SVIJET KULTURE

Napokon smo dobili medij koji će intenzivno pratiti našu neutaživu potrebu za kulturnim sadržajem

Tanja Tolić i Pavica Knezović Belan
 Darko Tomaš/Cropix
Urednice Tanja Tolić i Pavica Knezović Belan otkrivaju što donosi najvažniji vodič kroz kulturnu ponudu

U nedjelju izlazi Svijet kulture, novi mjesečni magazin Jutarnjeg lista. Uz Nedjeljni Jutarnji i Svijet kulture čitatelji će na dar dobiti novi prijevod "Judite" Marka Marulića na suvremeni hrvatski jezik razumljiv svakom čitatelju, koji su napravili stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Intencija izdavanja magazina o kulturi u Jutarnjem listu postoji dugo, a Svijet kulture kanilo se pokrenuti od prošle jeseni.

- Kako je pandemija odbijala jenjati, tako smo mi prolongirali izlazak našeg magazina za kulturu. Jednostavno smo čekali trenutak kada će se barem jedan dio naših (kulturnih) života vratiti na staro. No, pandemija nas je nečem važnom ipak naučila - da naša potreba za "kulturnom nadogradnjom" nikada ne prestaje.

Naprotiv, naše je društvo imalo sreće da je gotovo cijelo vrijeme pandemijskih zatvaranja onaj temeljni dio kulturnog života ipak bio živ - išli smo u galerije, otvarale su se izložbe, uređivali smo se za premijere, gutali smo novoobjavljene knjige, streamali smo serije, filmove i dokumentarce do besvijesti… No, ono što nam je nedostajalo i što nam već dugo nedostaje je medij koji će pratiti tu našu, zapravo neutaživu potrebu za kulturnim sadržajem, za poniranjem u umjetnost - komentira urednica Svijeta kulture Pavica Knezović Belan.

Zanimljivo i kvalitetno

Odličan dizajn novog magazina potpisuje art-direktor Tomislav Botić.

- Jutarnji list uvijek je imao jaku redakciju kulture, naši su autori već više od dva desetljeća temeljni arbitri onoga što valja na našoj umjetničkoj sceni - Jurica Pavičić, Nenad Polimac, Tomislav Čadež, Patricia Kiš, Aleksandar Dragaš... Njihovi tekstovi već nas godinama usmjeravaju u našim kulturnim potrošačkim željama - kaže Pavica Knezović Belan. - Kulturni prilozi u novinama su odavno ugašeni baš kao i snovi da će ponovno doći vrijeme za njih, pogotovo u tako "zastarjelom" konceptu kao što je print.

No, vremena se mijenjaju, danas je važno pronaći svoju nišu, a davno odbačene stvari iz prošlosti - poput gramofonskih ploča - ponovno nalaze svoju šmekersku publiku. Tako i mi vjerujemo da imamo svoju nišu - publiku željnu interpretacije gomile sadržaja koje svakodnevno guta. Za našu se pozornost bore gomila događaja i streaming platforme, umjetnost se događa na nepreglednim poljanama društvenih mreža - Svijet kulture je tu, između ostalog, da poput svjetionika upozorava na ono zanimljivo i kvalitetno. No, ono čemu smo ponajviše odani je izvrsno pisanje.

Tako smo se otvorili i brojnim vanjskim suradnicima, novim glasovima na sceni. Osim najboljih autora Hanza Medije, poput omiljenog Ante Tomića koji u našem magazinu ima ni više ni manje nego disko večer, za Svijet kulture pišu i mladi književnici poput Nevena Vulića, zatim engleski povjesničar Jonathan Bousfield, novinarskog pera ponovno se primio, samo za Svijet kulture, i ravnatelj Drame zagrebačkog HNK Ivica Buljan, a voditelj galerije Forum i povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović piše o velikom fotografu Josipu Klarici - kaže Pavica Knezović Belan.

Na dvadeset od ukupno šezdeset osam stranica Svijeta kulture izlazi Kritičar, stalni prilog magazina posvećen kritici. U svakom broju donosi tridesetak kritika, preporuka, recenzija i prikaza iz područja književnosti i publicistike, filma i televizije, glazbe, teatra i arta.

- Svijet kulture i njegov prilog Kritičar odgovor su Jutarnjeg lista na čitatelja gladnog kulture, izgubljenog u šarenilu ponude. Ovdje je sve na jednome mjestu: intencija je Svijeta kulture i njegova Kritičara postati najvažniji kulturni vodič u Hrvatskoj. Sam Kritičar zamišljen je u duhu najboljih stranih kritičkih časopisa i na jednome mjestu čitatelju nudi najvažnije od domaće i strane kulturne produkcije. Kritičar informira, provocira i educira. Voli visoku kulturu, ali se ne stidi zabave. S njim je kultura opet uzbudljiva - najavljuje urednica Kritičara Tanja Tolić.

Kritičar je i prvi kulturni prilog u Hrvatskoj koji uvodi nov način ocjenjivanja. Po uzoru na Kirkus Review kvalitetu nekog umjetničkog djela ocjenjuje trima oznakama: kupiti, posuditi ili preskočiti. Kupuje se vrijedno djelo ili djelo koje će se više puta čitati. Posuđuje se ono što je za čitanje jedanput ili što se ne isplati imati doma. Preskače se ono što nije ni za kupnju ni za posudbu, što je izgubljeno vrijeme. Slično vrednovanje primijenjeno je i u ostatku priloga: filmovi i serije te muzika ocijenjeni su zvjezdicama, od jedne do pet, a predstave i izložbe ocjenama gledati, odnosno razgledati i preskočiti.

- Za Kritičar pišu ljudi u čiji ukus vjerujemo: vodeća imena Jutarnjeg lista i cijeli niz vanjskih stručnih suradnika - kaže Tanja Tolić. - Naše su preporuke neovisne, vrsno napisane i utemeljene na znanju. Uz kućne autore poput Ante Tomića, Nenada Polimca, Jurice Pavičića i Aleksandra Dragaša, na projektu smo angažirali i cijeli niz kulturnih radnika i znalaca da nam pišu kolumne.

Žensko stvaralaštvo

- Primjerice, kolumne nam pišu Karolina Lisak Vidović, koja na HRT-u uređuje sjajnu emisiju "Što je klasik?", i Vlatka Kolarović, koja uređuje Treći program HRT-a - nastavlja Tanja Tolić. - Voditeljica najpopularnije knjižnice u Zagrebu, "Bogdana Ogrizovića" na Cvjetnom trgu, Jasna Kovačević svaki će nam mjesec otkrivati koje knjige čitatelji najviše posuđuju i zašto su im se svidjele. Dražen Dabić, vlasnik antikvarijata Bibliofil, predstavljat će nam rijetka knjiška i umjetnička izdanja, a dizajnerica međunarodne karijere Lana Cavar učit će nas što je dobra tipografija. Posebno mi je bilo važno otvoriti prostor za poeziju, pa će pjesnikinja Sanja Baković predstavljati jednog domaćeg ili stranog pjesnika ili pjesnikinju.

Glavna tema prvog broja Kritičara je zaboravljeni roman Simone de Beauvoir "Nerazdvojne", napisan 1954. Francuska filozofkinja nije ga objavila za života zato što se nije svidio njezinu partneru Jean-Paulu Sartreu, a o romanu za Kritičar piše hrvatska filozofkinja Nadežda Čačinovič. Simone de Beauvoir na naslovnici Kritičara, kao i Tena Štivičić na naslovnici Svijeta kulture, nose i dodatnu poruku: želimo otvoriti veći prostor ženskom umjetničkom stvaralaštvu.

Tena Štivičić za Svijet kulture govori o svojoj drami "64", koja će u listopadu biti premijerno izvedena u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, a bavi se temom roditeljstva, posebice majčinstva u suvremenom dobu te potpomognutom oplodnjom. Leon Lučev u opširnom intervjuu pripovijeda o svojoj ulozi u "Murini" Antonete Alamat Kusijanović te o novom filmu koji uskoro počinje snimati u Parizu, na francuskom.

Duga tradicija pisanja

Ivan Kožarić i Joseph Beuys rođeni su prije točno stotinu godina, a zagrebački Muzej suvremene umjetnosti nakon duge retrospektivne izložbe Kožarića priprema i izložbu Josepha Beuysa. O vezama i značajkama dvojice umjetnika govore kustosi MSU-a Antun Maračić i Radmila Iva Janković.

Svijet kulture donosi i esej o seksu u hrvatskoj književnosti te priču o umjetničkoj koloniji na Silbi 1970-ih na koju su dolazili Johnny Štulić, članovi Laibacha i mnogi drugi.

Zašto kulturni prilog sada? Ili zašto opet?

- Najprije, Jutarnji list ima dugu tradiciju pisanja o kulturnim sadržajima: Bestseler koji smo svojedobno objavljivali bio je najčitaniji i najugledniji prilog te vrste u Hrvatskoj. Svijet kulture i Kritičar nastavljaju se na to dobro naslijeđe – kaže Tanja Tolić. - Uz to, najvažniji argument za proizvodnju i konzumaciju kulturnih sadržaja jest što oni proizvode - osjećaj smisla i svrhe, "dobro utrošenog vremena", u pitanju je sadržaj koji "obogaćuje osobnost". Kulturni sadržaji potiču i zadovoljavaju znatiželju i želju za znanjem, stvaraju u osobi osjećaj kreativnosti već time što konzumira kreativan sadržaj.

To je i vrsta sadržaja prema kojem nastojimo usmjeriti djecu i mlade, upravo zato što kulturni sadržaj percipiramo kao materijal koji obrazuje, obogaćuje, izgrađuje ličnost, stvara "prave vrijednosti". Kultura nisu samo kulturni sadržaji nego i posljedica kulture - primarno, ideje koje oblikuju naš svijet, svjetonazor, stavove, uvjerenja, ukus i identitet. Kultura oblikuje društvo. Onaj koji sudjeluje u oblikovanju odnosno posredovanju kulture, sudjeluje i u oblikovanju društva - zaključuje Tanja Tolić.

Prvu naslovnicu Svijeta kulture, na kojoj je Tena Štivičić, snimio je Ivan Posavec.

- Ivan Posavec je vjerojatno najveći živući aktivni hrvatski fotograf. Raditi s Posavcem je pjesma, a njegove nam fotografije daju, nadam se, onaj okus sirove štampe iz osamdesetih, na što se pomalo i furamo. Ako se nešto pokazalo vitalnim u ova teška vremena, onda je to umjetnost u svakom obliku.

Ono za čime zajednica već dulje vrijeme vapi je medij koji će omogućiti kritičku recepciju kulturne produkcije, kao i platformu za predstavljanje novih protagonista i pojava. Svijet kulture želi biti pozornica za sve novo što se događa i bacati novo svjetlo na (ustajali) kulturni kanon. Procijenili smo da je došlo pravo vrijeme za nas - zaključuje Knezović Belan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:15