INTERVJU SEID SERDAREVIĆ

POČINJE FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI 'Naš koncept je jednostavan: dovesti najveće'

 Goran Mehkek / CROPIX

Tridesetak hrvatskih i stranih pisaca gostovat će na Festivalu svjetske književnosti koji će se održati od 5. do 17. rujna u Zagrebu. O manifestaciji čiji je jedan od ciljeva i popularizacija knjige i čitanja razgovarali smo sa Seidom Serdarevićem, glavnim urednikom nakladničke kuće Fraktura koja organizira Festival.

PREMINUO VELIKI IRSKI PJESNIK U 74. godini umro Seamus Heaney dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Zašto ste se odlučili pokrenuti Festival svjetske književnosti?

- Osjetili smo da postoji prostor za jedan veliki festival književnosti u Zagrebu. U Hrvatskoj postoje neki dobro uhodani festivali kao što je Festival europske kratke priče (FEKP) ili Pulski sajam knjiga, ali naš je festival potpuno drukčije koncipiran. Dok, primjerice, FEKP daje priliku mlađim autorima, nerijetko još uvijek nedovoljno afirmiranim autorima kratkih priča, mi smo usmjereni na prva imena europske i hrvatske književnosti. Tijekom deset dana, koliko će trajati festival, u prostorima našeg partnera, Zagrebačkog kazališta mladih, bit će organiziran cijeli niz događanja: od razgovora jedan na jedan, preko okruglih stolova, sve do posebno nam važnog segmenta - likovnih programa. Ta interakcija između likovnog, glazbenog i književnog djela programa jedno je od mjesta razlike ovog i ostalih festivala u Hrvatskoj. Nastojali smo, nadalje, da hrvatski i strani pisci budu podjednako zastupljeni jer književnost ne postoji bez dijaloga ili interakcije s drugim književnostima. Pisci će tako dobiti priliku da se međusobno upoznaju ne samo prilikom sudjelovanja na okruglim stolovima nego i na neformalnim druženjima. Naravno, sve to vrijedi i za publiku za koju smo se, na nekim ranijim događanjima koja smo organizirali, uvjerili da ima velik interes za pisanu riječ.

Što vi izdvajate kao glavne atrakcije programa?

- Uz pisce kao što su Péter Nádas, Claudio Magris i Jaume Cabré, za koje svi znamo da su europske i svjetske književne zvijezde, tu su i oni koji kotiraju kao zvijezde, ali su možda našoj publici nedovoljno poznati, primjerice Goran Vojnović, jedan od najzanimljivijih slovenskih autora mlađe generacije, ili Gerbrand Bakker, autor romana ‘Gore je tiho’ i ‘Detour’, djela u kojima se nudi drukčiji, iskošeni pogled na stare teme, a za koje je osvojio brojne književne nagrade. Tu je i Peter Terrin - mlada belgijska književna zvijezda, zatim Goce Smilevski, dobitnik Europske nagrade za književnost, ili odlična nizozemska književnica Margriet de Moor. Veseli nas što ćemo zahvaljujući gostovanju Margriet de Moor i Gerbranda Bakkera na festivalu imati i malu nizozemsku književnu ekipu, što nam je jako drago jer je riječ o vrlo ozbiljnoj i aktivnoj književnosti s koje se posljednjih godina dosta prevodilo, ali koja nije dobila pozornost koju zapravo zaslužuje ni u medijima ni kod publike. Dobro je da čitatelji shvate da osim Ceesa Nootebooma i Geerta Maka postoji još cijeli niz odličnih nizozemskih autora.

U više ste navrata isticali važnost likovnog programa. Zašto vam je taj segment toliko važan?

- Organizator tog dijela programa, Tomislav Buntak, uspio je dogovoriti suradnju s nizom likovnih umjetnika mlađe i srednje generacije, koji su uz portrete pisaca napravili i crteže i slike prema motivima književnih djela sudionika festivala. Razlog zbog kojeg smo nastojali povezati književnost i likovnost jest to što nam se čini da se posljednjih nekoliko desetljeća svaka umjetnost odvojila za sebe. Nažalost, to znači da ne postoji pravo istinsko preplitanje među umjetnicima, nema dijaloga među različitim vrstama umjetnosti, sve ono što je nužno i potrebno za razvoj. Možda je iluzorno očekivati kavane kakve su nekoć postojale u Parizu, pa i u Zagrebu, gdje su različiti umjetnici raspravljali i utjecali jedni na druge, ali možda je ovo nekakav novi početak.

Kako su pisci reagirali na likovne radove i kako su se umjetnici uopće podijelili?

- Samo ih je dio pisaca zasad vidio, a reakcije su pozitivne. Proces je izgledao tako da smo izabrali naslove, a onda je 12 umjetnika međusobno dijelilo oslanjajući se na vlastite afinitete. Rezultat je ispao dosta zanimljiv jer su umjetnici kroz crteže i slike, uz pomoć najrazličitijih postupaka, ponudili ne samo svoje interpretacije djela nego su im ona poslužila i kao polazišne točke za ostvarivanje nekih ideja. Tako da je spoj književnosti i umjetnosti stvorio jako zanimljivu interakciju koja će biti i vidljiva u ZKM-u.

Na okruglim stolovima raspravljat će se o raznolikim temama, od distopije sve do veza grada i suvremene književnosti. Kako ste ih birali?

- Teme su prilagođene gostima festivala u smislu da smo htjeli što kompetentnije sugovornike, ali smo nastojali da teme budu što aktualnije: od onih koje su uvijek aktualne poput suočavanja s prošlošću do tema kao što je socijalni aspekt krimića, žanra koji zadnjih godina doživljava nevjerojatan revival svugdje u svijetu. U planu je i razgovor o Prvom svjetskom ratu, uoči obilježavanja 100. godišnjice, ali i rasprava o sedam romana koji su obilježili proteklu godinu, što je dobra prilika da se utvrdi tko je bio zakinut, jesu li žiriji pogriješili i sl. Okrugle stolove vodit će ugledni hrvatski intelektualci, novinari i urednici kao što su Mirjana Rakić, Tvrtko Jakovina, Karolina Lisak Vidović, Vlatka Kolarević, Ante Perković...

Kakvi su planovi za iduću godinu?

- Već sada nam se javljaju neke zvijezde koje su zainteresirane za dolazak, tako da smo počeli dogovarati nastupe. Kako sada stvari stoje, iduće godine namjeravamo skratiti festival, ali zato za svaki dan planiramo nešto više događanja. U svakom slučaju, čim završi festival, počinjemo organizirati gostovanja u 2014. godini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 05:57