'RADIKALNO ŽRTVOVANJE' TERRYJA EAGLETONA 'Taj pojam zrači mazohizmom, samoprijezirom i morbidnom nesklonošću onome od čega se život sastoji'

ZAGREB - Knjigu teoretičara kulture Terryja Eagletona "Radikalno žrtvovanje" u kojoj analizira žrtvovanje kao temelj suvremenog ali i drevnog društvenog poretka, objavila je zagrebačka izdavačka kuća "Ljevak".

Eagleton u knjizi (215 str.) kroz pet poglavlja kulturološki analizira žrtvovanje od Starog i Novog zavjeta i kroz djela Aristotela, sv. Augustina, Hegela, Kierkegaarda, Dostojevskog i Nietzchea do suvremenih mislilaca poput Jacquesa Derride, Alain Badioua, Giorgia Agambena i Slavoja Žižeka.

Navodeći kako se žrtvovanje baš i nije pokazalo jednim od glamuroznijih pojmova modernog doba jer previše podsjeća na samoponiženje i samouskraćivanje u svrhu kažnjavanja, autor analizira žrtvovanje kroz teologiju, književnost, politiku i filozofiju.

"Taj pojam zrači određenim mazohizmom, samoprijezirom i morbidnom nesklonošću onome od čega se život sastoji. Počinje u obliku pokušaja da se odobrovolji nesmiljeni Bog, a kulminira prodornim zovom fašističke Domovine, s nekrofilskim obredima i ceremonijalnim samožrtvovanjem", navodi Eagleton.

Autor u predgovoru navodi i da teme kao što su ljubav, smrt, patnja, žrtva, zlo, mučeništvo, opraštanje i sl., nisu popularne među današnjim teoretičarima kulture i politike, već se njome češće bave teolozi.

No, upozorava i da su danas mnogi sekularni stavovi o judaističkome i kršćanskome nasljeđu prepuni predrasuda i silno neupućeni, kao što su i oni stavovi npr. kojima je socijalizam tek pitanje gulaga ili feminizam tek nesretna posljedica toga što žene prirodnu skromnost i dostojanstvo bacaju u vjetar.

Stoga je jedan od polemičnijih ciljeva knjige, ističe Eagleton, pokazati koliko su neki od tih stavova uistinu žaljenja vrijedne lakrdije.

"Kada je riječ o teologiji, čak i najprofinjeniji sekularni mislioci izlažu se opasnosti od toga da ugaze u živo blato izlizanih klišeja i urnebesnih pogrešnih predodžaba", smatra autor.

Terry Eagleton (1943.) utjecajni je teoretičar kulture i profesor engleske književnosti na engleskom Sveučilištu u Lancasteru. Napisao je pedesetak knjiga o temama poput književne teorije, postmodernizma, religije, politike i ideologije. Na hrvatski jezik su mu prevedene knjige "Književna teorija", "Ideja kulture", "Teorija i nakon nje", "Sveti teror", "Smisao života", "Razum, vjera i revolucija", "O zlu", "Zašto je Marx bio u pravu", "Nevolje sa strancima", "Kultura i smrt Boga" te "Kultura".