Ove godine Booksina Revija malih književnosti predstavlja književnost Islanda. Sljedeći tjedan, tri večeri za redom, od utorka do četvrtka, u zagrebačkoj Booksi biti će čitanja i predstavljanja radova deset islandskih pisca.
Prvog dana festivala, 27. rujna izlazi i antologija naslovljena "Svjetlucaju ledene perle", po prvi put u prijevodu na hrvatski predstaviti će se dvanaest islandskih autorica i autora. Izbor potisuje islandski pisac Sjón.
U utorak u Booksi gostuju Elías Knörr, Ragnar Helgi Ólafsson i Sjón, dan kasnije Eva Rún Snorradóttir, Bergþóra Snæbjörnsdóttir; Sölvi Björn Sigurðsson i Jónas Reynir Gunnarsson, a u četvrtak, 29. rujna gostuju
Ewa Marcinek, Kristín Ómarsdóttir, Sigrún Pálsdóttir i Ásta Fanney Sigurðardóttir.
Revija malih književnosti od 2005. do danas hrvatskoj je publici predstavila niz književnih scena. Prije dvije godine, 2020. bila je posvećena književnostima autohtonih naroda polarnog kruga, nakon toga bio je plan u Zagreb dovesti Islanđane. "Ali, tad je još pandemija bila u zamahu, bilo je teško s putovanjima. Lanjska je Revija bila posvećena domaćoj književnosti, koju smo promatrali također u kontekstu književnosti malog jezika, a književnice i književnici koje smo predstavili su se svi bavili temom ograničenja. Ove godine je situacija puno bolja u smislu organizacijskih mogućnosti, i sad konačno možemo dovesti Islanđane.U svemu tome nam je puno pomogao Sjón, on je bio naš gost prije više godina, ostali smo u kontaktu, pristao je biti selektor autorica i autora za našu ovogodišnju, islandsku, antologiju, on je i suurednik antologije, a pomogao nam je i kontaktirati sve te autorice i autore.", kaže Ivana Dražić, urednica portala Booksa.hr i suorganizatorica Revije malih književnosti.
Prevoditeljice antologije s islandskog su Vanja Veršić i Darija Lazić te Marina Veverec, s engleskog.
"Islanđani su u svojim književnim djelima vrlo skloni ekeprimentima - ekspeirmentu u stihovima, eksperimentu na razini izraza, u smislu komibiniranja različitih vrsta umjetnosti, primjerice Ásta Fanney Sigurðardóttir kombinira crtež i stihove. Kristín Ómarsdóttir, pionirka islandske eksperimentlane književnosti, sama za sebe kaže da piše književnost o eksploataciji žena i radnika. Na Islandu postoji rastuća scena pisaca i spisateljica koji su se doselili na Island, koji tamo žive i pišu na drugim jezicima.", govori Ivana Dražić.
Među deset autora koji dolaze u Zagreb je i Ewa Marcinek, poljska književnica koja živi na Islandu.
U knjizi ‘Poliranje Islanda‘, a naslov je igra riječima, suodnos Poljske i Islanda, piše iskustva konobarice koja se slabo sporazumijeva na islandskom jeziku, tematizira razne situacije nerazumijevanja.
Ragnar Helgi Ólafsson u antologiji je zastupljen ulomkom iz romana "Biblioteka moga oca", dijelom autobiografskog, od oca je naslijedio biblioteku s 6000 knjiga i pripovijeda o pokušajima da se riješi biblioteke. Island je zemlja od svega 400 000 stanovnika, ali ima vrlo živu književnu scenu, tamo se jako puno piše i puno objavljuje i i u tom je kontekstu interesatno vidjeti kako Ólafsson opisuje pokušaj rješavanja knjiga na Islandu, jer i tamo je knjiga, makar ona ukoričena, papirnata, izgubila status važnog predmeta.
Eva Rún Snorradóttir u priči "Sram", uvrštenoj u antologiju, istražuje djevojački sram od vlastitog tijela te odnos muških vršnjaka prema djevojačkom tijelu.
Opisujući književnu scenu na Islandu, Sigrún Pálsdóttir, u razgovoru za Booksa.hr je kazala da je to "Socrealizam 21. stoljeća i politički moralizam nauštrb pjesničkog i književnog šunda."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....