaknuo je.

Zato je on krenuo drugim putem i osim vlastitog govora i glasa morao je u pisanju uzeti različite registre, pa je krenuo čak i prema groteski, dodao je pisac. U svojim se djelima bavi paradoksom, "pitanjem kako se iz zla može roditi nešto dobro", jer "važna je sposobnost da vidimo sebe kao druge i to je odnos koji vrijedi u današnjem svijetu", dodao je.

Claudio Magris (1939.), prozaist, kritičar, polihistor i istraživač mikrosvjetova Srednje Europe jedan je od vodećih talijanskih pisaca čija su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Predavao je njemački jezik i književnost na Sveučilištu u Torinu i Trstu te na različitim sveučilištima izvan Italije. Od 1994. do 1996. bio je zastupnik u talijanskom parlamentu. Dugogodišnji je kolumnist dnevnika Corriere della Serra.

Autor je više od trideset knjiga, među kojima se ističu "Habsburški mit u modernoj austrijskoj književnosti" (1963.), "Itaka i dalje" (1982.), "Trst: identitet granice" (u suradnji s A. Arom, 1987.). Njegov je magnum opus "Dunav" (1986.), kojim prelazi granicu između eseja i fikcije. Kulturalno putovanje u prostoru i vremenu nastavlja i u djelima "Ono drugo more" (1991.) I "Mikrokozmi" (1998.). Piše i kazališna djela te radiodrame.

Magrisove knjige "Dunav", "Al' povijesti nije kraj" (2006.), "I tajno i javno" (2015.) i "Obustaviti postupak" (2015.) na hrvatskome je objavio nakladnik Fraktura.

Književnik i novinar Milan Rakovac istaknuo je kako je Magris jedan pisac širokog tematskog zamaha, "noir 'Triestin', i to 30 godina prije pojave noirea kao podžanra", koji piše "blistavu, kompaktnu, tvrdu, jezgrovitu prozu koja čovjeka ostavlja bez daha".

"Svečanost je kad ljudi poput njega dolaze ovdje, ostavljaju knjige koje su možda više pouka, učiteljsko djelo za čovjeka koji želi pisati", dodao je Rakovac, napomenuvši kako možemo biti jako ponosni da je ono što je stiglo u naše krajeve nakon "Dunava", uvijek stiglo s Ljiljanom Avirović u glavnoj prevoditeljskoj ulozi.

Avirović je, uz novinara, pisca i prevoditelja Nikolu Petkovića, također sudjelovala u razgovoru s istaknutim gostom.