Znanstveni simpozij

Na Filozofskom fakultetu domaći i strani stručnjaci o hrvatsko-srpskim književnim i kulturnim odnosima

Izlaganja će se održavati u Vijećnici Filozofskog fakulteta 22. i 23. studenoga

 Damir Krajač/Cropix
Simpozij je posvećen Stanku Koraću (1929. - 1994.) koji je svoj rad usredotočio na proučavanje hrvatske i srpske književnosti i kulture

Sutra i prekosutra na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bit će održan međunarodni znanstveni simpozij posvećen Stanku Koraću (Čemernica, 1929. – Beograd, 1994.), koji je svoj rad usredotočio na proučavanje hrvatske i srpske književnosti i kulture, te svojim znanstvenim i stručnim projektima i inicijativama iz područja istraživanja književnosti i kulture Srba u Hrvatskoj ostavio značajan trag u hrvatskom i srpskom kulturnom pamćenju. Povod skupa je 30. godišnjica Koraćeve smrti, a sam skup bit će usredotočen na teme iz područja Koraćevih užih znanstvenih interesa – prvenstveno raznih aspekata hrvatsko-srpskih književnih i kulturnih odnosa. Sva izlaganja bit će održana u Vijećnici Filozofskog fakulteta.

Budući da se Koraćev znanstveni i stručni rad doticao značajnih pitanja hrvatske kulture kao multinacionalne i multilingvalne, najavili su organizatori, na simpoziju će niz domaćih i inozemnih znanstvenika svojim temama pristupiti upravo s pozicija inter-, intra- i multikulturalnosti.

image

Prof. dr. sc. Dušan Marinković, jedan od organizatora skupa

Bruno Konjević/Cropix

Organizatori simpozija su Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, SKD Prosvjeta i Srpsko narodno vijeće, a predsjedatelji organizacijskog odbora su prof. dr. sc. Dušan Marinković te izv. prof. dr. sc. Virna Karlić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Stanko Korać diplomirao je jugoslavistiku 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a tu je 1961. i doktorirao disertacijom o hrvatskom romanu u doba moderne. Radio je isprva kao profesor u Karlovcu, potom je od 1968. bio urednik u Srpskome kulturnom društvu, odnosno Izdavačkome poduzeću Prosvjeta u Zagrebu. Godine 1991. otišao je u Beograd. Bavio se proučavanjem hrvatske i srpske književnosti, a posebno književnim radom Srba u Hrvatskoj. Objavio je knjige "Andrićevi romani ili svijet bez boga" (1970), "Svijet, ljudi i realizam Vladana Desnice" (1972), "Hrvatski roman između dva rata 1914–1941" (1972), "Srpski roman između dva rata 1914–1941" (1982), "Patnja i nada" (1982), "Prirodno stanje svijesti u Ćipikovom djelu" (1987), "Pregled književnog rada Srba u Hrvatskoj" (1987), "Modeli pripovijedanja" (1991) i dr. Priredio je sabrana djela Vladana Desnice te zbornike o kulturnoj baštini Srba u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 11:14