Kada se gleda ove stare fotografije, na prvi pogled je jasno, iza njih stoji osoba po čijem bi se životu mogao snimiti film. On je primjer hrvatske ljevice, iz doba kada su teme bile skroz neke druge, duboki idealizam i opasan život.
August Cesarec rođen je 4. prosinca 1893. godine u Zagrebu u obitelji stolarskog radnika. Nižu dječačku školu završava s odličnim uspjehom, te potom upisuje Kraljevsku realnu gimnaziju.
Kao politički angažiran osmoškolac, sudjeluje u organizaciji đačkog generalnog štrajka i u demonstracijama protiv bana Cuvaja. Prve tekstove objavljuje u Pobratimu i Valu. Nakon atentata na bana Cuvaja, August Cesarec je kao sudionik u atentatu uhapšen još istog dana, 8. lipnja 1912. godine. Osuđen je na pet godina robije, što je kasnije preinačeno na tri.
U prosincu 1918. uključuje se u rad prvih ilegalnih komunističkih organizacija. S Miroslavom Krležom uređuje polumjesečnik Plamen, piše pjesme, prozu, dramske tekstove, eseje, kritike i članke. Izlazi mu prva knjiga pjesama Stihovi.
Noć pred vješanje Alije Alijagića, ubojice ministra Milorada Draškovića, 1922. godine Cesarec je probdio s osuđenikom i o tom iskustvu piše u Posljednjoj Alijinoj noći. U listopadu putuje u Sovjetski Savez i sudjeluje na Četvrtom kongresu Komunističke interacionale. Po povratku uhapšen je u Mariboru zbog ilegalnog prelaska granice te osuđen na tri mjeseca zatvora. Nakon izlaska iz zatvora piše u Borbi, Književnoj republici, Savremeniku, Novoj Europi, Obzoru. Piše studiju o društvenim i političkim prilikama u Hrvatskoj ‘Stjepan Radić i republika‘.
Ponovno je uhapšen 6. siječnja 1929. i u zatvoru ostaje do 6. ožujka. Piše tekstove o Freudovoj psihoanalizi i Adlerovoj individualnoj psihologiji i krajem 1932. pokreće list Glas Trešnjevke. U moskovskim i lenjingradskim arhivima istražuje život Eugena Kvaternika. Boravi u Španjolskoj „da bi pisanom riječju pomogao borbu protiv fašizma“. Njegova drama Sin domovine postavljena je na pozornici HNK u Zagrebu u režiji Branka Gavelle.
August Cesarec uhapšen je godinu kasnije, 15. travnja 1941. godine. Najprije boravi u zatvoru u Petrinjskoj, pa u Savskoj i u Kerestincu. Veliki broj hrvatskih komunista, među njima i August Cesarec, nastradao je zbog nesporazuma u organizaciji bijega. Strijeljan je 17. ili 18. srpnja i pokopan najvjerojatnije na Dotrščini.
"U široj javnosti August Cesarec zapravo ne postoji - nema novih izdanja, nema filmova, dramskih predstava, radio drama - a s druge strane znanstvenici i tzv. stručna javnost ga - pogotovo u zadnje vrijeme - puno čita i puno piše o njegovu djelu", kaže Nenad Rizvanović, odganizator multimedijalnog događaja ‘August Cesarec: Argumenti za revoluciju‘, koji će se održati na Subversive festivalu u KIC-u u Zagrebu 8.-10. svibnja ove godine. Tim su povodom i istražili njegov život...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....