U nastavku donosimo:
- razgovor s povjesničarem Gajem Trifkovićem o knjizi More krvi i razlozima njezina međunarodnog odjeka
- pregled ključnih dilema oko ugleda partizanskog pokreta u svijetu naspram njegova osporavanja na ovim prostorima
- što arhivska građa i vojni konteksti otkrivaju o dinamici NOP-a, od unutarnje organizacije do odnosa sa Saveznicima
- uvid u iskustva i stavove sudionika i publike o Sutjesci te mijenjanje percepcija nasljeđa NOB-a
- portret Tita kroz vojnu i političku prizmu te mjesto kolaboracionističkih formacija u ukupnoj slici rata
Već predugo živimo u vremenu u kojem su pseudopovijesni etnoideološki pristupi otvorili prostor parapovijesnom revizionizmu naše novije prošlosti, nastojeći je preraditi ili prilagoditi trenutnim nacionalnim dnevnopolitičkim potrebama s nepodnošljivom lakoćom prizemnih interpretacija i somnambulnih krivotvorina.
‘More krvi‘
Stoga je knjiga "More krvi - vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941.-45." bosanskohercegovačkog povjesničara Gaja Trifkovića, u izdanju nakladničke kuće Ljevak, nezaobilazno djelo za svakoga tko se želi upoznati i suočiti s bȋti Drugog svjetskog rata na našim prostorima, a pogotovo s razvojem, usponima i padovima te fenomenom ovdašnjeg partizanskog pokreta, kao neosporno najjačim gerilskim otporom u ratnoj Europi.
...