Navršava se 40 godina otkako je ovaj umjetnik agitirao za čitanje po Parizu. I sada je tamo i opet dijeli letke po gradu

Nagovaram ljude da čitaju poeziju. Fragmenti su snažniji, kod kratkog teksta nema ni zabave ni okolišanja", govori slikar i pjesnik Vlado Martek.

Ovih se dana navršava 40 godina otkako Martek agitira za čitanje po Parizu, "Les artistes - aux armes". I sada je tamo, opet distribuira letke po gradu, od groblja i parkova do ulica i bulevara. "Pariz je oduvijek leglo sviju vrsta pobuna, ali i poezije Rimbauda," kaže.

"Poezija je jezična koncentracija, sve drugo je opširno", govori Martek, koji je 37 godina radio u knjižnici Dubrava, paralelno se baveći umjetnošću. Tako je i lijepio po ulicama anonimne i ilegalne samizdate. "Bile su to pjesničke i političke agitacije. Želio sam oživjeti historijske avangarde, produžiti uličnu umjetnost". Neki će se sjetiti njegovih plakata "Čitajte Kamova" ili "Čitajte poeziju" koji su 70-tih i 80-tih bili uočljivi na pocrnjelim zidovima Masarykove, prostoru između Zvečke i Blata, tadašnjoj meki zagrebačke alternative.

"U knjižnici sam vidio da se poezija ne čita ", kaže Martek, "ali sam nastavio. U koji god grad otišao, agitirao bih za njihove pjesnike. U Moskvi sam agitirao za Majakovskog, na crnom papiru crvenim slovima. Naivni idealizam, ali i karnevalizacija ulice, urbani intervencionizam, poriv još iz doba ‘Grupe šestorice‘."

Martek je i autor instalacija, grafita, crteža, grafika, slika i kolaža. Nakon retrospektivne izložbe u Rijeci 2019. za Marteka su se zainteresirali talijanski kolekcionari Zattoni i proljetos mu u Carviji objavili trojezične "Pjesničke i političke agitacije 1978.-2018". Knjiga sadrži Martekov "statement", slike agitacija, fotografije akcija i tekst Igora Zidića iz 1993.

Ujesen je pozvan da na Dotrščini izvede projekt uz obilježavanje Dana žrtava fašizma i ostalog nasilja, kao svojevrsni land-art. Martek je objavio dvadesetak klasičnih knjiga, a o njegovim alternativnim, unikatnim knjigama, poetskim objetkima i liro-mapama Jasna Jakšić i Ivana Klancir pripremaju monografiju za MSU i Likovnu akademiju.