Sumerani su u mnogo čemu bili prvi: osvit civilizacije vezuje se baš uz taj narod nepoznatog porijekla koji je prvi počeo upotrebljavati pismo, zapisao prve zakone (Hamurabi), osmislio sistem navodnjavanja, imao prve škole i rječnike, ostavio nam u nasljedstvo prvo veliko književno djelo (Gilgameš), uostalom prvi počeo fermentirati pivo... O Mezopotamiji, "kolijevci civilizacije" u porječju Eufrata i Tigrisa (Mezopotamija na grčkom znači "zemlja između rijeka"), u nas nema toliko dostupne literature kao o Egiptu ili antičkoj Grčkoj i Rimu, pa je nedavno izašla monumentalna monografija "Mezopotamija: stara umjetnost i graditeljstvo" Zainab Bahrani vrlo dragocjena prinova na polici znanja o starim narodima i prapočecima svijeta.
Monografija glavne momente povijesti, uređenja društva, tehnoloških dostignuća, a potom i karakteristike umjetnosti, najvažnija djela i arheološka otkrića, iznosi sukcesivno: još od prvih naselja u donjem toku Eufrata i Tigrisa koja se datiraju u 9600. p. n. e. pa sve do carstva Sasanida i uspona islama u 7. st. n. e. Lavovi, krilati bikovi, plave opeke, valjkasti pečati, klinasto pismo, zigurati, obredne i zavjetne figure, reljefi s prizorima bitaka ili lova, umjetnički predmeti izrađeni fascinantnom vještinom, obilato su predstavljeni u knjizi, uz fotografije, nacrte gradova i mape, te priču iznesenu s autoritetom vrhunske ekspertice. Naime, knjiga je djelo autorice više studija i analiza o umjetnosti drevnog Bliskog istoka Zainab Bahrani, profesorice povijesti umjetnosti i arheologije na Columbiji, nekoć kustosice u Metropolitan Museum of Art i savjetnice Ministarstva kulture Iraka, aktivne arheologinje koja je vodila iskapanja u Iraku, Siriji i Turskoj.
Sumerane nasljeđuje semitski narod Akađana a u Mezopotamiji potom nastaju moćna i dugotrajna carstva: asirsko i babilonsko. Taj bogati tok starih kultura čiji se vrhunci protežu kroz tri milenija prati i stvaranje fascinantne umjetnosti koja je, za razliku od drugih drevnih civilizacija u dolinama Nila i Inda te u drevnoj Kini, otkrivena relativno nedavno, tek u 19. stoljeću.
Monografija je opremljena malim priručnim leksikonom ključnih pojmova, važnih ličnosti mezopotamske povijesti, bogova, božica te najvažnijih istraživača. Posebno je dragocjen epilog koji skreće pažnju na uništavanje spomenika i lokaliteta od invazije na Irak 2003. godine naovamo: upamćene su brojne devastacije, crno tržište na Zapadu preplavili su mezopotamski artefakti, američke vojne baze u Uru i Babilonu ostavile su za sobom znatnu štetu... Tada su stradala i mnoga remek-djela kao što je bio minuciozno klesan, preko dva metra visok kip kralja Atlua iz Hatre ili alabasterna vaza iz Uruka, "prvi strip na svijetu", razbijena 2003. za vrijeme pljačke Iračkog muzeja u Bagdadu...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....