Ovo je priča o vremenu nakon raspada Sovjetskog Saveza. Jedna epizoda posebno je mučna

Kako bi bilo zaviriti, barem nakratko, u glavu osobe koja se bavi ne baš posve laganim poslom i koja živi u Rusiji devedesetih godina? Junak koji nije kriminalac, ali potplaćuje da bi došao do informacija i svojim djelima dovodi do nekih tragičnih posljedica za druge, živi na stranicama romana ‘Ljudi kolovoza’ Sergeja Lebedeva. S ruskog je roman preveo Ivo Alebić, a objavila ga je izdavačka kuća Fraktura.

Priča počinje s bezimenim junakom koji istražuje svoju obiteljsku povijest. Njegova baka Tanja napisala je tekst o svojem životu i taj je zapis ostavila njemu, a on shvaća da je to priča koja je na neki način falsificirana, jer se u njoj ne spominje djed. Odsutna je on figura, o kojoj se ne zna ništa, osim priče za koju je svima jasno da ju je baka izmislila. Ona je svima govorila da je djed Mihail bio radiotelegrafist kojeg je upoznala na sportskoj paradi. Htjeli su se vjenčati, no onda je počeo rat, pa su njega poslali u njemačko zaleđe. Možda je još živ i šalje tajne brzojave, ali možda i nije.

Kad nakon bakine smrti otkrije njezin dnevnik, neke stvari mu postaju jasnije. No i dalje ne dovoljno, pa osjeća potrebu da ode u gradić u kojem su se baka i djed upoznali. Ionako je bio u blizini, prenosio je neke stvari. Ilegalne, skrivene, jer je to bio njegov posao. A onda dolazi u Drohobič, gradić susreta njegovih predaka, i sve se mijenja. Dok se raspituje o svojem djedu, pristupa mu starac s molbom da mu pronađe pepeo njegovog oca koji je davno nestao. Starac putuje u Ameriku i želi prije odlaska znati što mu se dogodilo s roditeljem te imati barem djelić njegovih ostataka. Prihvativši tu ponudu, naš junak počinje svoju karijeru tragača za ljudima, ali ne onima koji su na životu. On je tu da bi osvijetlio njihove sudbine i obiteljima otkrio na koji su način skončali. Poslu se potpuno posvećuje i u njemu postaje jako dobar, a odustaje od istraživanja vlastite obiteljske povijesti jer je došao do zida.

Sergej Lebedev

Fraktura/

Jedna epizoda iz romana posebno je mučna. Povezao se s Marsom, osobom za koju naš junak pretpostavlja da ne dolazi iz KGB-a, nego iz vojske. Nagađa da je bio bojnik ili potpukovnik. A možda je i iz kakvog specijalnog odjela obavještajne vojske? Ne zna, ali Mars zrači autoritetom, a nakon što mu spasi život, postaje mu dužnik i tako počinje njihova suradnja. Zbog toga, kad ga Mars pozove da krenu u istragu vezanu uz ilegalnu krađu drva, polazi na put. Tako dolaze do Cara Kerova, kinologa koji uzgaja vrhunske pse i koji je, nakon zatvaranja jednog malog logora koji je otvoren u Staljinovo doba, nastavio živjeti na tom mjestu i još je doveo ljude. Neki su bili tamo dobrovoljno, drugi bi možda pobjegli da su imali prilike. Ono što se potom dogodi u tom šumskom logoru, koji je prilično izoliran, mučno je, ali je više niz nesretnih okolnosti. Smrti koje se dogode prate našeg junaka dugo i zagorčavaju mu život, jer zna da se one ne bi dogodile da on nije Marsa odveo do logora, kojeg je pronašao zahvaljujući intuiciji, promatranju tragova i priličnoj upornosti. Jednake sposobnosti dovedu ga i do cilja potrage koju obavlja za jednog bogataša iz Japana, koji traži čitavo tijelo jednog mamuta.

Naravno, našem se junaku događa i ljubav. Ana je izvanbračna kći odvjetnika iz Čečenije, koja pokušava naći oca. Upuste se u vezu nakon nekoliko mjeseci poznanstva, no to nije bila ljubav.

- Jesam li je volio? Ne, prije bih rekao da sam vjerovao u nju. Ni ona mene nije voljela, ali je osjećala da hodam tamnim stazama i da mi je potreban njezin dar čekanja. Nužnost, potreba za tim darom ozbiljna je stvar, ona veže čak možda i više od ljubavi - tako naš junak opisuje svoje osjećaje prema partnerici.

Roman je priča o vremenu nakon raspada Sovjetskog Saveza, kada ljudi nastoje preživjeti, svatko na svoj način. Premda je to vrijeme kada se stvara neki novi sustav, nasljeđe stare države još uvijek je veoma snažno. Mutne su to godine, sjena tjeskobe pada preko svakog događaja, a priča koja počinje obiteljskom poviješću širi se i otkriva nam sliku jednog vremena. Neobičnog, teškog i prilično kompliciranog.