U nastavku donosimo:
- usporedbu distopija Georgea Orwella i Aldousa Huxleyja u kontekstu današnje kulture ekrana
- što o pismenosti, linearnom mišljenju i medijima pišu Walter Ong, Nicholas Carr i povjesničarka Elizabeth Eisenstein
- iskustva i stavove sveučilišnih nastavnika o čitanju klasika i izazovima razumijevanja složenih fabula
- pregled moralne panike oko društvenih mreža te argumente kulturnog teoretičara Neila Postmana
- raspravu o društvenim i političkim posljedicama zamiranja čitateljske pažnje u eri streaming platformi i „drugog ekrana”
Mnogi nezadovoljnici devijacijama suvremenog svijeta kao najznačajnijeg književnog proroka dvadesetog stoljeća navode britanskog pisca Georgea Orwella. Orwellova se distopija "Tisuću devetsto i osamdeset četvrta", napisana još 1949. godine, isprva može doimati kao legitiman izbor. Ogorčen Staljinovom vlašću u SSSR-u te neprijateljski nastrojen spram etatizma i centraliziranog gospodarstva, Orwell je razradio društvo obilježeno totalitarizmom, sveprisutnim nadzorom, cenzurom misli i ispiranjem mozgova, a sociopolitički rječnik dopunio je pojmovima poput "novogovora", "Velikog brata" i "misaonog zločina". Međutim, Orwellova se vizija društva čiji žitelji žele biti autonomni i stjecati znanje, no u tome su politički spriječeni, danas doima odveć optimističnom. Političko vodstvo suv...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....