‘NEMA AMBICIJA‘

Otac je smatrao da premalo uči, brinuo je. Postao je jedan od najpoznatijih znanstvenika svijeta

Stephen Hawking

 Norbert Michalke/Imagebroker/Profimedia/Norbert Michalke/imagebroker/profimedia
Nova biografija Georgea Farmela prvi put donosi šifrirane zapise Franka Hawkinga i rijetke obiteljske fotografije.
Nova biografija Georgea Farmela prvi put donosi šifrirane zapise Franka Hawkinga i rijetke obiteljske fotografije.

Stephen Hawking bio je planetarna znanstvena ikona, no njegov otac Frank tijekom sinovih studentskih dana bio je zabrinut za njegovu budućnost. Nova Hawkingova biografija autora George Farmela, koja će biti objavljena u rujna u izdanju izdavačke kuće John Murray, donosi uvid u dnevnike Franka Hawkinga (1905.-1986.) dijelom pisane u šiframa.

Nagrađivani znanstveni pisac Farmelo dobio je jedinstveni uvid obiteljske dokumente i fotografije koje su mu ustupila Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim. - Bio je to divan, potpuno neočekivan bonus dobiti pristup ovim dnevnicima i dokumentima. Oni su 24-karatni izvor informacija o životu Stephena Hawkinga, posebno o njegovim formativnim godinama i mučnim mjesecima nakon što mu je dijagnosticirana bolest motornih neurona kada je imao samo 21 godinu – izjavio je George Farmelo za Guardian.

image
Homer Sykes/alamy/profimedia/Homer Sykes/alamy/profimedia

Stephen Hawking (1942.-1918.) rođen je u Oxfordu gdje su se njegovi roditelji sklonili iz Londona pod udarom stalnih nacističkih bombardiranja. Hawkingov otac Frank bio je medicinski istraživač specijaliziran za tropske bolesti, a majka Isobel je između ostalih bila porezna inspektorica i tajnica te predratna članica Britanske komunističke stranke. Iako je mladi Stephen bio genijalac koji je sa 17 godina upisao studij fizike na Oxfordu, njegov otac je 1961. godine bio zabrinut za sinovu budućnost. "Malo smo zabrinuti zbog toga kako Stephen odrasta. Mota se po kući s malo inicijative i ne uči puno. Isobel kaže da ima kompleks manje vrijednosti u odnosu na mene (nema potrebe za tim) i da je izgubio vjeru u fiziku u Oxfordu, misleći da je inferiorna umjetnosti. Velika je šteta ako je tako. U njegovim godinama imao sam goruću ambiciju napredovati, i da sam samo imao upola njegove prednosti, prošao bih puno bolje", zapisao je Frank Hawking u dnevniku koji je vodio više od 60 godina.

Dok je bio doktorand na Cambridgeu, Hawkingu je u dobi od 21 godine dijagnosticirana mu je aminotrofična lateralna skleroza (ALS), teška i neizlječiva bolest. Bio je to šok za mladog genija, ali i za njegova oca, kao i cijelu obitelj. " Smatram da je to sporo i užasno iskustvo sa Stephenom. Sve je tako užasno sporo i dugotrajno. A njegov govor je tako spor i teško ga je razumjeti da je razgovor vrlo težak. Jako mi ga je žao i učinit ću sve što mogu za njega. Ali ne uživam biti s njim", zapisao je Frank Hawking u svom dnevniku 1967. godine.

Stephen Hawking priznanje u znanstvenim krugovima stekao je svojim radovima iz kozmologije, posebice o crnim rupama dok mu je globalnu popularnost donijela knjiga "Kratka povijest vremena" iz 1987. godine prevedena na 44 jezika i prodana u 25 milijuna primjeraka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. svibanj 2026 12:55