Riječka kriza: ‘Izazivamo tumačenja da je cijeli grad bio poligon za ubojitu ideologiju, obuzet D‘Annunziovom karizmom‘

“Rijeka, najmanja poslijeratna država sljednica, savršena je prilika za razotkrivanje napete, pragmatične drame života na ruševinama jednog carstva. Izvlačenje jednog od najpoznatijih poslijeratnih nacionalističkih revolta protiv Wilsonove diplomacije na površinu podsjeća nas na to da moramo biti oprezni kad pretpostavljamo da je politika koja se temeljila na nacionalnosti bila uzrok mnogim nedaćama koje su snašle države sljednice. Povijest Rijeke daje nam za pravo da osporimo mnoge takve pretpostavke i na nov način analiziramo poslijeratnu povijest i promašaje koji će kao bauk opsjedati Europu u nadolazećim desetljećima“, stoji u opisu nove knjige „Riječka kriza“ život nakon Habsburške monarhije koja je nakon izlaženja postala pravi hit među čitateljima, kako navodi izdavač knjige Naklada Ljevak.

“No da bismo shvatili kako realnost života nakon propasti država utječe na naše shvaćanje Europe poslije Prvog svjetskog rata, moramo biti svjesni da su priče koje smo učili i prepričavali gotovo stotinu godina zapravo prikrivale tu realnost. Tek tada moći ćemo shvatiti koliko stvarna povijest ove žarišne točke od grada u pitanje dovodi ne samo naše tumačenje događaja u Rijeci nego i događanja diljem postimperijalne Europe”, nastavlja se opis, a za priču koja se nalazi u knjizi govori se kako je predobra da bi ostala neispričana.

Knjigu je napisala Dominique Kirchner Reill profesorica povijesti na Sveučilištu u Miamiju. Njezinu prvu knjigu Nationalists Who Feared the Nation: Adriatic Multi-Nationalism in Habsburg Dalmatia, Trieste, and Venice objavio je Stanford University Press 2012. godine, a za nju je dobila nagradu Center for Austrian Studies‘ Book Award i posebno priznanje nagrade Smith.

Knjiga koju je napisala 2020. godine, The Fiume Crisis: Life in the Wake of the Habsburg Empire, također je dobila posebno priznanje Jelavich Book Prize. Dominique još radi i kao urednica niza knjiga Central European Studies Sveučilišta Purdue, izvršna je članica Društva za talijanske povijesne studije, članica odbora časopisa Contemporary European History, potpredsjednica Srednjoeuropskog povijesnog društva i članica odbora Instituta za austrijsko-američke studije Botstiber.

Samu je knjigu na hrvatski preveo Mišo Grundler iz Slatine koji je magistrirao švedski i engleski jezik i književnost u Zagrebu, a sada prevodi knjige sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika. Od 2011. godine radi kao prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje prevodi serije i filmove.

On predaje i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bavi se i usmenim prevođenjem na književnim festivalima, kao i poslovima sudskog tumača. Dosad je objavljeno oko 40 njegovih prijevoda među kojima se ističu dijela Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Simona Strangera, Larsa Svendsena i Dorthe Nors. Dobitnik je nagrade „JosipTabak” 2023. godine za prijevod sonetnog vijenca danske pjesnikinje Inger Christensen Dolina leptira.

„Kombinirajući talijanske i hrvatske izvore, Dominique Kirchner Reill nudi dubinsku interpretaciju Riječke krize koja proturječi tradicionalnim tumačenjima da je cijeli grad između 1919. i 1921. bio svojevrsni poligon za jednu od dviju ubojitih ideologija 20. stoljeća obuzet D‘Annunziovom karizmom“, komentirao je knjigu Michael Martens, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Natka Badurina, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Udinama, naglašava kako je ova knjiga vrlo bitna za spoznaju alternativnih povijesnih puteva za razumijevanje tragedija dvadesetog stoljeća.

„Svijet koji s njome oživljava snažno podsjeća na jednu drugu višenacionalnu tvorbu – Europsku uniju, koju danas pokušavamo spasiti od krize. Riječani s početka dvadesetog stoljeća, dražesnim arhaizmom Rikarda Lenca rečeno, bili su pravi Evropejci“, nadodala je.

Pieter Judson, autor knjige Povijest Habsburškog Carstva, roman je okarakterizirao kao izvrsnim, pametno zamišljenim i lijepo napisanim. Za autoricu kaže da ima nevjerojatan dar za otkrivanje fascinantnih priča lokalnih ljudi koje potom koristi za rasvjetljavanje većih pitanja.

„Time nas tjera da dubinski preispitamo kako razumijemo povijest neposrednog poslijeratnog razdoblja u Europi. Ovakva povijest odozdo preispituje ustajale nacionalističke izvjesnosti i zorno prikazuje kako su zajednice radile na stvaranju vlastitih opcija u izazovnom poslijeratnom svijetu“, istaknuo je za kraj.